Kroz istoriju se prepliću ljubav i tragedija, a u središtu jedne od najznačajnijih priča stoji manastir Ljubostinja. Njegove relikvije neprocenjive vrednosti postale su meta neviđenog razbijništva.
U dubini srpskog srednjovekovnog nasleđa, manastir Ljubostinja oduvek je bio svetionik duhovnosti i snage, ukrašen ljubavlju kneginje Milice prema knezu Lazaru. Njegove zidove ne samo da krase freske, već i legende koje se protežu kroz vekove, pričajući priče o hrabrosti, žrtvi i neizmernom blagu koje je smestilo u svoje srce.
Međutim, kao i svaka velika priča, i ova nosi svoju senku - pljačku krune Svetog mučenika kneza Lazara, jedne od najvažnijih relikvija srpske istorije, koja je nestala iz ovog svetog mesta.
Kada je sveta kneginja Milica, zadužbinarka Ljubostinje, stvorila ovaj manastir 1388. godine, ona je to učinila sa vizijom o duhovnom utočištu za žene, posebno udovice srpskih plemića. U ovom sakralnom mestu, gde su se ispreplele sudbine i ljubavi, legende o njenom osnivaču i stradanjima srpskog naroda dobijale su svoje mesto. Njena ljubav prema knezu Lazaru, koja se prenosi s kolena na koleno, postala je osnova za naziv manastira - Ljubostinja, mesto ljubavi.
SPC
Ikona Svetog mučenika kneza Lazara
Međutim, ljubav i mir nisu trajali večno. Tokom Austro-Turskih ratova, posebno u vreme Kočine bune, manastir Ljubostinja je postao meta osvetničke pohlepe. Nakon sloma ustanka, Turci su se okrenuli osveti, a manastir su zapalili u svom gnevu, ostavljajući za sobom pepeo i uništene freske koje su svedočile o srpskoj kulturi i duhovnom nasleđu.
U tom razarajućem trenutku otkrivena je tajna koja će promeniti priču o Ljubostinji zauvek. Po predanju, u strahu od turskog osvajanja, kneginja Milica je sakrila bogatu riznicu u zidu manastira, a među blagom, poput svetionika, stajala je kruna kneza Lazara.
Ova zlatna kruna, simbol otpora i herojstva, postala je predmet pohlepe. Nakon što su Turci otkrili sakriveno blago, odneli su ga sa sobom, a kruna, koja je nekada krasila glavu srpskog vladara, još uvek leži u Istanbulu, daleko od naroda za koji je Sveti knez Lazar dao svoju glavu. Ova pljačka nije bila samo gubitak materijalnog bogatstva, već i gubitak duhovne veze sa prošlošću, vezane za krvave bitke i herojske žrtve.
SPC
Ikona Svete kneginje Milice
U ovoj drami, kneginja Milica nije bila samo posmatrač; ona je bila junakinja koja je vladala Srbijom kao regent tokom najtežih vremena, čuvajući nasleđe svog muža i vodeći narod u teškim trenucima. Ljubostinja je postala njen svet, mesto gde je pronašla mir i prosvetljenje, kao i gde je nastavila da se bori za očuvanje srpskog identiteta. Iako su vremena bila teška, kneginja Milica nije posustajala.
Njen život u manastiru bio je odraz njene snage i mudrosti. U Ljubostinji, zajedno sa despoticom Jelenom Mrnjavčević, kasnije monahinjom Jefimijom, ona je nastavila da oblikuje srpsku kulturu i tradiciju, ostavljajući neizbrisiv trag. Pre nego što se upokojima, primila je monaški zavet velike shime i dobila monaško ime Efrosinija.
Danas, dok prolazimo pored zidova manastira Ljubostinja, osećamo težinu istorije koja leži na njihovim plećima. Ponekad, dok se Zapadna Morava tiho sliva, u njoj možemo čuti šapate onih koji su nekada hodali ovim svetim mestom, kako nam pričaju o ljubavi, žrtvi i gubitku. Ljubostinja je 1418. godine postala muški manastir, ali je zauvek ostala mesto gde se prošlost susreće s prisutnošću, a kruna Svetog mučenika kneza Lazara, i dalje skrivena u tami istorije, podseća nas na sve ono što smo izgubili, ali i na ono što nikada ne smemo zaboraviti.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete mučenike Timoteja i Mavru po starom i Prepodobnog Teodora Osveštanog po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Ivana Nepomuka, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Svetogorski starac objašnjava zašto i molitva izgovorena bez pune sabranosti nije prazna, već deluje kao duhovni udar koji zaustavlja haos misli i odvraća ono što čoveka udaljava od mira.
Sud u Podgorici dosudio je odštetu arhimandritu Hrizostomu Nešiću nakon što je na kontroverznom portalu bio označen kao „špijun“, zajedno sa više monaha i sveštenika SPC.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Vlada Srbije proglasila Jefimijinu "Pohvalu" kulturnim dobrom od izuzetnog značaja, čime je vekovni vez pokrov za mošti kneza Lazara iz crkvene tišine prešao u samo središte pažnje cele nacije.
Stihovi koje je iznedrio svetitelj, srednjovekovni srpski vladar Stefan Lazarević, predstavljaju jedinstveno poetsko delo koje spaja hrišćansku pobožnost, viteštvo i umetnost, noseći univerzalnu poruku o ljubavi, toleranciji i praštanju koja ostaje relevantna i u današnjem svetu.
Svetogorski starac objašnjava zašto i molitva izgovorena bez pune sabranosti nije prazna, već deluje kao duhovni udar koji zaustavlja haos misli i odvraća ono što čoveka udaljava od mira.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Carigradski patrijarh poručio je da se približavanje Carigradske i Rimokatoličke crkve nastavlja i ocenio da je obnova punog zajedništva istorijski proces koji više ne može da se zaustavi.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
Jednostavno jelo od nekoliko sastojaka vekovima je bilo nezaobilazno tokom posta na ulju, a tajna punog ukusa krije se u načinu kuvanja i strpljivom krčkanju koje pasulju daje posebnu aromu.
Monahinja Hristina decenijama je, bez buke i želje za priznanjem, služila Crkvi i ljudima, a oni koji su je poznavali pamte je kao simbol krotosti, požrtvovanja i tihe vere koja je menjala živote oko nje.