PRAVI JUNACI SVAKODNEVNOG ŽIVOTA: Evo zašto najvredniji ljudi ne traže moć ni bogatstvo, već nešto mnogo veće
Kroz ajete 98:7-8 saznajemo kako Božije zadovoljstvo i večna nagrada pripadaju najposvećenijima.
Ovo sveto znamenje, stvoreno bez ljudske ruke, ne samo da je iscelilo obolelog kneza, već je svojom silom spaslo čitav grad od uništenja, ostavivši neizbrisiv trag u srcima vernika kroz vekove.
U srpskim pravoslavnim domovima danas se s dubokim poštovanjem obeležava praznik posvećen Nerukotvorenoj ikoni Gospoda Isusa Hrista, čudesnom znamenju koje svedoči o večnom prisustvu Spasitelja među vernicima. Ova sveta ikona, sačuvana kroz vekove, nosi u sebi neizmernu duhovnu snagu koja je isceljivala bolesne, vodila duše ka svetlosti vere i otklanjala nevolje onima koji su se s verom u nju uzdali.
Praznik Nerukotvorene ikone podseća nas na davne događaje iz života Gospoda, kada je njegovo lice, svetlošću božanske prirode, ostavilo svoj trag na jednom jednostavnom ubrusu. Knez Avgar, mučen gubom i bolestima, čuvši o velikim čudima Hristovim, poslao je slikara Ananiju s molbom da Hristos dođe i isceli ga.
Međutim, Gospod, predosećajući svoje stradanje, odgovori da ne može doći, već uze ubrus i obrisa svoje lice, na kojem se upisa njegov božanski lik, savršen i prečist. Poslavši ovaj sveti ubrus knezu, Gospod je obećao isceljenje, i zaista, čim je Avgar celivao svetu ikonu, guba spade s njegovog tela.
Ovaj sveti lik, poznat kao Nerukotvorena ikona, ne samo da je iscelio kneza Avgara, već je postao simbol neprolazne vere. Kada su vekovi prošli, a idolopoklonstvo ponovo uzelo maha, ikona je bila zazidana i zaboravljena, dok Presveta Bogorodica nije otkrila njeno skrovište episkopu Edeskom Evlaviju. Njena sila se tada ponovo pokazala kada je persijski car Hozroj napao Edesu. Narod, predvođen molitvama i nadom, pronašao je svetu ikonu, i uz njenu pomoć, vojska Persijska je poražena, a grad Edesa spasena.
Danas, u svetlosti ovog blagoslovenog praznika, vernici Srpske pravoslavne crkve okupljaju se u molitvi pred svetim znamenjem, noseći u srcu veru u moć Nerukotvorene ikone, koja i dalje isceljuje duhovne i telesne bolesti. Ova sveta ikona nije samo sećanje na prošle događaje, već živi znak Hristove prisutnosti među nama, kao što je bilo i u vreme kneza Avgara.
"Hriste Bože, niko se neće postideti ko se u tebe nada", stoji ispisano pod likom na kapiji Edeskoj, a ove reči i danas odzvanjaju u srcima onih koji s verom i ljubavlju prilaze ikoni, moleći za spas i blagodat. Nerukotvorena ikona Hristova ostaje svedočanstvo božanske ljubavi, veza između neba i zemlje, neprolazna svetlost koja vodi duše ka večnom Carstvu Božijem.


Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 3. septembra obeležavaju praznik posvećen svecu, jednom od Sedamdesetorice apostola, koji je širio svetlost Hristovog učenja i činio čuda u Edesi, isceljujući bolesne i donoseći veru narodu.
Praznik posvećen ovom svecu koji je mučenički stradao za Hrista, podseća nas na snagu vere, na istrajnost u molitvi i na Božju milost koja dolazi onima koji su spremni da se posvete duhovnom putu.
Od prvog čuda Hrista u Kani Galilejskoj do kontinuiranih isceliteljskih dela u Srpskoj pravoslavnoj crkvi, verski analitičar Predrag Đokić osvetljava duboke duhovne poruke i Božju milost koja ne poznaje granice.
Praznik posvećen ovom svecu podseća nas na snagu vere koja nadilazi zemaljske nevolje. Njegova čudotvorna dela privukla su mnoge veri Hristovoj, a njegova nepokolebljiva hrabrost i milosrđe ostaju večna inspiracija.
Rođen je u Rimu, gde mu je otac bio carski antipat.
Srpska pravoslavna crkva podseća na običaj u kojem deca simbolično "vežu" majke, a žene uzvraćaju darovima, stvarajući nevidljive niti koje povezuju generacije i jačaju hrišćanski duh zajedništva.
ravoslavni vernici po starom kalendaru, dok po novom kalendaru slave Treći dan Božića. Katolici takođe obeležavaju Treći dan Božića i Svetog Stefana arhiđakona, dok Jevreji i muslimani dan posvećuju redovnim molitvama i svakodnevnom bogosluženju.
Sveti Tirs se javio u viziji carici Pulheriji i preporučio joj, da sahrani mošti čerdeset mučenika do njegovih.
Iza drvenih zidova Lazarice kod Prolom banje kriju se čudni simboli i predanja koja i danas intrigiraju verni narod, ali i sve putnike namernike.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Freska „Dobar pastir“ iz 3. veka prikazuje mladog Isusa, simbol božanske zaštite i ranog hrišćanskog života u Anadoliji.
Otac Georgije objašnjava kako su nastajala "pogađanja" najpoznatije balkanske proročice i kakav duhovni izvor Crkva prepoznaje iza glasova koji su je proslavili.
Porodice Manigoda i Kuribak dobijaju sredstva za obnovu kuća i alate, dok deo donacije rešava decenijski problem puta prema selu Dobrigošće.
Otkrijte kako tikvica, heljdino mleko i sveže zelje u Stojkinoj izlevuši postaju hranljivo, postno jelo koje hrani telo i dušu, donoseći toplinu i snagu u svakom zalogaju.