Monahinja Hristina decenijama je, bez buke i želje za priznanjem, služila Crkvi i ljudima, a oni koji su je poznavali pamte je kao simbol krotosti, požrtvovanja i tihe vere koja je menjala živote oko nje.
Vest da se upokojila monahinja Hristina potresla je verni narod Podgorice i sve koji su je poznavali kroz njeno dugogodišnje služenje Crkvi. Njena posvećenost, istrajnost u poslušanjima i monaška skromnost ostavili su dubok trag među sveštenstvom i vernicima Mitropolije crnogorsko-primorske.
Rođena 18. novembra 1974. godine u Bijelom Polju, monahinja Hristina, svetovnog prezimena Rabrenović, detinjstvo je provela u Tomaševu, gde je završila osnovnu školu. Životni put potom ju je odveo u Podgoricu, grad u kojem će provesti najveći deo života i u kojem će njena vera i služenje dobiti puni smisao.
Punih dvadeset godina bila je angažovana na različitim poslušanjima pri Crkvenoj opštini Podgorica. Vernici je posebno pamte po službi pri Hramu Hristovog Vaskrsenja, gde je petnaest godina predano radila, tiho i bez želje za priznanjem, uvek spremna da pomogne svakome ko bi zakucao na vrata hrama.
Poslednje godine svog zemaljskog života provela je pri drevnoj crkvi Svetog Đorđa pod Goricom. Upravo tu je, uoči Božića 2025, iz ruku mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija primila monaški postrig, potvrdivši i formalno svoj put potpunog predavanja Hristu i Crkvi.
mitropolija.com
Monahinja Hristina
Oni koji su je poznavali govore da je sestra Hristina bila primer monaške krotosti i požrtvovanja. Nije tražila da bude primećena, ali je svojim delima ostavljala snažan utisak. Njena ljubav prema ljudima, predanost poslušanju i spremnost na žrtvu učinili su je omiljenom među sveštenstvom i vernim narodom.
U pravoslavnoj tradiciji smrt se ne posmatra kao kraj, već kao usnuće u Gospodu i prelazak u večni život. Zato se i za monahinju Hristinu kaže da je „usnula u Vaskrslom Gospodu“, sa nadom na vaskrsenje i život večni, nadom koja predstavlja temelj hrišćanske vere.
Zaupokojena liturgija služiće se danas u Crkvi Svetog Đorđa pod Goricom u devet časova, dok će opelo biti služeno u 14 časova u istom hramu. Sahrana monahinje Hristine obaviće se na gradskom groblju Čepurci u 15 časova.
Jerej Igor Gurčenkov stradao je u saobraćajnoj nesreći, a vest o njegovoj smrti izazvala je šok i duboku tugu među vernicima parohije Svetog arhangela Mihaila u Getingenu.
Gotovo četiri decenije otac Slobodan bio je oslonac parohijanima, predvodio sveštenstvo kao arhijerejski namesnik i ostavio snažan trag u crkvenom životu.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Nakon transplantacije jetre u Istanbulu, uprkos ogromnoj žrtvi prijatelja koji je pokušao da mu spasi život donacijom organa, jerej Bogdan Stjepanović okončao je svoj ovozemaljski život.
Proslava je počela večernjim bogosluženjem i promocijom spomen-knjige, nastavljena svečanom liturgijom i obraćanjima arhijereja, a završena koncertom ansambla Fenički biseri pred punom dvoranom Kulturnog centra u Baru.
Čokoladni keks, nežni vanil-krem, mlečna čokolada i kikiriki spajaju se u poslasticu koja se priprema bez mnogo truda, baš kao nekada kada bi se nešto slatko na brzinu iznosilo pred porodicu i iznenadne goste.
U besedi za ponedeljak 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva se zašto je bilo dovoljno svedočanstvo Sina, ali i šta ono govori o njegovom jedinstvu sa Ocem.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog velikomučenika Nikitu po starom kalendaru, dok po novom slave Prepodobnog Haritona Ispovednika. Katolička crkva obeležava Svetog Vjenceslava i Svetog Lovrenca Ruiza. Jevreji obeležavaju treći dan Sukota, a muslimani nemaju veći praznik.
Veliki svetitelj našeg vremena objašnjava zašto put ljubavi smatra kraćim i bezbednijim, čak i kada se čovek suočava sa sopstvenim slabostima i iskušenjima.
Otac Makarije je 2000. godine pristupio bratstvu drevne hercegovačke svetinje i više od dve i po decenije proveo u molitvi, poslušanju i tihom služenju Bogu, noseći sa verom dugo i teško životno iskušenje bolesti.
U Crkvi Svetog Đorđa pod Goricom služeno je opelo monahinji Hristini (Rabrenović), koju su vernici pamtili po požrtvovanosti, molitvi i decenijama služenja bez želje za priznanjima.
Uz molitve poglavara Srpske pravoslavne crkve, sveštenstva, porodice i prijatelja, na večni počinak ispraćena majka bivšeg predsednika Republike Srpske Milorada Dodika.
Proslava je počela večernjim bogosluženjem i promocijom spomen-knjige, nastavljena svečanom liturgijom i obraćanjima arhijereja, a završena koncertom ansambla Fenički biseri pred punom dvoranom Kulturnog centra u Baru.
U prazničnoj besedi vladika Ilarion govorio o Krstu kao putokazu koji vraća Hristu, dok je poglavar Srpske pravoslavne crkve pozvao na dobro, vrlinu, žrtvu, darivanje i jedinstvo među ljudima.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Vernica Natalija nasledila je ikonu "Smolenska Odigitrija", koja se u njenom domu čuva generacijama, ali se zbog troškova kod notara našla pred odlukom koja joj nije bila laka.
U prazničnoj besedi vladika Ilarion govorio o Krstu kao putokazu koji vraća Hristu, dok je poglavar Srpske pravoslavne crkve pozvao na dobro, vrlinu, žrtvu, darivanje i jedinstvo među ljudima.