ON JE MRTVE IZ GROBA VASKRSAVAO: Danas je Prepodobni Makarije Egipatski
Toliko je uspeo očistiti svoj um od zlih pomisli i srce od zlih želja da ga je Bog obdario obilatim darom čudotvorstva.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Makarija Velikog po starom kalendaru i Svetog mučenika Trifuna po novom kalendaru. Katolici slave Svetu Brigitu, dok u judaizmu i islamu nema velikog verskog praznika.
Pravoslavni, gregorijanski (novi) kalendar: 1. februar 2026.
Pravoslavni, julijanski (stari) kalendar – SPC: 19. januar 2026.
Katolički, gregorijanski kalendar: 1. februar 2026.
Judaizam (jevrejski kalendar): 14. š’vat 5786. godine
Islam (hidžretski kalendar): 13. ša‘ban 1447. AH
Pomesne crkve koje koriste stari (julijanski) kalendar, među kojima je i Srpska pravoslavna crkva, danas obeležavaju:
• Prepodobnog Makarija Velikog, egipatskog pustinjaka
Prema Tipiku Srpske pravoslavne crkve, danas nije propisan post.
Pomesne crkve koje koriste novi (gregorijanski / revidovani julijanski) kalendar, uključujući Carigradsku patrijaršiju, danas obeležavaju:
• Svete mučenike Perpetuu, Felicitu, Satira i druge s njimaVernici Rimokatoličke crkve 1. februara obeležavaju spomendan Svete Brigite, device i monahinje, jedne od najpoštovanijih svetiteljki irske hrišćanske tradicije.
Imendan proslavljaju: Brigita, Miroslav i Sever.
Prema jevrejskom kalendaru, 1. februar 2026. odgovara 14. š’vatu 5786. godine. Na ovaj dan nema velikih praznika; vernici se posvećuju redovnim molitvama i proučavanju Tore.
Po hidžretskom kalendaru, 1. februar 2026. odgovara 13. ša‘banu 1447. AH. U islamskom svetu danas nema opštepriznatog velikog praznika; muslimani obavljaju propisane dnevne molitve i posvećuju se učenju Kurana.
Toliko je uspeo očistiti svoj um od zlih pomisli i srce od zlih želja da ga je Bog obdario obilatim darom čudotvorstva.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Atanasija Velikog po starom kalendaru i Svete besrebrenike Kira i Jovana po novom kalendaru, dok katolici slave Svetog Ivana Boska, dok u judaizmu i islamu nema velikog verskog praznika.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog apostola Tadeja po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti sveštenomučenik Antim. Katolička crkva obeležava Svetog Grgura Velikog, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Flora i Prepodobnog Jovana Rilskog po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Polaganje časnog pojasa Presvete Bogorodice. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Rajmunda Nonskog, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Vidovdan i spomen Svetog velikomučenika kneza Lazara i Svetih srpskih mučenika po starom i Prenos moštiju Svetih mučenika Kira i Jovana po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Ireneja Lionskog, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Lukilijana i druge s njim po starom, i Svetog Tihona Amatuntskog po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomen Svetog Franje Regisa, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnu Teodoru Aleksandrijsku po starom kalendaru, dok se po novom praznuju Sveta prvomučenica Tekla i Sveti Siluan Atonski. Katolička crkva obeležava Gospu od Otkupljenja, dok Jevreji i muslimani nemaju veći praznik.
Nakon što je, nagovorena od vračare, učinila preljubu, Teodora je napustila dotadašnji život i muža i odlučila da se potpuno posveti pokajanju.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete mučenice Minodoru, Mitrodoru i Nimfodoru po starom kalendaru, dok se po novom obeležava Začeće Svetog Jovana Krstitelja. Katolička crkva obeležava Svetog Pija iz Pietrelčine, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veliki praznik.
Bog ih je, prema predanju, obdario i darom čudotvorstva, pa su kod njih dolazili brojni bolesnici tražeći isceljenje.
U Pećkoj patrijaršiji raste crni dud star oko 750 godina koji čuva narodna kazivanja o opstanku i obnovi srpskog naroda na Kosmetu.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Isusovu molitvu ne zovu slučajno "molitva nad molitvama".
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Oštra pouka ave Justina Popovića ne ostavlja prostor za opravdanja, već svakoga suočava sa pitanjem kako svojim postupcima služi Bogu.
Nakon što je, nagovorena od vračare, učinila preljubu, Teodora je napustila dotadašnji život i muža i odlučila da se potpuno posveti pokajanju.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.