NEMIR U SVETINJI NADOMAK BEOGRADA: U manastiru Tresije priveden jeromonah zbog navodnih pretnji smrću igumanu
Incident u poznatom manastiru na Kosmaju otvara pitanje discipline i unutrašnjeg reda u monaškim zajednicama.
Praznik posvećen ovom svecu koji je mučenički stradao za Hrista, podseća nas na snagu vere, na istrajnost u molitvi i na Božju milost koja dolazi onima koji su spremni da se posvete duhovnom putu.
Prepodobnomučenik Dometije je kroz svoje isposničko podvižništvo i mučeničku smrt, postao svetionik vere i postojanosti u Hristu. Rođen u dalekoj Persiji, u vreme cara Konstantina, Dometije je bio neznabožac sve dok mu milost Božja nije otkrila svetlost Hristove vere. U srcu mladog Dometija zapalila se ljubav prema Hristu tako snažno da je napustio sve svetovno, primio sveto krštenje i zamonašio se u manastiru kod grada Nisivije.
Uskoro je Dometije, vođen čežnjom za duhovnim usavršavanjem, napustio bratstvo i povukao se u osamu kod arhimandrita Nurvela, starca koji je u tihovanju proveo šezdeset godina, odbijajući da jede bilo šta kuvano. U ovoj pustinji, posvećen postu, molitvi i bdenju, Dometije je dostigao takvo duhovno savršenstvo da je isceljivao bolesnike i pomagao svima koji su dolazili kod njega tražeći utehu i isceljenje.
Međutim, sveta skromnost Dometijeva nije ostala nepoznata ni onima koji su progonili hrišćane. Kada je Julijan Odstupnik saznao za ovog Božjeg ugodnika, poslao je ljude da ga pronađu i ubiju. Pronašli su ga u njegovoj pećini, gde su ga zazidali živog zajedno sa dvojicom njegovih učenika. Tako je, u mukama, Sveti Dometije predao svoju dušu Bogu 363. godine, ulazeći u neprolazno Carstvo nebesko.
Danas se molimo Svetom Dometiju za njegovu pomoć i zastupništvo pred Gospodom. Jer, kao što je nekada isceljivao bolesne svojim molitvama, tako i danas vernici veruju da Sveti Dometije nastavlja da pomaže svima onima koji mu se sa verom obrate, noseći u srcu živi plamen vere koju je sam tako hrabro posvedočio.

Neustrašivi vojnik iz Milana svojim čudesima, isceljenjima i ljubavlju prema Hristu osvetlio je tamu idolopoklonstva i postao ugodnik Božji.
Praznik posvećen ovom svecu podseća nas na snagu vere koja nadilazi zemaljske nevolje. Njegova čudotvorna dela privukla su mnoge veri Hristovoj, a njegova nepokolebljiva hrabrost i milosrđe ostaju večna inspiracija.
Svetica koju danas proslavljamo podseća nas da, bez obzira na iskušenja i nepravde koje nas mogu snaći u životu, vera u Gospoda i postojanost u molitvi uvek donose duhovnu pobedu.
Svojom požrtvovanošću u veri i dobročinstvom, braća po krvi i po Hristu, iz starog Rima, zaslužili su venac večne slave od Gospoda, a njihovi podvizi i danas isceljuju dušu i telo.
Svi su bili vojnici u rimskoj vojsci i svi su tvrdo verovali u Isusa.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Teofilakta Ispovednika po starom kalendaru i Svetog Jakova Ispovednika po novom kalendaru. Katolici slave spomendan Svetog Serapiona, muslimani slave drugi dan Bajrama, dok Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Sveti Teofilakt je bio veliki branilac ikona i čudotvorac.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Sedam svetih mučenika hersonskih po starom i Svetog novomučenika Mirona po novom kalendaru. Katolici slave spomendan Sv. Klementa Aleksandrijskog, muslimani slave Bajram, dok Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
U manastiru Svetog Aleksandra Nevskog u Ugljeviku okupio se veliki broj vernika da se pokloni mirotočivoj ikoni „Umekšanje zlih srca“
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Od rimskog vojnika koji je postao svetac do imperija i vođa koji su u njemu tražili moć - trag ove svetinje vodi od Jerusalima do Beča, Vatikana i Jermenije, dok nauka još nije dala poslednju reč.
Mnogi vernici ne znaju da morski plodovi bez kičme, poput lignji, nisu zabranjeni u danima posta na ulju – isprobajte tradicionalni recept koji spaja post i gozbu.
U besedi za subotu četvrte sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički nas vodi kroz granice telesnog pogleda, otkrivajući kako duh razotkriva ono što očima ostaje skriveno i otvara vrata unutrašnjih tajni.