POSNI RUČAK KOJI SE PAMTI: Stari, jednostavan recept iz Manastira Istočni petak
Sa grčkog ostrva Spetses stiže recept za skromno, a ukusno manastirsko jelo koje u jednostavnim sastojcima čuva duh molitve, mora i tišine Istočnog petka.
Pržena pastrmka puni se smesom od tucanih oraha, prezle, peršuna, belog luka i limuna, a priprema je sasvim jednostavna.
Manastirske kuhinje vekovima čuvaju recepte koji su nastajali iz potrebe da se od jednostavnih i dostupnih namirnica pripremi ukusna i hranljiva trpeza. Posebno mesto u toj tradiciji imaju posna jela, jer pravoslavni post podrazumeva umerenost i uzdržanje, ali ne i odricanje od raznovrsnosti i pažljivo pripremljene hrane.
Među starim receptima iz srpskih manastira nalazi se i pastrmka sa orasima, neobična kombinacija koja ribi daje poseban ukus. Pržena pastrmka puni se smesom od proprženih oraha i prezle, peršuna, belog luka i limunovog soka, a potom se istom smesom dodatno posipa, čime nastaje jednostavno, ali izuzetno aromatično jelo za posne dane kada je dozvoljeno jesti ribu.
Za 4 osobe
4 veće pastrmke, oko 250 do 300 g
Pastrmke najpre očistite i posolite, a zatim ih uvaljajte u brašno sa svih strana. Pržite ih na ulju dok ne budu gotove, pa ih sklonite sa strane.
U drugom tiganju na ulju kratko prozapržite prezlu, potom dodajte tucane orahe i njih kratko propržite. Kada je smesa pripremljena, sklonite je sa vatre, pa dodajte sitno seckani peršun, beli luk i ceđeni sok od limuna. Posolite po ukusu i sve dobro promešajte.
Polovinom pripremljene smese napunite pržene pastrmke, dok ostatak rasporedite preko njih. Ostavite ih nakratko da upiju sokove i ukuse dodataka, a zatim ih poslužite.
BONUS VIDEO
Sa grčkog ostrva Spetses stiže recept za skromno, a ukusno manastirsko jelo koje u jednostavnim sastojcima čuva duh molitve, mora i tišine Istočnog petka. Spoj pržene ribe, paradajza, paprike i belog vina krije se u receptu iz "Pravoslavnog posnog kuvara" Nade Marković. Jednostavan recept nadahnut pravoslavnom tradicijom donosi spoj ribe, mirisa limuna i hrskavih badema, a pokazuje da i skromne namirnice mogu postati pravo praznično uživanje. Iz knjige "Pravoslavni posni kuvar" Nade Marinković stiže jednostavan, a svečan predlog za obrok od ribe, vina i začina koji vekovima prate domaću kuhinju.
100 g tucanih oraha
50 g prezle
1 veza peršuna
1 glavica belog luka
2 limuna
so, brašno i ulje

Priprema
POSNI RUČAK KOJI SE PAMTI: Stari, jednostavan recept iz Manastira Istočni petak
RIBA KAKVU SU SPREMALI ISKUSNI DUNAVSKI ALASI: Starinski recept za ručak koji se ne zaboravlja
OVO MORATE PROBATI - PASTRMKA SA BADEMIMA: Manastirski recept za neobičan i ukusan slavski ručak
PASTRMKA NA OHRIDSKI NAČIN: Zaboravljeni recept iz vremena Srpskog carstva koji čuva ukus posne trpeze
Probajte riblje ćufte po receptu iz "Pravoslavnog posnog kuvara", pročitajte Molitvu Presvetoj Bogorodici za subotu i duhovno se nadahnite poukom Svetog Ignjatija Bogonosca.
Kombinacija belog luka, vina i sporog pečenja u glinenoj posudi daje neočekivano sočan rezultat koji se pamti već posle prvog zalogaja.
Pažljivo pripremljena kombinacija ukusa čini postni obrok u kojem se susreću tradicija, mirisi i porodična toplina.
Spoj dimljene ribe, pšenice i oraha u ovom jelu pretvara običan postni obrok u svečani doživljaj koji okuplja porodicu za stolom.
Izbalansirana kombinacija povrća, oraha, meda i mirisnih začina daje ovom posnom jelu posebnu punoću i čini ga savršenim izborom kada želite da trpeza tokom posta bude drugačija i maštovitija.
Recept iz manastirske kuhinje donosi topao i hranljiv obrok bez dodavanja ulja, idealan za dane kada se posti na vodi.
Slatki kupus, pirinač, paradajz i luk dovoljni su za zasitno jelo koje se lako prilagođava pravilima posta, bilo da se priprema na vodi.
Zamrznuto voće, voda i prirodni zaslađivač dovoljni su za osvežavajući desert, a jedan tradicionalni sastojak daje mu neobično glatku teksturu.
Pravoslavno predanje majčinstvo ne posmatra samo kao životnu ulogu, već kao veliku odgovornost pred Bogom.
Dok savremeni čovek starost često posmatra kao period gubitka, slabosti i povlačenja iz života, otac Andrej Tkačov ukazuje na njenu dublju svrhu.
Ovaj veliki hrišćanski praznik predstavlja uspomenu na smrt (uspenje) Bogorodice i dan kada se ona uznela na nebo.
Vernici su na Preobraženje krenuli iz Kamenca-Podoljskog, noseći krstove i ikone i moleći se za zdravlje, mir i pomoć u životnim iskušenjima, a tradicija ovog podviga povezuje se sa čudom iz 1832. godine.
Iako se na Veliku Gospojinu završava dvonedeljno uzdržanje, pravilo zavisi i od dana u koji praznik pada.
U besedi za petak 13. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Isaijino proročanstvo o rođenju Spasitelja i otkriva duboko značenje imena kojima je Hristos najavljen.
Pročitajte molitvene stihove posvećene Presvetoj Bogorodici i saznajte zašto vernici sa posebnom ljubavlju traže njeno zastupništvo i pomoć.