PRAVILA PETROVSKOG POSTA: Recept dana, molitva i pouka Svetih Otaca za nedelju, sedmi dan posta
Svakodnevni vodič kroz Petrovski post sa predlozima posnih obroka, molitvama i duhovnim poukama velikih svetitelja pravoslavlja.
Praznik posvećen ovom svecu podseća nas na snagu vere koja nadilazi zemaljske nevolje. Njegova čudotvorna dela privukla su mnoge veri Hristovoj, a njegova nepokolebljiva hrabrost i milosrđe ostaju večna inspiracija.
Sveti velikomučenik Pantelejmon svojim čudesnim delima i neustrašivom verom osvetlio je tamu neznaboštva i doneo svetlost Hristovu u srca mnogih. Njegovo ime, Pantelejmon, što znači „svemilostivi“, odjekuje među vernicima kao podsetnik na božansku milost i snagu vere koja prevazilazi zemaljske granice.
Rođen u Nikomidiji, u domu gde su se sudarale vera i nevera – majka mu beše hrišćanka, a otac neznabožac – Pantelejmon je od malih nogu bio predodređen za veličinu. Njegova majka Evula, koja ga je poučila osnovama hrišćanske vere, preminula je rano, ali je seme vere koje je u njemu posadila nastavilo da raste. Kao mladić, izučio je lekarske nauke i već tada pokazao ne samo izuzetnu veštinu, već i neograničenu milost prema onima koji pate.
Prelomni trenutak u njegovom životu nastupio je kada ga je sveštenik Ermolaj poučio veri Hristovoj i krstio. Pantelejmon se tada potpuno predao Bogu, i od tog trenutka njegova lekarska praksa postala je oruđe za isceljenje ne samo tela, već i duša. U ime Hristovo, izlečio je slepca kojeg su svi ostali lekari proglasili neizlečivim, svedočeći time o istinskoj moći vere.

Međutim, njegova čudesna dela nisu prošla nezapaženo. Iz zavisti, drugi lekari ga optužiše kao hrišćanina pred carem Maksimijanom. Ali dok je telom stajao pred zemaljskim carem, umom je stajao pred Carem nebeskim. Smelo je priznao svoju veru i na oči careve izlečio jednog čoveka od dugotrajne bolesti, privukavši time mnoge neznabošce Hristu.
Car ga je podvrgao strašnim mukama, ali Gospod je bio uz njega, javljajući mu se i izbavljajući ga iz svake nevolje nepovređenog. Na kraju, osuđen na smrt, Sveti Pantelejmon klečeći se pomolio, i tek kada je izgovorio da je spreman, dželat ga je mogao poseći. Njegova pravedna duša uznela se ka Bogu, a maslina pod kojom je stradao procvetala je i postala znak božanskog blagoslova.
Danas, mošti Svetog Pantelejmona, koje su postale čudotvorne, prizivaju se u molitvama pri vodoosvećenju i jeleosvećenju, zajedno sa svetim Ermolajem i ostalim bezsrebrenicima i čudotvorcima. Najveličanstveniji hram posvećen ovom svetitelju nalazi se na Svetoj gori, gde vernici iz celog sveta dolaze da se poklone i potraže utehu i isceljenje.
Za mnoge, Sveti Pantelejmon nije samo sveti lekar i iscelitelj, već i nebeski zaštitnik, čija milost i danas nadilazi sve granice i vodi nas putem spasenja. Neki vernici u srpskim zemljama slave ga i kao krsnu slavu. Neka nas vera, hrabrost i milosrđe Svetog Pantelejmona inspirišu da i mi budemo svetlost svetu, oslanjajući se na Božiju milost koja nas nikada ne napušta, čak ni u najtežim trenucima.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 3. septembra obeležavaju praznik posvećen svecu, jednom od Sedamdesetorice apostola, koji je širio svetlost Hristovog učenja i činio čuda u Edesi, isceljujući bolesne i donoseći veru narodu.
Ovo sveto znamenje, stvoreno bez ljudske ruke, ne samo da je iscelilo obolelog kneza, već je svojom silom spaslo čitav grad od uništenja, ostavivši neizbrisiv trag u srcima vernika kroz vekove.
Praznik posvećen ovom svecu koji je mučenički stradao za Hrista, podseća nas na snagu vere, na istrajnost u molitvi i na Božju milost koja dolazi onima koji su spremni da se posvete duhovnom putu.
Od prvog čuda Hrista u Kani Galilejskoj do kontinuiranih isceliteljskih dela u Srpskoj pravoslavnoj crkvi, verski analitičar Predrag Đokić osvetljava duboke duhovne poruke i Božju milost koja ne poznaje granice.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Justina Filosofa i Prepodobnog Justina Ćelijskog po novom i Svetog proroka Jeliseja po starom kalendaru. Katolička Crkva obeležava spomen Svetog Rufina, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Prekretnica u njegovom životu dogodila se kada je, po Božjem promislu, upoznao jednog starca.
Posebno mesto u hrišćanskoj tradiciji zauzima njegovo delo "Pastir", koje je nastalo prema otkrovenjima anđela Božjeg.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog apostola Jermu po novom kalendaru i Svetu mučenicu Akilinu po starom, katolici slave blagdan Bezgrešno Srce Marijino, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.
Na Vračaru, pred odlazak Časnog pojasa Presvete Bogorodice, emotivni prizori i molitvena tišina obeležili su ispraćaj koji je, uz suze patrijarha i sabranost vernika, zatvorio 17 dana hodočašća kroz Hram Svetog Save.
Svetinja je u molitvenoj tišini ispraćena iz srpske prestonice ka manastiru Vatoped, u kojem se vekovima čuva.
Pravoslavno učenje podseća da nijedna nevolja koja nas zadesi nije lišena smisla i da Gospod, čak i kada ćuti, ne napušta čoveka.
U besedi za subotu 2. sedmice po Duhovima, sveti Nikolaj Ohridski i Žički kroz Jevanđelje i poslanicu apostola Jakova otkriva shvatanje u kojem ulje postaje sredstvo blagodati i mesto susreta ljudske nemoći i božanske pomoći.
Svakodnevni vodič kroz Petrovski post sa predlozima posnih obroka, molitvama i duhovnim poukama najvećih svetitelja pravoslavlja.