Andy Dean / imageBROKER / Profimedia,Roman Lacheev / Alamy / Profimedia
Dok svet traži odgovore u diplomatiji i oružju, svetogorski podvižnici govore o duhovnoj pomrčini koja se nadvija nad čovečanstvom – i pozivaju na jedini izlaz koji vodi ka spasenju: pokajanje, molitvu i budnost srca.
Bura događaja na Bliskom istoku ne predstavlja iznenađenje za monahe sa Svete gore, niti za one koji s pažnjom osluškuju duhovne glasove vremena. Dok svet gleda političke sporazume, vojne operacije i sukobe verskih vođa, svetogorski monasi vide – znake. I već godinama upozoravaju.
U skitovima i kelijama, pod utešnim okriljem Svete gore, starci – poznati i nepoznati – govorili su o vremenu kada će iz Bliskog istoka doći oganj koji će dotaći čitavo čovečanstvo.
Foto: SPC wikipedia CPC
Starac Pajsije Svetogorac
Šta je rekao Sveti Paisije
Sveti Paisije Svetogorac je u mnogobrojnim razgovorima sa poklonicima jasno govorio o Bliskom istoku, predviđajući duhovnom pronicljivošću da će to područje postati žarište sukoba sa svetskim posledicama.
– Od Sirije, Palestine i Irana počeće previranja... Tamo će biti proliveno mnogo krvi. I tu će biti uvučene velike sile. Sve se zamrsilo. Niko ne zna ko je s kim. Samo Hristos zna – rekao je 1992. godine starac Pajsije u razgovoru sa poklonicima iz vojske.
Govorio je o globalnom preuređenju koje će početi pod izgovorom borbe za naftu, bezbednost i interese – ali će pravi uzroci biti duboko duhovni.
Svetogorski isposnici: "Nestaće granice, otkriće se sveto i oskrnavljeno"
Ali nije samo Sveti Paisije govorio o tome. Kroz vreme, poklonici i svetogorski monasi beležili su proročke reči prostih podvižnika – ljudi koji žive u tišini, ali kada progovore, njihov glas nosi težinu vekova.
Jedan isposnik iz skita Svete Ane je 2011. godine rekao:
– Dolazi vreme kad više nećeš znati ko ti je prijatelj, a ko neprijatelj. Đavo će nositi krst i govoriti o miru. Ali iza leđa će držati nož. Iz Jerusalima će se začuti krik... a Zapad će ćutati.
Drugi monah iz mesta Sveti Vasilije Veliki upozorio je na nuklearnu opasnost:
– Dogodiće se tiha katastrofa. Eksplozija se neće čuti, ali će doneti smrt mnogima. I tada će tragati za uzrokom. Ali biće kasno.
paparazzza/Shutterstock
Sveta gora ne zastrašuje ratnim strhorama, već etarci pozivaju na pokajanje, molitvu i duhovno budno stanje
Danas se te reči vraćaju s dramatičnom svežinom
Plamen ratnih sukoba u Izraelu, Palestini, Libanu i Iranu poprimio je nekontrolisane razmere. Međunarodne organizacije, poput Ujedinjenih nacija, oglašavaju uzbunu zbog humanitarne katastrofe, dok Svetska zdravstvena organizacija (SZO) upozorava na zdravstvenu krizu na palestinskim teritorijama i jugu Sirije.
Istovremeno, Evropska unija svakodnevno izdaje saopštenja u kojima osuđuje napade – ali bez suštinskih koraka. Ta tišina – po rečima svetogoraca – nije neutralnost, već saučesništvo.
Starac M... i apokaliptička vizija
Prema svedočenjima poklonika koji su pre 2020. godine posetili Svetu goru, jedan podvižnik iz Katunakije ispričao je:
– Video sam svetlost kako se gasi nad Jerusalimom. I u istom trenutku, crna ptica (gavran) silazila je s neba. U kandžama je nosila bombu i ispustila je iznad kuća. Posle toga, sve je postalo pepeo...
Na pitanje šta to znači, starac je odgovorio:
– Pasti će nož i po svetinjama. Ali pravedni će biti sačuvani. Oni koji se mole za sve.
Shutterstock/Alexandr Zyryanov
Sveta gora
Nije strah – već budnost
Sveta gora ne zastrašuje. Ne prorokuje da bi zadivila. Starci pozivaju na pokajanje, molitvu i duhovno budno stanje.
