DANAS JE CRVENO SLOVO I JEDAN OD NAJVEĆIH PRAZNIKA! Slavimo Uspenje Presvete Bogorodice - VELIKU GOSPOJINU!
Ovaj veliki hrišćanski praznik predstavlja uspomenu na smrt (uspenje) Bogorodice i dan kada se ona uznela na nebo.
Crkveno predanje govori o čudesnom okupljanju Hristovih učenika u Jerusalimu, dok jedan od apostola nije uspeo da stigne na vremem a ovaj neobični prizor vekovima je nadahnjivao pravoslavne ikonopisce.
O Uspenju Presvete Bogorodice ne saznajemo iz knjiga Novog zaveta. Sve što znamo o ovom događaju do nas je došlo kroz crkveno predanje, ali i kroz ikone.
Apokrifno "Kazivanje Svetog Jovana Bogoslova o Uspenju Presvete Bogorodice", kao i drugi apokrifi, dela Svetog Jovana Damaskina i praznični kanoni, poslužili su kao osnova za oblikovanje ikonografije ovog velikog praznika, poslednjeg u crkvenoj godini.
Kada je Presveta Bogorodica od arhangela Gavrila primila vest o bliskom susretu sa Svojim Sinom, apostoli su bili daleko od Nje. Međutim, kako piše sveti Jovan Damaskin, „one koji su bili rasuti po svoj zemlji... sa svih krajeva zemlje u Jerusalim je donelo oblak, poput mreže koja sakuplja i okuplja orlove“.
Ikonografski prikaz Uspenja na kojem je predstavljeno čudesno pristizanje apostola praćeno anđelima naziva se „oblačno Uspenje“. Prema ikonopisnoj tradiciji, na ovom prikazu zajedno su predstavljeni događaji koji su se odvijali u različito vreme.
U gornjem delu ikone prikazan je dolazak Hristovih učenika, a u donjem njihovo opraštanje od Bogomajke. Na ikoni vidimo samo dvanaestoricu apostola, iako su, prema predanju, stigli i drugi. Međutim, već veoma složena kompozicija nije mogla da obuhvati sve apostole.
Zanimljivo je da su ikonopisci na različite načine prikazivali same oblake. Na pojedinim izuzetnim ruskim ikonama, poput „Uspenja“ iz Desetinskog manastira, „apostoli na oblacima“ lete u oblacima koji podsećaju na pećine ili školjke, sa uvijenim krajevima. Oni kao da zaista hitaju prema Jerusalimu. Na drugim ikonama Hristovi učenici kao da sede u nebeskim čamcima.
Jedini apostol koji nije stigao na opraštanje bio je Sveti apostol Toma. Dok se uznosila na nebo, Bogorodica mu je predala Svoj pojas. I ovaj događaj može se videti u „oblačnom“ delu ikone.
BONUS VIDEO
Ovaj veliki hrišćanski praznik predstavlja uspomenu na smrt (uspenje) Bogorodice i dan kada se ona uznela na nebo.
Vernici su na Preobraženje krenuli iz Kamenca-Podoljskog, noseći krstove i ikone i moleći se za zdravlje, mir i pomoć u životnim iskušenjima, a tradicija ovog podviga povezuje se sa čudom iz 1832. godine.
Iako se na Veliku Gospojinu završava dvonedeljno uzdržanje, pravilo zavisi i od dana u koji praznik pada.
Pročitajte molitvene stihove posvećene Presvetoj Bogorodici i saznajte zašto vernici sa posebnom ljubavlju traže njeno zastupništvo i pomoć.
Vernica Natalija nasledila je ikonu "Smolenska Odigitrija", koja se u njenom domu čuva generacijama, ali se zbog troškova kod notara našla pred odlukom koja joj nije bila laka.
Njemu je Isus Hristos poverio brigu o Presvetoj Bogorodici.
Useljenje u novi životni prostor u kojem su ostale ikone prethodnih vlasnika može da otvori brojna pitanja, posebno ako se zna da su u njemu ranije živeli ljudi lošeg morala.
Mnogi uz novac i kartice čuvaju lik Hrista, Bogorodice ili svetitelja, ne znajući da takav odnos prema svetinji može biti pogrešan.
U pravoslavnom učenju, odnos prema bližnjem zauzima važno mesto u duhovnom životu.
U besedi za ponedeljak 20. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva šta je Isus Hristos doneo ljudima i kako se otkriva neizmerna ljubav Nebeskog Oca
Apostol ljubavi otkrio je koja je Gospodnja zapovest toliko važna da se njenim doslednim ispunjavanjem može razumeti i sama suština hrišćanskog života.
Istoričarka umetnosti otkriva potresna svedočenja o tragovima benzina, zakašneloj reakciji medija i pritiscima na monaštvo nakon požara u kojem su nestali dragoceni manastirski letopisi.
U pravoslavnom učenju, odnos prema bližnjem zauzima važno mesto u duhovnom životu.
Dok jedni prvi put dolaze na Gazimestan, drugi mu se vraćaju godinama, a prizor stotina Srba koji u tišini i molitvi odaju počast knezu Lazaru i kosovskim junacima svedoči da sećanje na stradale ne bledi.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Poznat po izuzetnoj duhovnoj snazi i istrajnosti, ovaj svetitelj ostao je upamćen i po borbi protiv jeresi, naročito origenizma.
Istoričarka umetnosti otkriva potresna svedočenja o tragovima benzina, zakašneloj reakciji medija i pritiscima na monaštvo nakon požara u kojem su nestali dragoceni manastirski letopisi.
Profesor islamske veronauke objašnjava zašto ljudi traže pomoć kroz rukju i upozorava na lažne iscelitelje koji zarađuju na tuđoj muci i šire strah od sihira.