Život ovog hrabrog svedoka Hristove vere, ispunjen mučeništvom i ljubavlju prema Gospodu, danas služi kao inspiracija i podsećanje na snagu istinske pobožnosti.
Jedan od Dvanaest velikih apostola, čije je životno delo osvetljeno ljubavlju prema Hristu i nepokolebljivom verom u Njegovo učenje, Sveti apostol Matija, koji je rođen u Vitlejemu, iz plemena Judina, bio je učenik svetog Simeona Bogoprimca u Jerusalimu, gde je prvi put susreo svetlost Hristove istine.
Sveti Matija nije bio tek svedok Hristovih dela, već i delatni učesnik u širenju Jevanđelja. U njemu je kucalo srce ispunjeno verom, a njegove reči i dela bili su oličenje božanskog poslanja koje je primio o Pedesetnici, kada je Duh Sveti sišao na apostole. Putovao je Judejom, Etiopijom, pa čak i Makedonijom, šireći reč Gospodnju i neustrašivo se suočavajući sa opasnostima i iskušenjima. Njegova vernost Hristu bila je tolika da je, kada su ga neprijatelji hteli oslepeti, postao nevidljiv za njihove zle namere, pokazujući tako kako sila vere prevazilazi okove sveta.
Printscreen/YouTube
Ikona Svetog apostola Matije
No, kao i mnogi drugi apostoli pre i posle njega, Matija je na kraju položio život za Hrista. Izveden pred prvosveštenika Anana, on je neustrašivo svedočio o svom Gospodu, znajući da ga čeka smrtna osuda. Njegovo mučeništvo, ubistvo kamenjem, a zatim odsecanje glave sekirom, nije bilo kraj, već početak večne radosti u Hristovom naručju.
Danas, dok vernici pale sveće i uzdižu molitve Svetom apostolu Matiji, oni se sećaju i njegovih reči, hrabrosti i nepokolebljive vere. Njegovo mučeništvo postaje izvor nadahnuća za svakoga ko se suočava s iskušenjima vere, podsećajući nas da je istinska radost pronađena ne u prolaznim ovozemaljskim stvarima, već u večnom životu s Gospodom.
Na ovaj praznik, neka nam Sveti Matija bude vodič kroz iskušenja i neka nas ojača u veri, kako bismo i mi, poput njega, ostali postojani u svojoj ljubavi prema Hristu.
U besedi za ponedeljak 15. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako greh, smrt i tama vezuju čoveka i zašto je Hristos jedini koji može da raskine te okove i otvori vrata slobode.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prenos moštiju Svetog apostola Vartolomeja po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti mučenik Sozont. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Marka Križevčanina, dok Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Otac Petar služio je trinaest godina pri Sabornoj crkvi Svetih apostola Petra i Pavla, a vest o njegovom upokojenju posebno je potresla nekadašnje parohijane koji su ga poznavali kao bliskog i poštovanog sveštenika.
Za sredu pete sedmice po Vaskrsu ruski svetitelj u svojoj knjizi Misli za svaki dan u godini piše o odgovornosti sveštenstva, duhovnoj gladi naroda i tišini koja ne sme postati pravilo
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prenos moštiju Svetog apostola Vartolomeja po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti mučenik Sozont. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Marka Križevčanina, dok Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Evtiha po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Čudo Svetog arhangela Mihaila u Kolosima. Katolička crkva obeležava 23. nedelju kroz godinu, dok je u jevrejskom kalendaru 24. elul, a muslimani nemaju veliki islamski praznik.
Patrijarh srpski Porfirije služio je Svetu liturgiju i obavio čin velikog osvećenja hrama, a nastojateljicu manastira, monahinju Zlatu, odlikovao činom igumanije.