Ovo je jedno od najtežih iskušenja koje može da stigne čoveka: Sveti Marko Podvižnik otkriva kako to zlo dočekati i protiv njega se boriti
Čak i kada mnogo puta padne, čovek ne treba da odustane od pokajanja, molitve i borbe za sopstveno spasenje.
Stihovi koje je iznedrio svetitelj, srednjovekovni srpski vladar Stefan Lazarević, predstavljaju jedinstveno poetsko delo koje spaja hrišćansku pobožnost, viteštvo i umetnost, noseći univerzalnu poruku o ljubavi, toleranciji i praštanju koja ostaje relevantna i u današnjem svetu.
U svetu srpske književnosti i duhovnosti, pesma Slovo ljubve despota Stefana Lazarevića zauzima posebno mesto kao svetionik ljubavi, vere i nade. Ovaj izuzetni književni dragulj, nastao u doba srednjovekovne Srbije, odražava ne samo lični izraz autora već i duboko ukorenjene vrednosti pravoslavne vere i kulture. Kroz vekove, Slovo ljubve je ostalo neizbrisivo urezano u kolektivnu svest srpskog naroda, služeći kao inspiracija za generacije vernika i ljubitelja književnosti.
Stefan Lazarević, poznat i kao Stefan Visoki, bio je despot Srbije od 1402. do 1427. godine. Sin slavnog kneza Lazara, nasledivši očevu mudrost i hrabrost, Stefan je uspešno vodio Srbiju kroz turbulentne periode, postavši jedan od najvažnijih vladara u srpskoj istoriji. Pored svojih vojnih i političkih postignuća, nasledivši dar za pisanje od svoje majke, kneginje Milice, Stefan je bio i izuzetan književnik, čija dela svedoče o njegovoj dubokoj pobožnosti i književnoj veštini.
Slovo ljubve je napisano u obliku pisma, a odiše ljubavlju i brigom, ne samo svetovnom već i duhovnom, hrišćanskom, naglašavajući ljubav kao temeljnu vrednost života. Inspirisan svetopisamskim učenjima, Stefan u svojoj pesmi iznosi važnost ljubavi kao božanske sile koja povezuje sve ljude. Do sada su tumači naveli tri moguće osobe kojima je Slovo ljubve posvećeno: brata Vuka sa kojim je Stefan bio u sukobu, sestru Oliveru koja je boravila u haremu turskog sultana Bajazita i verenicu Jelenu od koje je zbog ratnih prilika bio odvojen.
U staroslovenskom jeziku, „слово“ (slovo) znači "reč" ili "govor", a „любве“ (ljubve) dolazi od reči „любовь“ (ljubovь), što znači "ljubav". Dakle, u kontekstu naslova pesme „Slovo ljubve“, to bi značilo "Reč o ljubavi" i ukazuje da je pesma posvećena razmatranju i izražavanju pojma ljubavi kao centralne teme.
Srpska pravoslavna crkva u Slovu ljubve vidi više od književnog dela; ona ga doživljava kao molitvu i meditaciju o suštini hrišćanske ljubavi. Stefanova pesma podseća na apostola Pavla i njegovo Pismo Korinćanima, gde je ljubav opisana kao „najveća od svih vrlina“. Stefanov stih „ljubav trpi sve, ljubav sve prašta, ljubav nikad ne prestaje“ odjekuje vekovima, prenoseći poruku mira i božanske ljubavi.
„Slovo ljubve“ je neodvojivi deo srpske kulturne baštine. Kroz ovu pesmu, Stefan Lazarević je uspeo da spoji elemente viteštva, hrišćanske pobožnosti i književnog stvaralaštva, stvarajući delo koje nadilazi vreme i prostor. Pesma je inspirisala mnoge srpske pesnike, umetnike i teologe, ostavljajući dubok trag u srpskoj kulturi i duhovnosti.
Danas, Slovo ljubve ostaje relevantno i u savremenom kontekstu. Njegova univerzalna poruka o ljubavi, toleranciji i praštanju pruža utehu i inspiraciju u svetu prepunom izazova i konflikata. Pesma nas podseća na važnost duhovnih vrednosti i poziva na obnovu ljubavi i saosećanja u našim životima.
