Ovo sveto znamenje, stvoreno bez ljudske ruke, ne samo da je iscelilo obolelog kneza, već je svojom silom spaslo čitav grad od uništenja, ostavivši neizbrisiv trag u srcima vernika kroz vekove.
U srpskim pravoslavnim domovima danas se s dubokim poštovanjem obeležava praznik posvećen Nerukotvorenoj ikoni Gospoda Isusa Hrista, čudesnom znamenju koje svedoči o večnom prisustvu Spasitelja među vernicima. Ova sveta ikona, sačuvana kroz vekove, nosi u sebi neizmernu duhovnu snagu koja je isceljivala bolesne, vodila duše ka svetlosti vere i otklanjala nevolje onima koji su se s verom u nju uzdali.
Praznik Nerukotvorene ikone podseća nas na davne događaje iz života Gospoda, kada je njegovo lice, svetlošću božanske prirode, ostavilo svoj trag na jednom jednostavnom ubrusu. Knez Avgar, mučen gubom i bolestima, čuvši o velikim čudima Hristovim, poslao je slikara Ananiju s molbom da Hristos dođe i isceli ga.
Printscreen
Prikaz Nerukotvorene ikone Isusa Hrista
Međutim, Gospod, predosećajući svoje stradanje, odgovori da ne može doći, već uze ubrus i obrisa svoje lice, na kojem se upisa njegov božanski lik, savršen i prečist. Poslavši ovaj sveti ubrus knezu, Gospod je obećao isceljenje, i zaista, čim je Avgar celivao svetu ikonu, guba spade s njegovog tela.
Ovaj sveti lik, poznat kao Nerukotvorena ikona, ne samo da je iscelio kneza Avgara, već je postao simbol neprolazne vere. Kada su vekovi prošli, a idolopoklonstvo ponovo uzelo maha, ikona je bila zazidana i zaboravljena, dok Presveta Bogorodica nije otkrila njeno skrovište episkopu Edeskom Evlaviju. Njena sila se tada ponovo pokazala kada je persijski car Hozroj napao Edesu. Narod, predvođen molitvama i nadom, pronašao je svetu ikonu, i uz njenu pomoć, vojska Persijska je poražena, a grad Edesa spasena.
Printscreen
Prikaz Nerukotvorene ikone Isusa Hrista
Danas, u svetlosti ovog blagoslovenog praznika, vernici Srpske pravoslavne crkve okupljaju se u molitvi pred svetim znamenjem, noseći u srcu veru u moć Nerukotvorene ikone, koja i dalje isceljuje duhovne i telesne bolesti. Ova sveta ikona nije samo sećanje na prošle događaje, već živi znak Hristove prisutnosti među nama, kao što je bilo i u vreme kneza Avgara.
"Hriste Bože, niko se neće postideti ko se u tebe nada", stoji ispisano pod likom na kapiji Edeskoj, a ove reči i danas odzvanjaju u srcima onih koji s verom i ljubavlju prilaze ikoni, moleći za spas i blagodat. Nerukotvorena ikona Hristova ostaje svedočanstvo božanske ljubavi, veza između neba i zemlje, neprolazna svetlost koja vodi duše ka večnom Carstvu Božijem.
Smrt Marije Belečiju i njene trinaestogodišnje ćerke Izabele potresla je Italiju, a opelo je otvorilo teško pitanje pravoslavnog odnosa prema grehu, odgovornosti i Božijem milosrđu.
Crkveno predanje razlikuje ličnu molitvu za takve osobe od liturgijskog pominjanja, a ljubav prema njima ostaje poziv da se za njihovo dobro i spasenje ne prestaje moliti.
U besedi za ponedeljak 5. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da svaka reč ima težinu pred Bogom i poziva hrišćane na čuvanje misli, govora i srca.
Probajte čorbu od sočiva po receptu iz Studenice, pročitajte molitvu Gospodu za oproštaj, zastupništvo i pomoć i duhovno se nadahnite uz pouku Svetog Vasilija Velikog.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Tihona Amatuntskog po starom, odnosno Svete apostole Petra i Pavla po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava blagdan Svetih apostola Petra i Pavla, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznati veliki praznik.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 3. septembra obeležavaju praznik posvećen svecu, jednom od Sedamdesetorice apostola, koji je širio svetlost Hristovog učenja i činio čuda u Edesi, isceljujući bolesne i donoseći veru narodu.
Praznik posvećen ovom svecu koji je mučenički stradao za Hrista, podseća nas na snagu vere, na istrajnost u molitvi i na Božju milost koja dolazi onima koji su spremni da se posvete duhovnom putu.
Od prvog čuda Hrista u Kani Galilejskoj do kontinuiranih isceliteljskih dela u Srpskoj pravoslavnoj crkvi, verski analitičar Predrag Đokić osvetljava duboke duhovne poruke i Božju milost koja ne poznaje granice.
Praznik posvećen ovom svecu podseća nas na snagu vere koja nadilazi zemaljske nevolje. Njegova čudotvorna dela privukla su mnoge veri Hristovoj, a njegova nepokolebljiva hrabrost i milosrđe ostaju večna inspiracija.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Tihona Amatuntskog po starom, odnosno Svete apostole Petra i Pavla po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava blagdan Svetih apostola Petra i Pavla, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznati veliki praznik.
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Od Kosovskog boja i opredeljenja kneza Lazara za carstvo nebesko do pokušaja da se promeni istorijsko sećanje na ovaj dan, Vidovdan vekovima ostaje simbol vere, žrtve i zaveta duboko ukorenjenog u srpskom narodu.