Printscreen/YoutubeMladenci Mona i Bojan Zlatković venčali su se u kostimima srednjovekovne srbije
Venčanje u crkvi Lazarica, svetinji iz doba kneza Lazara u kojoj se vojska pričestila pred polazak u boj na Kosovu, oživelo je tradiciju srednjovekovne Srbije, donoseći nezaboravno iskustvo mladencima i njihovim gostima.
U srcu Lazarevog grada, među drevnim zidinama, crkva Lazarica svedočila je jedinstvenom događaju. U ovoj svetinji, koja je odolevala vekovima, Mona i Bojan Zlatković zakleli su se na večnu ljubav, oživljavajući duh srednjovekovne Srbije. Svečano su ih do oltara ispratili dvorske dame, vitezovi i štitonoše, dok je ceremonija venčanja obavljena po običajima iz doba kneza Lazara.
Printscreen/Youtube
Mladenci Mona i Bojan Zlatković
- U građanskom braku smo dve godine. Moja želja bila je da se venčamo u narodnoj nošnji. Međutim, od prijatelja smo čuli da u Kruševcu postoji ceremonija ove vrste i nismo ni trenutak razmišljali, odmah smo se prijavili - kazala je Mona Zlatković, prenosi RTV Plus Kruševac.
Bojan, njen suprug, dodao je:
- Prijatelji su bili oduševljeni. Bilo im je malo čudno, jer nije svakodnevno, ali uglavnom su bile pozitivne reakcije.
Printscreen/Youtube
Čin crkvenog venčanja Mone i Bojana Zlatković
Crkvu Svetog prvomučenika Stefana, poznatiju kao Lazarica, podigao je knez Lazar između 1377. i 1380. godine, kao pridvornu crkvu svoje nove prestonice. U ovoj crkvi se vojska pričestila, veliki knez se pomolio pred ikonom Bogorodice, koja se danas čuva u Hilandaru, kada su uoči Vidovdana na konjima krenulo u boj na Kosovu.
Printscreen/Youtube
Mladenci Mona i Bojan Zlatković venčali su se u kostimima srednjovekovne Srbije
Lazarica, zajedno sa Ravanicom, označava početak Moravskog stila, a ova svetinja, koja je doživela stručnu restauraciju i konzervaciju od 1904. do 1908. godine, a potom i 1989. godine, danas je zaštićena kao spomenik kulture od izuzetnog značaja.
Manifestacija Viteški mejdan u Lazarevom gradu obuhvata mnoge srednjovekovne aktivnosti, poput viteških turnira, muzičkih nastupa i dečijeg karnevala, oživljavajući slike iz prošlih vremena. U okviru ovog događaja, venčanje Mone i Bojana bilo je posebno istaknuto.
Printscreen/Youtube
Ikonostas crkve Lazarica
Do sada je na ovaj način venčano preko 10 parova, a interesovanje za ovu vrstu ceremonije i dalje raste. Mladenci i svatovi obučeni su u svečane srednjovekovne kostime, dok ih do oltara prate vitezovi, štitonoše i dvorske dame. Streličari se okušavaju u gađanju jabuke strelom, a nakon ceremonije postavljena je svečana srednjovekovna trpeza sa jelima koja su nekada služena na dvoru kneza Lazara.
Shutterstock
Crkvu Svetog prvomučenika Stefana, poznatiju kao Lazarica, podigao je knez Lazar
Dok su Mona i Bojan izgovarali svoje bračne zavete, zvuci prošlosti odzvanjali su među zidovima Lazarice, a duh kneza Lazara kao da je bio prisutan, blagosiljajući njihovu ljubav. Ova svečana ceremonija, ukorenjena u bogatoj istoriji i tradiciji, pružila je mladencima i njihovim gostima nezaboravno iskustvo, podsećajući ih na snagu vere i ljubavi koja traje kroz vekove.
Nakon cenzurisanja božićnih čestitki i dekoracija, još jedan veliki hrišćanski praznik postaje meta političke korektnosti – britanska škola otkazala proslavu praznika Vaskrsenja Hristovog, dok se širom Evrope beleže slični slučajevi potiskivanja hrišćanskih tradicija pod plaštom neutralnosti.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Nakon cenzurisanja božićnih čestitki i dekoracija, još jedan veliki hrišćanski praznik postaje meta političke korektnosti – britanska škola otkazala proslavu praznika Vaskrsenja Hristovog, dok se širom Evrope beleže slični slučajevi potiskivanja hrišćanskih tradicija pod plaštom neutralnosti.
Primećujući teške okolnosti u kojima ljudi odrastaju, kao i ekonomsku krizu, mati Serafima dodaje da je svaki novi dan i mala uspešna borba dokaz postojanja heroja današnjice.
Svetinja podignuta na mestu stradanja, postaje simbol molitve i sabornosti – mitropolit kruševački osveštao poslednji krst, a prve liturgije uskoro će odjeknuti sa Bagdale.
Sveća je simbol svetlosti Hristove. On je rekao: "Ja sam svetlost svetu". Ta svetlost treba da nas podseti na svetlost kojom Hristos obasjava duše preminulih, kaže sveštenik.