ČUDESNI PUT MOŠTIJU SVETE PETKE! Tri Srpkinje ih izmolile od Bajazita, moldavski vojvoda bogatstvo dao da završe u Rumuniji! JEDINE PREŽIVELE OGROMAN POŽAR!
Prema predanju, nakon smrti bila je sahranjena kao nepoznata žena u svom rodnom mestu, sve dok se u snu nije javila bogatoj gospođi Jeftimiji i radniku Georgiju. Kada su njene netaknute mošti pronađene, započeo je njihov dug i čudesan put kroz mnoge zemlje i vekove.
SPC
Sveta Petka Epivatska
Najpre su počivale u crkvi Svetih apostola Petra i Pavla u Epivatu, zatim prenete u Carigrad, a potom 1238. godine u bugarsko Trnovo, po želji cara Jovana Asena. Posle turskog osvajanja Trnova 1393. godine, mošti su više puta menjale svoje mesto – stigle su do Vidina, zatim u ruke sultana Bajazita.
Na molbu tri znamenite Srpkinje – kneginje Milice, despotice Jefimije i princeze Olivere, koja je bila Bajazitova žena – mošti su prenete u Srbiju. Najpre su čuvane u kruševačkoj crkvi Lazarici, a zatim ih je despot Stefan Lazarević preselio u Beograd, gde su položene u crkvu Svete Petke kraj izvora na Kalemegdanu.
youtube/printscreen/doxologia.ro
Saborna crkva u Jašiju gde se nalaze mošti Svete Petke
Nakon osvajanja Beograda 1521. godine, Turci su mošti odneli u Carigrad, gde su bile čuvane u Patrijaršijskoj crkvi Svetog Georgija. Tek 1641. moldavski vojvoda Vasilije Lupul uspeo je da ih dobije kao otkup za dugove Carigradske patrijaršije i prenese u grad Jaši, gde se nalaze i danas, u Sabornoj crkvi posvećenoj Sretenju Gospodnjem.
Zanimljivo je da su mošti preživele požar koji je 1888. godine potpuno uništio crkvu u kojoj su bile smeštene – sve je izgorelo osim njih.
Sveta Petka se i danas u narodu poštuje kao čudotvorka i zaštitnica, a njen kult duboko je ukorenjen u duhovnom životu srpskog naroda.
Kroz istoriju se prepliću ljubav i tragedija, a u središtu jedne od najznačajnijih priča stoji manastir Ljubostinja. Njegove relikvije neprocenjive vrednosti postale su meta neviđenog razbijništva.
Tri znamenite Srpkinje, kneginja Milica, despotica Jefimija i Miličina kćerka Olivera, koja je bila Bajazitova žena, imolile su da se mošti prenesu u Srbiju.
Danas širom Srbije vernici proslavljaju dan zaštitnice i utešiteljke, a u Crkvi Svetih cara Konstantina i carice Jelene u Konjevićima verni narod se okuplja kako bi se poklonio česticama moštiju svetiteljke.
Govoreći o ulozi Časnog Krsta u Vaskršnjem postu, službenik EUO Mitropolije crnogorsko-primorske poručio je da hrišćanski put podrazumeva odricanje, praštanje i smirenje – vrednosti koje savremeno društvo sve češće potiskuje.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu prepodobnomučenicu Evdokiju po starom i Prepodobnog Benedikta Nursijskog po novom kalendaru. Katolici slave spomendan Svete Matilde, muslimani su u mesecu ramazana, dok Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Vasilija Ispovednika po starom i Prenos moštiju Svetog Nikifora Carigradskog po novom kalendaru. Katolici slave spomendan Svete Kristine Persijske, muslimani su u mesecu ramazana, dok Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Dok istraživanja beleže rast broja onih koji se izjašnjavaju kao vernici, otac Vasilije podseća na razliku između spoljašnje discipline i istinskog preobražaja i pobožnosti.
Na univerzitetu u Kjotu napravljen je humanoid Budaroid koji odgovara na pitanja ljudi, učestvuje u obredima i prilagođava svoje odgovore svakom sagovorniku.
Vernici iz Rusije, Belorusije i Ukrajine dobijaju stalno mesto bogosluženja u Emiratima, uz punu saglasnost Antiohijske patrijaršije, pod čijom jurisdikcijom se nalazi ova teritorija.
U srcu Starog grada u Jerusalimu, oci Svetog groba svakodnevno štite hramove i vernike, dok molitva i Božija zaštita čuvaju njihove živote i tradiciju koja traje od apostolskih vremena.