DANAS JE VELIKI PRAZNIK I SLAVA: Ove tri stvari o Svetom Andreju Prvozvanom mora da zna svaki vernik
Zivotni put Svetog Andreja galilejskog ribara do mučenika na krstu u obliku slova X, obeležio je hrišćanstvo od Svete zemlje do obala Crnog mora.
Zivotni put Svetog Andreja galilejskog ribara do mučenika na krstu u obliku slova X, obeležio je hrišćanstvo od Svete zemlje do obala Crnog mora.
Od jevanđeljskog simbola i hrišćanskih običaja do saveta iz „Srbskog kuvara“ iz 1855. godine – kako je jedna namirnica postala tiha spona vere, prirode i svakodnevice pravoslavnih vernika.
Njihove sudbine spoj su posvećenosti, žrtve i istorijskih tragedija koje su obeležile prve vekove hrišćanstva.
Sveti apostol Jakov bio je sin Zavedejev i brat Svetog apostola Jovana Bogoslova.
Za sredu pete sedmice po Vaskrsu ruski svetitelj u svojoj knjizi Misli za svaki dan u godini piše o odgovornosti sveštenstva, duhovnoj gladi naroda i tišini koja ne sme postati pravilo
U tišini hramova, na Veliki četvrtak, dan kada je Hristos oprao noge apostolima, u manastirima i sabornim crkvama vrši se duboko simboličan čin koji menja ljudsku predstavu o moći — čin ljubavi koja se izražava delima, a ne rečima.
U svojoj knjizi „Misli za svaki dan u godini“, za subotu pete sedmice Velikog posta, Sveti Teofan Zatvornik ostavlja snažno duhovno svedočanstvo o trenutku kada vera postaje lična, duboka i neuzdrmana — trenutku koji preobražava čitav život verujućeg čoveka.
Ova poznata izreka, proizašla iz biblijske priče, ne samo da oslikava ljudsku sklonost ka skepticizmu, već i otkriva duboku potragu za verom i razumevanjem, podsećajući nas na borbu između vere i nepoverenja koje nas sve dotiče.
Život ovog hrabrog svedoka Hristove vere, ispunjen mučeništvom i ljubavlju prema Gospodu, danas služi kao inspiracija i podsećanje na snagu istinske pobožnosti.
U svojoj knjizi, za četvrtu subotu posle Pedesetnice, Sveti Teofan Zatvornik ističe da je potrebno odlučno se odvojiti od svega što nas vezuje za zemlju i pripremiti se na razna stradanja ili krst. Tako opremljeni, možemo slediti Gospoda.
Broj trinaest, koji se često smatra nesrećnim u nekim kulturama, u veri Hristovoj ima potpuno drugačije značenje, a u apostolskom krugu nosi duboku simboliku i duhovnu poruku koja nadilazi vekove.
Na Petrovdan, episkop valjevski služio je liturgiju povodom slave crkve u selu Stave nadomak Valjeva, a posle blagosiljanja slavskih darova održao je nadahnutu besedu.
Iza drvenih zidova Lazarice kod Prolom banje kriju se čudni simboli i predanja koja i danas intrigiraju verni narod, ali i sve putnike namernike.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Freska „Dobar pastir“ iz 3. veka prikazuje mladog Isusa, simbol božanske zaštite i ranog hrišćanskog života u Anadoliji.
Veliki srpski duhovnik 20. veka objašnjava kako možemo sačuvati dušu od nevidljivih napada koji vrebaju svakog nepažljivog čoveka.
Pravoslavni vernici danas slave Svetog proroka Danila po starom kalendaru, dok se po novom proslavlja Sveta mučenica Anisija Solunska. Katolici i muslimani ovaj dan provode u redovnim molitvama, dok Jevreji obeležavaju Asarah B’Tevet, dan strogog posta, žalosti i pokajanja.
Poruka iz sure El-Asr, izdvojena za 30. decembar u knjizi „Kuran – 365 odabranih ajeta za svakodnevno čitanje“, podseća kako vera, dobra dela, istina i strpljenje mogu promeniti tok naših izbora.