Slovo ljubve Stefana Lazarevića je više od pesme; ono je večni himan ljubavi i duhovnosti. Kroz vekove, ova pesma nastavlja da inspiriše, poučava i vodi, ostajući putokaz na putu vere i ljubavi. Njena poruka je jasna i bezvremena: ljubav je najveća sila koja povezuje ljude i vodi ih ka božanskoj istini.
Slovo ljubve
Stefan despot, Leto i proleće Gospod sazda, Ovo sve, ipak, Varanje nikakvo u ljubavi mesta nema. Oštro nekako i bistrotečno Ljubav David lepo ukrašava, Uzljubite ljubav, Bejasmo zajedno i jedan drugom blizu, Vetrovi da se s rekama sukobe, Eda bi se opet sastavili, Budi deo Religija.rs zajednice. Još kao dečak čuvao je ovce, ali je vreme koje je provodio na pašnjacima koristio za molitvu. Čak i kada mnogo puta padne, čovek ne treba da odustane od pokajanja, molitve i borbe za sopstveno spasenje. Otac Joil Bulatović bio je izričit u stavu da je bolje slavu ne obeležavati nego je pretvoriti u nešto što nema veze sa njenim pravim značenjem. Đurđic se obeležava kao uspomena na prenos moštiju Svetog Georgija iz Nikomidije u Lidu Palestinsku. Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu. Greh nije samo ono što je kažnjivo pred zakonom ili što izaziva osudu okoline. Bog vidi i ono što mi ne možemo. Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti. Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom. Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima. U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života." Priprema se bez komplikovanih postupaka, a najvažniji korak dolazi kada se izvadi iz rerne i prelije mirisnom mešavinom peršuna, ulja i belog luka.


najslađemu i najljubaznijemu,
i od srca moga nerazdvojnome,
i mnogo, dvostruko željenome,
i u premudrosti obilnome,
carstva mojega iskrenome,
(ime rekavši),
u Gospodu ljubazan celiv,
ujedno i milosti naše,
neoskudno darovanje.
kao što i psalmopevac reče,
i u njima krasote mnoge:
pticama brzo, veselja brzo preletanje,
i gorama vrhove,
i lugovima prostranstva,
i poljima širine;
i vazduha tananog
divnim nekim talasima brujanje:
i zemaljske daronose
od mirisnih cvetova, i travnosne;
ali i same čovekove prirode
obnavljanje i veselost
dostojno ko da iskaže?
i druga čudna dela Božja,
koja ni oštrovidni um
sagledati ne može,
ljubav prevazilazi.
I nije čudo,
jer Bog je ljubav,
kao što reče Jovan sin gromov.
Jer Kain, ljubavi tuđ, Avelju reče:
„Iziđimo u polje“.
ljubavi je delo,
vrlinu svaku prevazilazi.
rekavši: „Kao miro na glavu,
što silazi na bradu Aronovu,
i kao rosa aermonska,
što na gore silazi Sionske“.
mladići i devojke,
za ljubav prikladni;
ali pravo i nezazorno,
da mladićstvo i devstvo ne povredite,
kojim se priroda naša
Božanskoj prisajedinjuje,
da Božanstvo ne uznegoduje.
Jer apostol reče:
„Duha Svetoga Božjega ne rastužujte,
Kojim se zapečatiste
javno u krštenju“.
bilo telom ili duhom,
no da li gore, da li reke
razdvojiše nas,
David da reče: „Gore Gelvujske,
da ne siđe na vas ni dažd, ni rosa,
jer ne sačuvaste Saula,
ni Jonatana“!
O bezloblja Davidova,
čujte, carevi, čujte!
Saula li oplakuješ, nađeni?
Jer nađoh, reče Bog,
čoveka po srcu mome.
i da isuše,
kao za Mojsija more,
kao za Isusa sudije,
ćivota radi Jordan.
i videli se opet,
ljubavlju se opet sjedinili
u samom Hristu Bogu našem,
Kome slava sa Ocem
i sa Svetim Duhom
u beskrajne vekove,
Amin.
