NJEGA SU PROSLAVILE ISCELITELJSKE MOĆI: SPC danas slavi Prepodobnog Patapija
Rano je uvideo i prezreo sujetu ovozemaljskog sveta i rešio da se udalji u pustinju Misirsku, gde se predao molitvama.
Život ovog hrabrog svedoka Hristove vere, ispunjen mučeništvom i ljubavlju prema Gospodu, danas služi kao inspiracija i podsećanje na snagu istinske pobožnosti.
Jedan od Dvanaest velikih apostola, čije je životno delo osvetljeno ljubavlju prema Hristu i nepokolebljivom verom u Njegovo učenje, Sveti apostol Matija, koji je rođen u Vitlejemu, iz plemena Judina, bio je učenik svetog Simeona Bogoprimca u Jerusalimu, gde je prvi put susreo svetlost Hristove istine.
Sveti Matija nije bio tek svedok Hristovih dela, već i delatni učesnik u širenju Jevanđelja. U njemu je kucalo srce ispunjeno verom, a njegove reči i dela bili su oličenje božanskog poslanja koje je primio o Pedesetnici, kada je Duh Sveti sišao na apostole. Putovao je Judejom, Etiopijom, pa čak i Makedonijom, šireći reč Gospodnju i neustrašivo se suočavajući sa opasnostima i iskušenjima. Njegova vernost Hristu bila je tolika da je, kada su ga neprijatelji hteli oslepeti, postao nevidljiv za njihove zle namere, pokazujući tako kako sila vere prevazilazi okove sveta.
No, kao i mnogi drugi apostoli pre i posle njega, Matija je na kraju položio život za Hrista. Izveden pred prvosveštenika Anana, on je neustrašivo svedočio o svom Gospodu, znajući da ga čeka smrtna osuda. Njegovo mučeništvo, ubistvo kamenjem, a zatim odsecanje glave sekirom, nije bilo kraj, već početak večne radosti u Hristovom naručju.
Danas, dok vernici pale sveće i uzdižu molitve Svetom apostolu Matiji, oni se sećaju i njegovih reči, hrabrosti i nepokolebljive vere. Njegovo mučeništvo postaje izvor nadahnuća za svakoga ko se suočava s iskušenjima vere, podsećajući nas da je istinska radost pronađena ne u prolaznim ovozemaljskim stvarima, već u večnom životu s Gospodom.
Na ovaj praznik, neka nam Sveti Matija bude vodič kroz iskušenja i neka nas ojača u veri, kako bismo i mi, poput njega, ostali postojani u svojoj ljubavi prema Hristu.

Zivotni put Svetog Andreja galilejskog ribara do mučenika na krstu u obliku slova X, obeležio je hrišćanstvo od Svete zemlje do obala Crnog mora.
Njegove propovedi u Judeji, Makedoniji i Etiopiji, kao i hrabrost pred smrću, i danas inspirišu svakoga ko želi da ostane veran svojoj veri.
Za sredu pete sedmice po Vaskrsu ruski svetitelj u svojoj knjizi Misli za svaki dan u godini piše o odgovornosti sveštenstva, duhovnoj gladi naroda i tišini koja ne sme postati pravilo
Na dan mučeničkog stradanja ovog svetitelja i arhiđakona, sećamo se njegove neprolazne vere i molitvom prizivamo njegovu zaštitu nad svim vernicima.
Rano je uvideo i prezreo sujetu ovozemaljskog sveta i rešio da se udalji u pustinju Misirsku, gde se predao molitvama.
Protojerej Dušan Kolundžić ističe da se iza naizgled razigranog običaja krije snažna poruka o ljubavi, oproštaju i ponovnom vezivanju porodice, koja ove dane čini jednim od najdubljih trenutaka srpskog duhovnog kalendara.
Kao episkop Amvrosije je utvrdio pravoslavnu veru, potisnuo jeretike, ukrasio crkve, napisao mnoge poučne knjige...
I dalje misleći da je u pitanju sveti zadatak, trgovci iz Barija su na silu oteli mošti i krenuli put Italije.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Freska „Dobar pastir“ iz 3. veka prikazuje mladog Isusa, simbol božanske zaštite i ranog hrišćanskog života u Anadoliji.
Sveti Nikolaj Žički nas uči da osmeh, bez zlobe, može biti odgovor na podsmeh. Jer neznanju priliči podsmeh, a znanju osmeh.
Jednostavan manastirski način pripreme, bez viška sastojaka i bez kulinarskih trikova, pokazuje kako skromna postna trpeza može biti zasitna i iznenađujuće bogata ukusom, čak i dan posle spremanja.
Na prazničnoj liturgiji, starešina Sabornog hrama govorio je o svetosti, krsnoj slavi i veri koja ne staje na običajima, već traži ličnu promenu, odgovornost i život u istini.
Crkva preporučuje supružnicima da se u dane posta, uz međusobnu saglasnost, uzdrže od telesnih odnosa, kako bi se bračna ljubav privremeno usmerila ka duhovnom zajedništvu i molitvi.