ZBOG ČEGA SE NEKADA OSEĆAMO BESPOMOĆNO: Istina koju retko primećujemo
Ajeti 2:28-29 nas podsećaju da je svaki trenutak dar, a svaki izbor odgovornost prema Stvoritelju i svetu oko nas.
Svaka skrivena misao i odluka oblikuje život. Kada nestanu svedoci, istina izlazi na videlo i otvara put za unutrašnju snagu.
Čovek može da ćuti, da se osmehuje, da ostavi utisak smirenosti, a da u sebi nosi nemir koji ne izlazi na površinu. Upravo tu, u toj tihoj zoni između onoga što se pokazuje i onoga što se skriva, sure Ali Imran u ajetima 3:29-30 postavljaju jedno od najzahtevnijih pitanja islama: šta ostaje kada nestane publike? Izbor ovih ajeta za 1. februar, u knjizi "Kuran - 365 odabranih ajeta za svakodnevno čitanje", ne nudi utehu, već ogledalo. Ono u koje se ne gleda očima, već savešću, pred spoznajom da nijedna misao nije izvan znanja Uzvišenog, niti jedno delo izvan odgovornosti.

3:29 „Skrivali vi ono što je u srcima vašim ili to javno pokazivali, Alah to zna. On zna sve što je na nebesima i što je na Zemlji - Alah je svemoćan.“
3:30 „Onoga dana kada svaki čovek pred sobom nađe dobro delo koje je uradio i loše delo koje je učinio - poželeće da se između njih i njega nalazi velika udaljenost. A Alah vas na Sebe podseća i Alah je milostiv prema Svojim robovima.“
Ajeti 3:29–30 sure Ali Imran čine jasnu celinu: prvi govori o Alahovom potpunom znanju, drugi o odgovornosti koja iz tog znanja proističe. Nema skrivanja iza spoljašnje ispravnosti, ali ni straha da će dobro ostati neprimećeno. Islam ovde podseća da se čovekov život ne meri samo delima, već i namerama iz kojih su ona proizašla.
Slika Sudnjeg dana nije predstavljena kroz kaznu, već kroz suočavanje. Dobro i loše stoje pred čovekom bez opravdanja i bez posrednika, a želja da se loše delo udalji svedoči o zakašneloj svesti. Zato se ajet ne završava pretnjom, već opomenom ispunjenom milošću: podsećanjem, a ne zastrašivanjem.
Izbor ovih ajeta za 1. februar nosi jasnu poruku: početak ne traži planove, već iskreno preispitivanje. Islam ne poziva na strah, već na svesnost Božje blizine. U spoju sveznanja i milosti nalazi se njegova etička osnova - poziv da se srce čisti pre dela i da se život živi kao trajna odgovornost pred Istinom.
Ajeti 2:28-29 nas podsećaju da je svaki trenutak dar, a svaki izbor odgovornost prema Stvoritelju i svetu oko nas.
Ajet 2:107 podseća da istinska pomoć i zaštita pripadaju samo Bogu, razotkrivajući ljudsku sklonost da traži utočište u prolaznim izvorima moći.
Poruka iz sure El-Bekare, izdvojena za 10. januar, ne obećava lakše dane, već uči kako se kroz teške prolazi uspravno.
Od prvih pokreta u utrobi do svakodnevnih odluka – ajeti iz sure Āli Imran (3:5 6) otkrivaju koliko je život pažljivo oblikovan, podsećajući nas da ništa na nebu ni na Zemlji nije skriveno od Alahovog znanja i moći.
Budi deo Religija.rs zajednice.
Brige zbog novca i materijalne sigurnosti mogu postati veliki teret, naročito kada čovek ne zna odakle da počne i kako da izađe iz teške situacije.
U crkvenom kalendaru za 31. oktobar upisana su dva velika svetitelja, ali uz različite oznake praznika.
U nedelju, 1. novembra, posle svete Liturgije u Sabornom hramu Svetog velikomučenika Georgija biće služen pomen stradalima na Železničkoj stanici.
On je naglasio da ne smemo dozvoliti da deca, umesto da se uče molitvi, dobroti i svetosti, uče da se igraju sa onim što je Hristos pobedio, sa mrakom, strahom i smrću.
U besedi za subotu 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća na Hristovo ćutanje pred Pilatom i objašnjava zašto je ponekad mudrije prećutati provokaciju nego dokazivati istinu onome ko ne želi da je čuje.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola i jevanđelistu Luku po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svete apostole iz Sedamdesetorice. Katolička crkva spominje Svetog Alfonsa Rodrigeza, dok Jevreji obeležavaju Šabat, a muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Sa nežnom korom, žutom glazurom i bogatim filom od čokolade i oraha, ovaj provereni recept donosi ukus kolača koji je nekada krasio svečane trpeze.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Izraz koji govori o Božjoj volji, ali i o tome koliko je čovek nemoćan da sa sigurnošću zna šta donosi budućnost.
Pojam koji se često vezuje za sukobe i nasilje vekovima izaziva rasprave, ali islamska tradicija o njemu govori mnogo složenije nego što se često prikazuje.
U islamskoj tradiciji Isus Hristos poznat je kao Isa, alejhi selam, jedan od najvećih Božijih poslanika, a Kuran govori o njegovom čudesnom rođenju, majci Merjemi i posebnoj ulozi koju će imati pred kraj vremena.
Kratka rečenica kojom muslimani počinju mnoge svakodnevne aktivnosti nosi duboko duhovno značenje i podseća vernike na Božju milost, pomoć i blagoslov.
Osam istorijskih Mercedesa, koje su pape koristile od 1930. godine, izloženo je u Vatikanskim muzejima. Postavka otkriva gotovo vek razvoja papamobila, od luksuznih detalja do savremenih bezbednosnih rešenja.
Povoljan ishod dodatnih pregleda znači da poglavaru Rimokatoličke crkve nije potrebno dalje onkološko lečenje, a već 6. novembra očekuje ga putovanje u tri južnoameričke zemlje.
Muhamed ef. Demirović objašnjava da islam dopušta više nego što zabranjuje i zbog čega su svinjsko meso i alkoholna pića izuzeti.
Spoj nekadašnjeg sakralnog prostora i rejv žurke otvara pitanje odnosa prema hrišćanskom nasleđu.
Prva i najčešća greška odnosi se na trenutak Svete liturgije kada sveštenik poziva oglašene da priklone glave Gospodu.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Prepodobna mati Paraskeva, koja se smatra se i zaštitnicom žena i nemoćnih, jedna je od najpoštovanijih svetiteljki u srpskom narodu.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.
Bio je lekar, izučavao je grčku filozofiju, propovedao Hristovu reč i, prema crkvenom predanju, naslikao prve ikone Majke Božje.
General Aleksus G. Grinkevič i komandant KFOR-a Robert Vergori razgovarali su sa mitropolitom o bezbednosti srpskog naroda, očuvanju manastira Visoki Dečani i uslovima za trajni mir na Kosovu i Metohiji.
U vatrenoj stihiji na Vračaru dugogodišnji upravnik Patrijaršijskog dvora zadobio je opekotine na oko 30 odsto tela i teško oštećenje pluća usled udisanja dima