Osnivač salezijanaca i katolički svetac Ivan Bosco kazao je da u haosu sveta samo vera i pobožnost mogu očuvati Crkvu od oluje poslednjih vremena.
Valjanje nemirnog mora, brodovi naoružani do zuba i oluja koja preti da uništi sve pred sobom – u tom viđenju iz 19. veka svetac Rimokatoličke crkve Ivan Bosco video je ono što mnogi danas doživljavaju kao proročki opis duhovnog sukoba. Na središnjem brodu, simbolu Crkve, talasi i vetrovi se lome, a napadi stižu sa svih strana. Ipak, iznad haosa uzdižu se dva stuba - jedini siguran oslonac u oluji.
Rođen kao Đovani Melkijore Bosco 16. avgusta 1815. godine u skromnoj piemontskoj porodici, već kao dete pokazivao je živahnost, bistrinu i duboku pobožnost. Nakon rane smrti oca odrastao je u teškim uslovima, ali je jasno osećao poziv ka sveštenstvu. Zaređen je 1841. godine, a ceo život je posvetio napuštenoj deci i mladima. U Torinu je razvio preventivni vaspitni sistem zasnovan na veri, razumu i ljubavi, suprotstavljajući se nasilju i strogoći. Godine 1859. osnovao je Družbu salezijanaca, a kasnije i Kćeri Marije Pomoćnice, kao i laički pokret Salezijanskih saradnika.
Pored pastoralnog rada, Don Bosco bio je poznat po proročkim snovima i viđenjima. Njegove proročke reči, zapisivane i prepričavane braći salezijancima, često su imale upozoravajući karakter.
Viđenje duhovnog sukoba
Jedan od njegovih najpoznatijih snova, poznat kao "San o dva stuba", pokazuje dramatičan duhovni sukob koji je doživljavala Crkva:
- Zamislite da ste na obali mora ili na izdvojenom grebenu i da ne vidite nijedan drugi komadić zemlje osim onog ispod svojih nogu. Na prostranoj vodi mnoštvo brodova spremnih za borbu, njihovi pramci ojačani gvožđem u obliku strele, sve ranjavaju i probadaju - govorio je don Bosko, prenosi portal vjera.hr.
Wikimedia/ Carlo Felice Deasti
Sveti Ivan Bosko
Ti brodovi, simbol neprijatelja Crkve, naoružani topovima, puškama i zapaljivim materijama, nadiru prema jedinom, veličanstvenom brodu - Crkvi. More i vetar rade protiv nje, a oluja preti da je uništi. Don Bosco dodaje:
- Neprijatelje Crkve simbolizovali su brodovi koji nastoje da potopе veliki brod. Crkvu čekaju vrlo teška iskušenja. Ono što smo do sada trpeli gotovo je beznačajno u odnosu na ono što će se dogoditi.
Stubovi spasenja: Marija i euharistija
U haosu se pojavljuje svetlo: dva visoka stuba na moru. Na jednom je kip Bezgrešne Djevice Marije sa natpisom Marija Pomoćnica, a na drugom velika hostija sa rečima Spas vernika. Brod Crkve, iako teško oštećen, spašen je tek kada se priveže za ta dva stuba. Poruka je jasna:
- Samo dve stvari mogu nas spasiti u tako teškom trenutku: pobožnost prema Mariji i česta pričest. Učinimo što možemo da najbolje iskoristimo ova dva sredstva i da ih drugi koriste svuda.
Život i nasleđe svetog Ivana Boska
Za vernike koji se danas suočavaju sa unutrašnjim krizama i spoljnim napadima, don Boskov san i dalje ima važnu poruku. Pobeda Crkve ne zavisi od strategija ili kompromisa, već od vere – u Hristu prisutnom u Presvetom Oltarskom Sakramentu i u poverenja u Mariju. Jednostavna poruka iz njegovog sna i danas pokazuje siguran put kroz oluju poslednjih vremena.
Sveti Ivan Bosco završio je svoj život 31. januara 1888. godine u Torinu, a Rimokatolička crkva ga je proglasila svetim 1934. godine, a njegov spomendan se obelešava danas, 31. januara. Njegova vizija i danas inspiriše vernike i pokazuje koliko su vera i pobožnost važni u teškim vremenima.
Od ratova, zemljotresa i epidemija do duhovnog preporoda – proročke reči podvižnika sa Svete gore ukazuju na iskušenja poslednjih vremena, ali i na put ka spasenju.
Dok svet traži odgovore u diplomatiji i oružju, svetogorski podvižnici govore o duhovnoj pomrčini koja se nadvija nad čovečanstvom – i pozivaju na jedini izlaz koji vodi ka spasenju: pokajanje, molitvu i budnost srca.
Od čudesnog isceljenja i borbe s Napoleonom do potresnog proročanstva – život i poruka čoveka koji je verovao da se vera brani krstom, žrtvom i hrabrošću, čak i kada se ceo svet gasi.
Fotografije građanske ceremonije sklapanja istopolnog partnerstva ispred pravoslavne svetinje otvorila je pitanja o statusu manastira, njegovoj komercijalnoj upotrebi i odnosu verske tradicije i turističkog biznisa na Kipru.
Bakina sveska otkriva recept koji se priprema za manje od sat vremena, savršen za nedeljna okupljanja i neočekivane goste koji dolaze baš kada kuća najlepše miriše.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
U vremenima krize i straha reči svetih otaca bude nadu i hrabrost – otkrivamo šta su vekovima unapred govorili o ratu, gladi, obmanama i danima kada će vera biti jedino utočište.
U tišini podviga i molitve, iguman manastira Rukumija govori o biblijskom proroštvu – kraju jedne civilizacije, kao i dolasku antihrista i ruskom caru koji će biti utočište verujućih.
Od Biblije i Talmuda do kabale i hrišćanske tradicije, izvori nude različita tumačenja: od Božijeg sluge i nebeskog protivnika do simbola unutrašnjeg nagona i sile tame koja oblikuje razumevanje dobra i zla.
Pogođeni Novi Pazar, Tutin i Sjenica - nestali prilozi vernika, a tragovi upućuju na pažljivo isplanirane akcije dok policija pokušava da razotkrije ko stoji iza svega.
Francuska časna sestra povređena na Brdu Sion, reagovale vlasti i međunarodne institucije; upozorenja na rastuću netrpeljivost i nove tenzije u Jerusalimu dodatno pojačavaju zabrinutost javnosti.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
U besedi za nedelju treće sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o Mojseju, Muhamedu i prirodi kao osloncima koje mnogi prihvataju, ali ih stavlja pred potpuno drugačiji sud.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Teodora Trihinu po starom i Svete mučenike Timotija i Mavru po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Praznik Svetog Filipa i Jakova, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Od Biblije i Talmuda do kabale i hrišćanske tradicije, izvori nude različita tumačenja: od Božijeg sluge i nebeskog protivnika do simbola unutrašnjeg nagona i sile tame koja oblikuje razumevanje dobra i zla.