Na dan kada slavimo Svetog mučenika kneza Lazara, poglavar SPC je uz sasluživanje arhijereja i sveštenstva služio liturgiju u crkvi koja je posvećena upravo ovom svetitelju, a nalazi se u spomen-hramu utemeljitelja svetosavlja.
Na Vidovdan, 28. juna 2024. godine, patrijarh srpski Porfirije služio je svetu liturgiju u crkvi Svetog mučenika kneza Lazara, smeštenoj u kripti hrama Svetog Save na Vračaru. Poglavaru Srpske pravoslavne crkve sasluživali su arhijereji i sveštenstvo. Ovaj sveti čin u prostoru koji nosi duboku duhovnu i istorijsku vrednost, podsetio je na neraskidivu vezu vere, istorije i kulture srpskog naroda.
SPC
Liturgija u kripti Hrama Svetog Save
Crkva Svetog kneza Lazara, zajedno sa kriptom patrijaraha, nalazi se u podzemnoj etaži Svetosavskog hrama, koja je sagrađena između 2001. i 2002. godine, za samo šest meseci. Ovo podzemno zdanje, namenjeno prvenstveno bogosluženju, predstavlja i mesto gde se već godinama održavaju zasedanja Svetog Arhijerejskog Sabora, kao i mnogi značajni kulturni događaji u životu prestonice.
Iza oltara crkve Svetog kneza Lazara smeštena je kripta patrijaraha, prostor namenjen za buduće sahrane srpskih patrijarha. Prvi predstojatelj Srpske Pravoslavne Crkve koji je sahranjen u ovoj kripti bio je patrijarh Irinej (1930-2020). Iza samog oltara nalaze se četiri grobnice, dok su u prostoru apside kripte smeštene još četiri.
Kripta čuva i kamen temeljac uz koji je svojevremeno položena povelja o početku gradnje hrama iz 1939. godine, kao i iz 1985. godine kada je hram iznova osveštan. Jedini deo kripte koji je bio ukopan i završen pre Drugog svetskog rata nalazi se na njenom krajnjem istoku, zbog čega se taj prostor naziva Starom kriptom.
Ova sveta liturgija, služena na Vidovdan, dan kada se sećamo hrabrosti i žrtve kneza Lazara, podseća nas na duhovne temelje naše vere i identiteta. Dok su reči molitve odzvanjale zidovima kripte, osveštavajući duhove prisutnih, obnovila se snaga zajedništva i vere među vernicima. Patrijarh Porfirije, svojim blagoslovom i rečima, potvrdio je važnost ovog svetog mesta kao simbola duhovnog nasleđa i trajne vere u Boga.
Venčanje u crkvi Lazarica, svetinji iz doba kneza Lazara u kojoj se vojska pričestila pred polazak u boj na Kosovu, oživelo je tradiciju srednjovekovne Srbije, donoseći nezaboravno iskustvo mladencima i njihovim gostima.
Na današnji praznik podsećamo se na herojsku žrtvu Svetog kneza Lazara u Kosovskom boju 1389. godine. Vidovdan se obeležava uz pomen svim postradalima koji su dali svoje živote za slobodu našeg naroda, kao i na izuzetnu duhovnu snagu i veru koje su očuvale srpski identitet kroz vekove.
Dok kroz molitve i sećanja na Boj na Kosovu slavimo hrabrost i veru naših predaka, podsećajući se na njihov neprolazni značaj za našu istoriju i identitet, Vidovdan i Sveti prorok Amos ostaju trajni simboli borbe, vere i nade.
U srednjem veku, Srbi su visoko poštovali ovog svetitelja, o čemu svedoči njegovo pominjanje u Miroslavljevom jevanđelju. Međutim, početkom 15. veka, njegov kult počinje da slabi, jer se u srpskim tipicima tada pojavljuje spomen na pogibiju Svetog kneza Lazara u Kosovskom boju.
Na Vidovdan, sećamo se trenutka kada je knez Lazar sa svojim vojnicima primio svetu tajnu pričesti u Crkvi Svetog prvomučenika arhiđakona Stefana, poznatoj kao Lazarica, koju je podigao kao pridvornu crkvu u znak zahvalnosti Gospodu koji je njemu i kneginji Milici uslišio molitve da dobiju sina, naslednika krune.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Evsignija po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Prepodobni Jovan Rilski. Katolička crkva obeležava spomendan Svete Jelene Križarice, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Oštra pouka svetitelja otkriva zašto žaljenje zbog učinjenog samo po sebi nije dovoljno i šta čovek mora da promeni da bi pokajanje zaista imalo smisla.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Na dan kada crkveni velikodostojnici i vernici ujedinjeni u veri i molitvi obeležavaju praznik koji je posebno važan srpskom narodu ovaj hakerski atak predstavlja posebno svetogrđe i pokušaj narušavanja mira i duhovnosti.
Posle liturgije u Crkvi Svetog mučenika kneza Lazara u kripti hrama Svetog Save, reči poglavara SPC ispunjene verom i ljubavlju, osnažile su duh sabranih vernika i podsetile ih na vrednosti koje treba negovati i slediti u svakodnevnom životu.
Na liturgiji u manastiru Ravanici poglavar Srpske Pravoslavne Crkve poručio je da Kosovski zavet nije samo istorijsko sećanje, već jevanđeljsko opredeljenje za Hrista.
U besedi u Sabornom hramu Svetog Jovana Vladimira sveštenik Igor Vujisić govorio je o Gospojinskom postu, pokajanju i praštanju, pozivajući vernike da najpre sagledaju sopstvene slabosti.
Na liturgiji u Hramu Svetog Save patrijarh srpski podsetio je na priču o nemilosrdnom sluzi i upozorio da ne možemo iskreno tražiti Božju milost ako je sami ne pokazujemo prema drugima.
Upokojila se u 74. godini, a iza nje ostaje gotovo dvadeset godina provedenih uz mošti Svetog Grigorija Kumaničkog i ljude koji su u ovu drevnu svetinju dolazili po molitvu i utehu.
Nakon teškog incidenta koji je ostavio porodicu u strahu i neizvesnosti, deci je uručena finansijska pomoć, a domaćinima ikona Gospoda Isusa Hrista kao znak utehe i podrške.
Pevačica je tokom privatne posete manastiru Varlam provela tri sata, upoznala se sa monaškim životom i zatražila savet o duhovnim pitanjima od starešine ovog drevnog središta Pravoslavne crkve.
Kada su se Mihajlo i Ana izgubili u šumi, neobičan drveni krstić i zvuk crkvenog zvona poveli su ih putem na kojem su otkrili da pomoć ponekad stiže onda kada joj se najmanje nadamo.
Posle novih tvrdnji o navodnom izdvajanju Boke Kotorske iz sastava Mitropolije crnogorsko-primorske, poglavar Srpske pravoslavne crkve otvoreno je govorio o celoj priči i upozorio na posledice širenja neproverenih informacija među pravoslavnim vernicima.
U besedi u Sabornom hramu Svetog Jovana Vladimira sveštenik Igor Vujisić govorio je o Gospojinskom postu, pokajanju i praštanju, pozivajući vernike da najpre sagledaju sopstvene slabosti.