Jedan starac iz Kapsale napisao je:
– Mir neće doći preko sporazuma, već preko suza. Ako ne podignemo ruke ka Nebu, drugi će podići mač na Zemlji – rekao je ovaj monah, prenosi portal vimaorthodoxias.gr.
Tišina – i molitva
Na Svetoj gori zvona ne zvone zbog vesti. Zvone za Jutrenje i Moleban. Za svetogorce, najveći rat nije spoljašnji – već unutrašnji: da srce ostane čisto dok sve oko nas propada.
Starci ne ukazuju na države i generale, već viču za ličnu budnost. Hrišćanin danas, kažu, ne sme da ostane ravnodušan, niti da duhovno spava. Opasnost ne preti samo narodima, već i duši.
shutterstock.com/PhotoStock10
Svetogorski monasi
Šta nam preostaje?
Kao što je nekada rekao Sveti Paisije:
– Vremena su teška. Ali nećemo se slomiti. Ne zato što smo jaki. Već zato što se molimo.
Možda će hodočašće u Jerusalim biti zatvoreno. Možda će putevi Sirije biti pretvoreni u ruševine. Možda će Iran opet iskusiti razaranja. Ali nada će ostati, dokle god jedan čovek klekne i zatraži milost.
Nakon američkog udara na iranska nuklearna postrojenja i dramatičnog upozorenja Donalda Trampa, Bliski istok gori, a u manastirima se uznose kanoni, bdenija i molitve za mir među narodima.
Na praznik Svih antiohijskih svetih, tokom večernje službe u hramu Svetog proroka Ilije, raznela se eksplozija. Antiohijska patrijaršija poziva svet da ne okreće glavu od mučeništva i patnje pravoslavnih vernika.
Nakon udara na nuklearna postrojenja, balističkih odmazdi i otvorenih upozorenja na totalni rat, sve više pravoslavnih vernika veruje da se pred njihovim očima ostvaruju vekovna proročanstva o poslednjim vremenima i velikom ratu koji će krenuti s Bliskog Istoka i promeniti sudbinu sveta.
U vremenu sve većih globalnih napetosti, mnogi vernici sve češće posežu za zapisanim upozorenjima svetih otaca. Od Svetog Pajsija do starca Jefrema, njihove poruke danas zvuče kao odjek stvarnosti koja se upravo pred nama odvija.
Ovaj rukopis nastao je samo nekoliko decenija nakon originalnog pisanja Jevanđelja, što ga čini jednim od najznačajnijih novozavetnih otkrića do danas.
Otac Onufrije Hilandarac u svojoj knjizi „Svetogorski kuvar s pričama“ otkrio je kako nastaje ovaj skroman hleb s prazilukom koji je vekovima hranio bratstvo.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Od ratova, zemljotresa i epidemija do duhovnog preporoda – proročke reči podvižnika sa Svete gore ukazuju na iskušenja poslednjih vremena, ali i na put ka spasenju.
Od nestanka ljubavi i zamračenog uma, preko pada Crkve i pohlepe bez granica, pa sve do tehnoloških čuda koja kriju veliku zabludu – proročanske reči ovog sveca oslikavaju dramatičnu viziju kraja vremena i dolazak konačnog obračuna.
Ovaj rukopis nastao je samo nekoliko decenija nakon originalnog pisanja Jevanđelja, što ga čini jednim od najznačajnijih novozavetnih otkrića do danas.
U iskrenom i nenametljivom promišljanju, otac Hrizostom Filipesku razotkriva kako se iz gomile protivrečnih sudova rađa i pritisak koji svaki sveštenik nosi, pokazujući koliko su brzopleti utisci često daleko od istine o njegovom pozivu.
Iguman Arsenije kroz poređenje sa svetiteljem iz Amerike upozorava da se duhovno stanje ne skriva - ono se oseti i onda kada mnogi misle da ga niko ne primećuje.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u besedi za 27. četvrtak po Duhovima pokazuje kako istina i ljubav oslobađaju od lažnih uticaja i vode ka unutrašnjem miru i duhovnom rastu.
Pravoslavci danas proslavljaju Prepodobnomučenika Stefana Novog po starom kalendaru, a po novom kalendaru Prepodobnog Danila Stolpnika. Katolici su u Drugoj nedelji Adventa, dok je u islamu i judaizmu dan posvećen redovnoj molitvi.