Otkrijte jednostavne principe koji pomažu da ostanemo mirni, odlučni i moralno jaki čak i kada život postavlja izazove pred nas.
Svaka nevolja i iskušenje nosi poruku, a svaki trenutak predanja otkriva snagu vere. Ajeti iz sure Et-Taghabun (64:11-13), izdvojeni za 8. decembar u knjizi „Kuran – 365 odabranih ajeta za svakodnevno čitanje“, ističu suštinu islamskog pogleda na život: svaka teškoća dolazi iz Božje volje, a istinska sigurnost i mir leže u poverenju u Alaha. Oni podsećaju vernike da vera nije samo u srcu, već se očituje kroz poslušnost Bogu i Njegovom Poslaniku, kao i kroz oslanjanje na Božju pravdu i mudrost.
Sura Et-Taghabun, ajeti 64:11-13
Foto: Unsplash
Kuran, ilustracija
64:11 Nikakva nevolja se bez Alahove volje ne dogodi, a On će srce onoga koji u Alaha veruje uputiti – Alah sve dobro zna.
64:12 I pokoravajte se Alahu i Poslaniku Njegovu; a ako leđa okrenete, Poslanik Naš je jedino dužan da jasno objavljuje.
64:13 Samo je Alah Bog! I neka se vernici samo u Alaha pouzdaju!
Šta znači zaista se osloniti na veći poredak
Ovi ajeti iz Kurana nude jasno usmerenje za svakodnevni život: priznanje Božje volje oslobađa od straha pred neizvesnošću, dok pokoravanje Alahu i Poslaniku daje moralnu i duhovnu strukturu. Prvi ajet podseća da nijedna nevolja nije slučajna, već da je unutrašnji mir rezultat verovanja i Božjeg usmeravanja. Drugi ajet naglašava odgovornost muslimana – poslušnost i razumevanje uloge Poslanika, koji prenosi objavu, ali ne snosi teret odbijanja drugih.
Koraci ka miru i duhovnoj otpornosti
Treći ajet zaokružuje poruku monoteizmom i poverenjem u Boga: prava snaga vernika leži u oslanjanju na Alaha. U svakodnevnom životu, iskušenja postaju prilike za jačanje vere, unutrašnje discipline i duhovne otpornosti, oblikujući moralnu jasnoću i poverenje u božansku pravdu.
Ajeti 57:22-24 iz sure El Hadid pokazuju kako emocije i izbori oblikuju život, te zašto oslanjanje na Alaha donosi unutrašnju slobodu koju mnogi propuštaju.
Ajeti 62:9-10 iz Al Džumu‘e otkrivaju kako trenutak predanosti Bogu i traganje za blagodetima mogu preoblikovati svakodnevni život, donoseći unutrašnji mir i ravnotežu između duhovnog i materijalnog sveta.
Patrijarh srpski Porfirije služio je Svetu liturgiju i obavio čin velikog osvećenja hrama, a nastojateljicu manastira, monahinju Zlatu, odlikovao činom igumanije.
Ajeti sure El-Enam (6:63–64), izdvojeni za 17. mart, razotkrivaju unutrašnji preokret između iskrene molitve u opasnosti i brzog zaborava nakon spasa, otvarajući složenu sliku ljudske nedoslednosti.
Ajeti 6:61-62 iz sure El-Enam podsećaju da nijedna duša ne prolazi mimo Allahove volje, da meleki prate svaki trenutak i da svaki vernik mora biti spreman za konačni obračun pred Stvoriteljem.
Nadbiskup beogradski uputio je saučešće bratstvu Svjatogorske lavre, mitropolitu Arseniju i Ukrajinskoj Pravoslavnoj Crkvi, poručivši da je svaki ljudski život svet jer je stvoren po liku Božjem.
Snimak iz Altun-alem džamije prikazuje muškarca koji se priključio namazu, a potom prišao mestu na kojem se nalazio mobilni telefon; za sada nema potvrde policije da je identifikovan.
Vozilo će biti uvakufljeno i koristiće se za potrebe Mešihata i službena putovanja njegovih predstavnika, a poznati humanista objasnio je i šta ga je podstaklo na ovakav potez.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Evtiha po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Čudo Svetog arhangela Mihaila u Kolosima. Katolička crkva obeležava 23. nedelju kroz godinu, dok je u jevrejskom kalendaru 24. elul, a muslimani nemaju veliki islamski praznik.
Posle pada mnogi dugo nose teret krivice i teško prihvataju da im je oprošteno. Svetitelj iz Egine podseća na razliku između iskrenog pokajanja i samokažnjavanja i nudi poruku koja donosi drugačiji pogled na milost.
Carigradski patrijarh poručio da očekuje obnovu punog jedinstva pravoslavnih i rimokatolika, pozivajući se na poredak prvog milenijuma, dok se otvara pitanje granica njegove crkvene nadležnosti.