U OVOM HRAMU SE KNEZ LAZAR SA VOJSKOM PRIČESTIO PRED POLAZAK U BOJ NA KOSOVO: Dan kada je Lazarica postala svetionik vere, hrabrosti i molitve za opstanak srpske države
Na Vidovdan, sećamo se trenutka kada je knez Lazar sa svojim vojnicima primio svetu tajnu pričesti u Crkvi Svetog prvomučenika arhiđakona Stefana, poznatoj kao Lazarica, koju je podigao kao pridvornu crkvu u znak zahvalnosti Gospodu koji je njemu i kneginji Milici uslišio molitve da dobiju sina, naslednika krune.
Na današnji dan, kada Srpska pravoslavna crkava proslavlja nekoliko značajnih svetitelja, dok je u narodu najznačajniji na Vidovdan, sećamo se veličanstvenog i duhovno značajnog trenutka kada se pred polazak u Boj na Kosovu knez Lazar sa svojim vojnicima pričestio u Crkvi Svetog prvomučenika arhiđakona Stefana, poznatijoj među narodom kao Lazarica.
Printscreen/Youtube/Televizija Hram
Freske na zidovima Crkve Svetog prvomučenika arhiđakona Stefana, u narodu poznatije kao Lazarica
U 1376. godini, u prestonom gradu, knez Lazar je započeo gradnju dvorske crkve. Glas o tome se brzo širio, pa je zbog toga crkva dobila ime Lazarica. U to vreme, knez Lazar i kneginja Milica, pored pet kćeri koje su mnogo voleli, molili su se Bogu da im podari naslednika prestola. Njihove molitve su uslišene rođenjem sina, despota Stefana Lazarevića.
U znak zahvalnosti, između 1377. i 1380. godine, knez Lazar je podigao crkvu i posvetio je arhiđakonu Stefanu, zaštitniku dinastije Nemanjića. Iako je njeno izvorno ime Crkva Svetog prvomučenika arhiđakona Stefana, do danas je ostala poznata i voljena pod imenom Lazarica.
Shutterstock
Crlva Lazarica
Prema dosadašnjim istraživanjima, crkva nije bila živopisana sve do sredine XVIII veka. Tada je zograf Andra Andrejević sa svojim pomoćnicima oslikao crkvu između 1737. i 1740. godine, ali su do danas opstali samo manji fragmenti njihovog rada. Crkveni ikonostas, koji datira iz 1844. godine, sačuvan je u potpunosti. Njegov autor, prema mnogim izvorima, bio je slikar Živko Pavlović, deda Milene Pavlović-Barili. Ovaj ikonostas konzerviran je 1989. godine.
- Baš s ovog mesta, knez Lazar je sa vojskom krenuo u boj na Kosovo. Ovde na dvoru bila je kneževa večera sa vojskovođama. U ovoj crkvi se vojska pričestila, veliki knez se pomolio pred ikonom Bogorodice, koja se danas čuva u Hilandaru, a u našoj crkvi je kopija izrađena u Rusiji. Odavde se uoči Vidovdana na konjima krenulo u slavu - rekao je starešina crkve, jerej Željko Marković, za beogradske medije.
U tišini ove drevne crkve, prošlost i sadašnjost se spajaju u jednom neprekinutom toku molitve i sećanja, čuvajući uspomenu na hrabrost i veru koja je nadahnula kneza Lazara i njegove vojnike.
Venčanje u crkvi Lazarica, svetinji iz doba kneza Lazara u kojoj se vojska pričestila pred polazak u boj na Kosovu, oživelo je tradiciju srednjovekovne Srbije, donoseći nezaboravno iskustvo mladencima i njihovim gostima.
Na današnji praznik podsećamo se na herojsku žrtvu Svetog kneza Lazara u Kosovskom boju 1389. godine. Vidovdan se obeležava uz pomen svim postradalima koji su dali svoje živote za slobodu našeg naroda, kao i na izuzetnu duhovnu snagu i veru koje su očuvale srpski identitet kroz vekove.
Dok kroz molitve i sećanja na Boj na Kosovu slavimo hrabrost i veru naših predaka, podsećajući se na njihov neprolazni značaj za našu istoriju i identitet, Vidovdan i Sveti prorok Amos ostaju trajni simboli borbe, vere i nade.
U srednjem veku, Srbi su visoko poštovali ovog svetitelja, o čemu svedoči njegovo pominjanje u Miroslavljevom jevanđelju. Međutim, početkom 15. veka, njegov kult počinje da slabi, jer se u srpskim tipicima tada pojavljuje spomen na pogibiju Svetog kneza Lazara u Kosovskom boju.
Uz molitveno učešće patrijarha srpskog Porfirija, arhiepiskopa ohridskog i makedonskog Stefana, kao i brojnih arhijereja, vernici su Hramu Svetog Dimitrija u Bitolju prisustvovali svečanom činu kanonizacije velike podvižnice koja je svetionik vere i nade za sve generacije.
Povodom nedavnog terorističkog čina u glavnom gradu Srbije, Mešihat u svom saopštenju ističe da je islam vera mira, suživota i tolerancije, te da je napad posledica zloupotrebe onih koji žele da poremete dobre međususedske odnose hrišćana i pripadnika islama.
U Nedelju Svih Svetih, Sveti Teofan Zatvornik nas podseća da Crkva, posle silaska Svetoga Duha, proslavlja sve one koji su postali svetitelji blagodaću Duha Svetoga, koja donosi pokajanje, oprost grehova i vodi kroz borbu sa strastima do čistote.