Više od 50 godina proveo u podvigu zbog čega mu je Bog darovao moć čudotvorstva: Sutra je Prepodobni Joanikije Veliki
Ovo je jedno od najtežih iskušenja koje može da stigne čoveka: Sveti Marko Podvižnik otkriva kako to zlo dočekati i protiv njega se boriti
Ovo gotovo niko ne radi na dan krsne slave, a trebalo bi: Otac Joil o velikoj grešci ljudi zbog koje slava gubi smisao
Danas je velika slava: Obeležavamo Obnovljenje hrama Svetog velikomučenika Georgija - Đurđic
Ovo su tri stvari u životu, koje jednom kada odu, nikad se ne vraćaju: Sveti vladika Nikolaj o najvećim životnim vrednostima i onome što čovek nikad ne sme da izgubi!
Nismo ni svesni koliko smo grešni: Kompletan spisak grehova koje bi trebalo ispovediti, a ljudi ih smatraju nebitnim
KADA VAS STIGNU NEVOLJE, TUGE I BOLESTI, SAMO OVO URADITE! Savet mati Antonije zlata vredan!
AKO OVO NEMATE U KUĆI, ODMAH GA UNESITE! Mati Antonija kaže da će vas odmah zapljusnuti Božja blagodat i doneti mir celoj porodici!
POŽAR STIGAO DO MANASTIRA SVETOG VASILIJA OSTROŠKOG: Vatrena stihija guta sve ispred sebe, monahinje evakuisane, mole se za spas svetinje (VIDEO)
SEĆATE LI SE TORTE KOJA JE NEKADA BILA PONOS SVAKE SLAVSKE TRPEZE? Originalni recept za “španski vetar”, poslasticu koja se ne zaboravlja
KAD PALITE SVEĆE, JEDNU OBAVEZNO NAMENITE ZA OVE LJUDE: Otac Aleksandar tvrdi da ćete se tako zaštiti od svakog zla
PEČENA RIBA NA MANASTIRSKI NAČIN: Beli luk i tri začina daju joj poseban ukus
U hrišćanskom poimanju, ništa ne vređa duh svetosti toliko kao skrivena zloba – naročito ona koja se oblači u odeću dobrote.
Pravoslavni hrišćanin je pozvan da neprestano radi na sebi - ne da bi bio bolji od drugih, već da bi bio bliži onome što je čovečno i božansko u njemu.
Mnogi brakovi se sklapaju dok parovi još plutaju u oblacima zaljubljenosti i neretko, brzo i "pucaju".
Onaj ko iskreno ljubi, ne može da zaboravi da se za drugoga pomoli.
Čak i kada mnogo puta padne, čovek ne treba da odustane od pokajanja, molitve i borbe za sopstveno spasenje.
Otac Joil Bulatović bio je izričit u stavu da je bolje slavu ne obeležavati nego je pretvoriti u nešto što nema veze sa njenim pravim značenjem.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Greh nije samo ono što je kažnjivo pred zakonom ili što izaziva osudu okoline.
Još kao dečak čuvao je ovce, ali je vreme koje je provodio na pašnjacima koristio za molitvu.
Otac Joil Bulatović bio je izričit u stavu da je bolje slavu ne obeležavati nego je pretvoriti u nešto što nema veze sa njenim pravim značenjem.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Greh nije samo ono što je kažnjivo pred zakonom ili što izaziva osudu okoline.
Kađenje je blagosiljanje i osvećenje prostora, a ne obaveza da se svaki kvadratni metar kuće na isti način kadi, objasnio je sveštenik.
Sveti oci upozoravali su da se čovek ne sme vezivati za rđave pomisli niti im pridavati preveliku pažnju, već da treba da se okrene molitvi i veri.
U pravoslavnom učenju reč ima posebnu težinu, a od čoveka se očekuje da je koristi za dobro, a ne za povređivanje drugih.