Otkrijte jednostavne principe koji pomažu da ostanemo mirni, odlučni i moralno jaki čak i kada život postavlja izazove pred nas.
Svaka nevolja i iskušenje nosi poruku, a svaki trenutak predanja otkriva snagu vere. Ajeti iz sure Et-Taghabun (64:11-13), izdvojeni za 8. decembar u knjizi „Kuran – 365 odabranih ajeta za svakodnevno čitanje“, ističu suštinu islamskog pogleda na život: svaka teškoća dolazi iz Božje volje, a istinska sigurnost i mir leže u poverenju u Alaha. Oni podsećaju vernike da vera nije samo u srcu, već se očituje kroz poslušnost Bogu i Njegovom Poslaniku, kao i kroz oslanjanje na Božju pravdu i mudrost.
Sura Et-Taghabun, ajeti 64:11-13
Foto: Unsplash
Kuran, ilustracija
64:11 Nikakva nevolja se bez Alahove volje ne dogodi, a On će srce onoga koji u Alaha veruje uputiti – Alah sve dobro zna.
64:12 I pokoravajte se Alahu i Poslaniku Njegovu; a ako leđa okrenete, Poslanik Naš je jedino dužan da jasno objavljuje.
64:13 Samo je Alah Bog! I neka se vernici samo u Alaha pouzdaju!
Šta znači zaista se osloniti na veći poredak
Ovi ajeti iz Kurana nude jasno usmerenje za svakodnevni život: priznanje Božje volje oslobađa od straha pred neizvesnošću, dok pokoravanje Alahu i Poslaniku daje moralnu i duhovnu strukturu. Prvi ajet podseća da nijedna nevolja nije slučajna, već da je unutrašnji mir rezultat verovanja i Božjeg usmeravanja. Drugi ajet naglašava odgovornost muslimana – poslušnost i razumevanje uloge Poslanika, koji prenosi objavu, ali ne snosi teret odbijanja drugih.
Koraci ka miru i duhovnoj otpornosti
Treći ajet zaokružuje poruku monoteizmom i poverenjem u Boga: prava snaga vernika leži u oslanjanju na Alaha. U svakodnevnom životu, iskušenja postaju prilike za jačanje vere, unutrašnje discipline i duhovne otpornosti, oblikujući moralnu jasnoću i poverenje u božansku pravdu.
Ajeti 57:22-24 iz sure El Hadid pokazuju kako emocije i izbori oblikuju život, te zašto oslanjanje na Alaha donosi unutrašnju slobodu koju mnogi propuštaju.
Ajeti 62:9-10 iz Al Džumu‘e otkrivaju kako trenutak predanosti Bogu i traganje za blagodetima mogu preoblikovati svakodnevni život, donoseći unutrašnji mir i ravnotežu između duhovnog i materijalnog sveta.
Ne radi se samo o drugoj osobi, već o unutrašnjim lomovima, izbegnutim razgovorima i emocijama koje se dugo guraju pod tepih - sve dok odnos ne počne da se raspada iznutra.
Dok jedni u njemu vide teret i još jednu obavezu posle Velikog posta, drugi u ovom periodu prepoznaju priliku da preispitaju navike, ojačaju volju i pronađu unutrašnju ravnotežu kroz jednostavne, ali snažne duhovne korake.
Pozivajući se na reči apostola Pavla, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u besedi za ponedeljak druge sedmice po Duhovima govori šta čoveku daje snaga da izdrži do kraja, čak i kada olakšanje ne dolazi.
Od 8. juna pravoslavci ulaze u jedan od dva letnja posta koji traje do 12. jula, uz višenedeljno uzdržanje od hrane životinjskog porekla i poziv na molitvu, mir i duhovnu disciplinu uoči praznika Svetih apostola Petra i Pavla.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Ajeti sure El-Enam (6:63–64), izdvojeni za 17. mart, razotkrivaju unutrašnji preokret između iskrene molitve u opasnosti i brzog zaborava nakon spasa, otvarajući složenu sliku ljudske nedoslednosti.
Ajeti 6:61-62 iz sure El-Enam podsećaju da nijedna duša ne prolazi mimo Allahove volje, da meleki prate svaki trenutak i da svaki vernik mora biti spreman za konačni obračun pred Stvoriteljem.
Od pastirice iz Lorene do zapovednice vojske i svetiteljke Rimokatoličke crkve, njen život ostaje jedno od najdramatičnijih svedočanstava spoja duhovnog uverenja i istorijskih preokreta u Evropi 15. veka
Nakon prvog dana najvećeg islamskog praznika sledi mirniji dan ispunjen posetama, porodičnim okupljanjima i sećanjem na bližnje, u kojem se bajramska poruka živi kroz svakodnevne odnose.
Jedan od najvažnijih praznika u islamu donosi dane molitve, darivanja i porodičnog okupljanja, a posebnu pažnju privlače tradicionalne čestitke i običaji koji se vekovima prenose među muslimanima.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.
Na Vračaru, pred odlazak Časnog pojasa Presvete Bogorodice, emotivni prizori i molitvena tišina obeležili su ispraćaj koji je, uz suze patrijarha i sabranost vernika, zatvorio 17 dana hodočašća kroz Hram Svetog Save.
Patrijarh jerusalimski i predsednik SAD u razgovoru su otvorili pitanja opstanka hrišćana u Svetoj zemlji, zaštite svetih mesta i statusa koji čuva vekovni poredak u Jerusalimu.
Podrhtavanje tla jačine 5,2 stepena pogodio je područje Prokopija na Eviji, poznato po svetinji Svetog Jovana Rusa. Potres je prekinuo crkveni obred, oštetio kuće i prodavnice i izazvao veliku uznemirenost među stanovnicima.
Na praznik Trećeg obretenja glave Svetog Jovana Krstitelja, patrijarh srpski predvodio je svečanu arhijerejsku liturgiju i u besedi govorio o neprekidnoj molitvi, unutrašnjem miru i prisustvu Presvete Bogorodice u životu vernika.