Na nadahnutom predavanju u Čačku, jedan od omiljenih besednika današnjice, protojerej-stavrofor Gojko Perović osvetlio je suštinu Kosovskog zaveta kao duhovnog obećanja čoveka Bogu. Kroz primere iz istorije i svakodnevnog života, podsetio je na značaj vernosti, žrtve i držanja date reči.
Srpska dijaspora u Francuskoj, uz blagoslov vladike zapadnoevropskoj Justina, okupila se u Sabornoj crkvi Svetog Save u francuskoj prestonici, da kroz reči, pesmu i prisustvo podseti na snagu zajedništva, očuvanja kulturnog nasleđa i zaveta Svetog kneza Lazara i kosovskih mučenika.
Mnogi veruju u moć Svetog Vasilija Ostroškog i zbog toga se odlučuju da krste svoje naslednike u njegovoj svetinji, a kumove ili dovode ili ih nalaze među posetiocima koji nikada ne odbijaju ovaj čin, jer je to velika čast za svakog pravoslavca. Da bi neko bio kum na krštenju mora da bude i sam kršten u nekoj od pravoslavnih crkava ili manastira.
U nedelji koja je cela praznična, treći dan Duhova slavi se kroz molitve, liturgije i porodična okupljanja, a vernici slave Duha Svetoga izražavajući svoju zahvalnost.
Nakon dugogodišnjeg podvižništva u surovom predelu Karulje na Svetoj gori, shi monah Simeon vratio se u srpske zemlje da provede svoje poslednje dane. Njegova jednostavnost i dečija nevinost ostavili su neizbrisiv trag u srcima svih koji su ga sreli.
U svojoj besedi iguman Manastira Podmaine podseća na istinsku suštinu hrišćanskog života - ljubav prema Bogu i bližnjem, naglašavajući kako formalna ispunjenja verskih obaveza nisu dovoljna bez prave ljubavi.
Nekada su teškoće i gubici s kojima se suočavamo veliki, pa je i naša tuga ogromna. Ipak, svako od nas mora da ide dalje, ma koliki bol da osećamo. U pomoć priskaču psiholozi, ali i sveštenici kako da se nosimo s najtužnijim trenucima. Zajednički savet i jednih i drugih je da tugu treba izdržati. To je i savet patrijarha Pavla.
Na nadahnutom predavanju u Čačku, jedan od omiljenih besednika današnjice, protojerej-stavrofor Gojko Perović osvetlio je suštinu Kosovskog zaveta kao duhovnog obećanja čoveka Bogu. Kroz primere iz istorije i svakodnevnog života, podsetio je na značaj vernosti, žrtve i držanja date reči.
Vladika kruševački David služio je svetu liturgiju, dok mu je sasluživalo brojno sveštenstvo iz više eparhija, a horovi i bogoslovi svojim pojanjima ulepšali proslavu. Litija do Trga kosovskih junaka i kulturno-umetnički program folklornog ansambla iz Australije obeležili su ovaj dan duboke duhovnosti i zajedništva.
Na dan kada crkveni velikodostojnici i vernici ujedinjeni u veri i molitvi obeležavaju praznik koji je posebno važan srpskom narodu, ovaj hakerski atak predstavlja posebno svetogrđe i pokušaj narušavanja mira i duhovnosti.
Na dan kada slavimo Svetog mučenika kneza Lazara, poglavar SPC je uz sasluživanje arhijereja i sveštenstva služio liturgiju u crkvi koja je posvećena upravo ovom svetitelju, a nalazi se u spomen-hramu utemeljitelja svetosavlja.
U Nedelju Svih Svetih, Sveti Teofan Zatvornik nas podseća da Crkva, posle silaska Svetoga Duha, proslavlja sve one koji su postali svetitelji blagodaću Duha Svetoga, koja donosi pokajanje, oprost grehova i vodi kroz borbu sa strastima do čistote.
Na nadahnutom predavanju u Čačku, jedan od omiljenih besednika današnjice, protojerej-stavrofor Gojko Perović osvetlio je suštinu Kosovskog zaveta kao duhovnog obećanja čoveka Bogu. Kroz primere iz istorije i svakodnevnog života, podsetio je na značaj vernosti, žrtve i držanja date reči.
Ulaskom u ovaj sveti period, u narodu poznat i kao Petrovski post, pravoslavni hrišćani se podsećaju na važnost duhovne discipline, pokajanja i molitve, dok se pripremaju za proslavu velikih svetitelja i nastavljaju put vere koji su započeli apostoli.
Kroz mudre reči koje je zapisao u svojoj knjizi za prvu subotu posle Pedesetnice, Sveti Teofan Zatvornik ističe da nas Gospod poziva da ljubimo neprijatelje svoje, da blagosiljamo one koji nas kunu, da činimo dobro onima koji nas mrze i da se molimo za one koji nas gone.
Povodom nedavnog terorističkog čina u glavnom gradu Srbije, Mešihat u svom saopštenju ističe da je islam vera mira, suživota i tolerancije, te da je napad posledica zloupotrebe onih koji žele da poremete dobre međususedske odnose hrišćana i pripadnika islama.
Poglavar katoličke crkve izjavio je da ova poseta ima za cilj da ojača veze između katoličke i pravoslavne crkve i pozvao istočne pravoslavce da svojim molitvama podrže jubilarnu godinu, ističući put ljubavi, dijaloga, pomirenja i milosrđa kao put Gospoda.