POSNI RUČAK KOJI SE PAMTI: Stari, jednostavan recept iz Manastira Istočni petak
Sa grčkog ostrva Spetses stiže recept za skromno, a ukusno manastirsko jelo koje u jednostavnim sastojcima čuva duh molitve, mora i tišine Istočnog petka.
Pržena pastrmka puni se smesom od tucanih oraha, prezle, peršuna, belog luka i limuna, a priprema je sasvim jednostavna.
Manastirske kuhinje vekovima čuvaju recepte koji su nastajali iz potrebe da se od jednostavnih i dostupnih namirnica pripremi ukusna i hranljiva trpeza. Posebno mesto u toj tradiciji imaju posna jela, jer pravoslavni post podrazumeva umerenost i uzdržanje, ali ne i odricanje od raznovrsnosti i pažljivo pripremljene hrane.
Među starim receptima iz srpskih manastira nalazi se i pastrmka sa orasima, neobična kombinacija koja ribi daje poseban ukus. Pržena pastrmka puni se smesom od proprženih oraha i prezle, peršuna, belog luka i limunovog soka, a potom se istom smesom dodatno posipa, čime nastaje jednostavno, ali izuzetno aromatično jelo za posne dane kada je dozvoljeno jesti ribu.
Za 4 osobe
4 veće pastrmke, oko 250 do 300 g
Pastrmke najpre očistite i posolite, a zatim ih uvaljajte u brašno sa svih strana. Pržite ih na ulju dok ne budu gotove, pa ih sklonite sa strane.
U drugom tiganju na ulju kratko prozapržite prezlu, potom dodajte tucane orahe i njih kratko propržite. Kada je smesa pripremljena, sklonite je sa vatre, pa dodajte sitno seckani peršun, beli luk i ceđeni sok od limuna. Posolite po ukusu i sve dobro promešajte.
Polovinom pripremljene smese napunite pržene pastrmke, dok ostatak rasporedite preko njih. Ostavite ih nakratko da upiju sokove i ukuse dodataka, a zatim ih poslužite.
BONUS VIDEO
Sa grčkog ostrva Spetses stiže recept za skromno, a ukusno manastirsko jelo koje u jednostavnim sastojcima čuva duh molitve, mora i tišine Istočnog petka. Spoj pržene ribe, paradajza, paprike i belog vina krije se u receptu iz "Pravoslavnog posnog kuvara" Nade Marković. Jednostavan recept nadahnut pravoslavnom tradicijom donosi spoj ribe, mirisa limuna i hrskavih badema, a pokazuje da i skromne namirnice mogu postati pravo praznično uživanje. Iz knjige "Pravoslavni posni kuvar" Nade Marinković stiže jednostavan, a svečan predlog za obrok od ribe, vina i začina koji vekovima prate domaću kuhinju.
100 g tucanih oraha
50 g prezle
1 veza peršuna
1 glavica belog luka
2 limuna
so, brašno i ulje

Priprema
POSNI RUČAK KOJI SE PAMTI: Stari, jednostavan recept iz Manastira Istočni petak
RIBA KAKVU SU SPREMALI ISKUSNI DUNAVSKI ALASI: Starinski recept za ručak koji se ne zaboravlja
OVO MORATE PROBATI - PASTRMKA SA BADEMIMA: Manastirski recept za neobičan i ukusan slavski ručak
PASTRMKA NA OHRIDSKI NAČIN: Zaboravljeni recept iz vremena Srpskog carstva koji čuva ukus posne trpeze
Probajte riblje ćufte po receptu iz "Pravoslavnog posnog kuvara", pročitajte Molitvu Presvetoj Bogorodici za subotu i duhovno se nadahnite poukom Svetog Ignjatija Bogonosca.
Kombinacija belog luka, vina i sporog pečenja u glinenoj posudi daje neočekivano sočan rezultat koji se pamti već posle prvog zalogaja.
Pažljivo pripremljena kombinacija ukusa čini postni obrok u kojem se susreću tradicija, mirisi i porodična toplina.
Spoj dimljene ribe, pšenice i oraha u ovom jelu pretvara običan postni obrok u svečani doživljaj koji okuplja porodicu za stolom.
Samo nekoliko osnovnih sastojaka potrebno je za mekan i sočan kolač natopljen mlekom, koji se nekada često nalazio na porodičnom stolu, bez čekanja na poseban povod.
Bez mesa, mlečnih proizvoda i ulja, nekoliko običnih namirnica pretvara se u toplo, gusto i zasitno jelo iz "Pravoslavnog posnog kuvara".
Nema skupih namirnica ni komplikovanih koraka, a višnje mu daju posebnu sočnost i miris.
Od osušenih ostataka nastaju puding sa jabukama i suvim grožđem, carski drobljenac i mirisne prezle za knedle, baš po receptima koji su čuvali svaku koricu.
U srpskom narodu ovaj dan poznat je i kao jesenji Sveti Jovan i Jovan Glavosek.
Poverenje u Boga jedno je od najvažnijih uporišta u trenucima kada se ne vidi izlaz.
Kontakt sa demonima može dovesti do uništenja nečije ličnosti i života, kako sopstvenog, tako i života bližnjih, upozorava mitropolit Antonije.
Često upravo insistiranje na sopstvenoj volji postaje izvor nemira.
Govoreći o duhovnim uzrocima ovakvog stanja, arhimandrit Jovan Jelenkov ističe da tuga može biti povezana sa odsustvom vere, kada čovek u svojoj nemoći prestaje da vidi svetlost i izlaz.
Samo nekoliko osnovnih sastojaka potrebno je za mekan i sočan kolač natopljen mlekom, koji se nekada često nalazio na porodičnom stolu, bez čekanja na poseban povod.
U besedi za četvrtak 15. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o iskušenju da čovek odbaci Hrista zbog težine Njegovog puta i prihvati onoga koji nudi prividno lakši život, ugađa strastima i vodi u propast.