ČUDESNI PUT MOŠTIJU SVETE PETKE! Tri Srpkinje ih izmolile od Bajazita, moldavski vojvoda bogatstvo dao da završe u Rumuniji! JEDINE PREŽIVELE OGROMAN POŽAR!
Prema predanju, nakon smrti bila je sahranjena kao nepoznata žena u svom rodnom mestu, sve dok se u snu nije javila bogatoj gospođi Jeftimiji i radniku Georgiju. Kada su njene netaknute mošti pronađene, započeo je njihov dug i čudesan put kroz mnoge zemlje i vekove.
SPC
Sveta Petka Epivatska
Najpre su počivale u crkvi Svetih apostola Petra i Pavla u Epivatu, zatim prenete u Carigrad, a potom 1238. godine u bugarsko Trnovo, po želji cara Jovana Asena. Posle turskog osvajanja Trnova 1393. godine, mošti su više puta menjale svoje mesto – stigle su do Vidina, zatim u ruke sultana Bajazita.
Na molbu tri znamenite Srpkinje – kneginje Milice, despotice Jefimije i princeze Olivere, koja je bila Bajazitova žena – mošti su prenete u Srbiju. Najpre su čuvane u kruševačkoj crkvi Lazarici, a zatim ih je despot Stefan Lazarević preselio u Beograd, gde su položene u crkvu Svete Petke kraj izvora na Kalemegdanu.
youtube/printscreen/doxologia.ro
Saborna crkva u Jašiju gde se nalaze mošti Svete Petke
Nakon osvajanja Beograda 1521. godine, Turci su mošti odneli u Carigrad, gde su bile čuvane u Patrijaršijskoj crkvi Svetog Georgija. Tek 1641. moldavski vojvoda Vasilije Lupul uspeo je da ih dobije kao otkup za dugove Carigradske patrijaršije i prenese u grad Jaši, gde se nalaze i danas, u Sabornoj crkvi posvećenoj Sretenju Gospodnjem.
Zanimljivo je da su mošti preživele požar koji je 1888. godine potpuno uništio crkvu u kojoj su bile smeštene – sve je izgorelo osim njih.
Sveta Petka se i danas u narodu poštuje kao čudotvorka i zaštitnica, a njen kult duboko je ukorenjen u duhovnom životu srpskog naroda.
Kroz istoriju se prepliću ljubav i tragedija, a u središtu jedne od najznačajnijih priča stoji manastir Ljubostinja. Njegove relikvije neprocenjive vrednosti postale su meta neviđenog razbijništva.
Tri znamenite Srpkinje, kneginja Milica, despotica Jefimija i Miličina kćerka Olivera, koja je bila Bajazitova žena, imolile su da se mošti prenesu u Srbiju.
Danas širom Srbije vernici proslavljaju dan zaštitnice i utešiteljke, a u Crkvi Svetih cara Konstantina i carice Jelene u Konjevićima verni narod se okuplja kako bi se poklonio česticama moštiju svetiteljke.
Recept star više od dva veka krije spoj svinjskog vrata, šumskih pečuraka, sira i jaja, a danas se retko priprema, iako je nekada bio nezaobilazan specijalitet u imućnijim domaćinstvima.
Ime Marina nosi drevno značenje povezano sa morem, ali i priču o 15-godišnjoj devojci iz Antiohije koja je zbog vere u Hrista pretrpela mučeničko stradanje koje vekovima čuva crkveno predanje.
Sveta velikomučenica Marina smatra se jednom od najpoštovanijih svetiteljki u pravoslavlju, a vernici joj se obraćaju moleći za pomoć u iskušenjima, izbavljenje od greha, duhovno ukrepljenje i zastupništvo pred Gospodom.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Ime Marina nosi drevno značenje povezano sa morem, ali i priču o 15-godišnjoj devojci iz Antiohije koja je zbog vere u Hrista pretrpela mučeničko stradanje koje vekovima čuva crkveno predanje.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu velikomučenicu Marinu – Ognjenu Mariju po starom kalendaru, i Svete apostole Silu, Siluana, Kriskenta, Epeneta i Andronika po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Petra Krizologa, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
U porti manastira, nakon svete arhijerejske liturgije episkopa Teodosija, održan je program posvećen srpskoj kulturi i tradiciji, a umetnici su pesmom podsetili na duhovno nasleđe Kosova i Metohije.
Episkopa raško-prizrenskog Teodosija u drevnoj zadužbini cara Dušana dočekali su iguman Mihailo sa bratstvom i vernim narodom, nakon čega je počela sveta arhijerejska liturgija.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu velikomučenicu Marinu – Ognjenu Mariju po starom kalendaru, i Svete apostole Silu, Siluana, Kriskenta, Epeneta i Andronika po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Petra Krizologa, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pouka velikog svetogorskog duhovnika otkriva da životinje, prema pravoslavnom učenju, ne reaguju samo na čovekove postupke, već osećaju ljubav, blagost i ono što čovek nosi duboko u sebi.
Mala Sofija boluje od malignog limfoma, a njen otac zahvalio je svima koji su stali uz njih. Iako je novac za lečenje obezbeđen, pred devojčicom je još jedna velika borba.