ZAŠTO MLADOŽENJA MORA DA RAZBIJE ČAŠU NA JEVREJSKOM VENČANJU: Tajna tradicije duge hiljadama godina
Od drevnog Talmuda do modernih ceremonija: lomljenje stakla krije simbole radosti, opasnosti i neuništive veze.
Na izraelskim poljima počinje žetva pšenice za „šmura macu“, koja se mesecima čuva pod strogim nadzorom i kroz svaki korak priprema za Pesah, uz pravila u kojima nema mesta ni za najmanju grešku.
Na izraelskim poljima svake godine u ovo vreme počinje jedan neobičan posao. Pažljivo se žanje pšenica koja neće završiti u običnim pekarama niti na tržištu, već će mesecima kasnije postati maca - beskvasni hleb koji Jevreji jedu tokom praznika Pesaha. Ali nije reč o bilo kakvoj maci. Ova pšenica namenjena je za takozvanu „šmura macu“, koja se u ultraortodoksnim jevrejskim zajednicama smatra posebno svetom.
Sve počinje mnogo pre nego što se brašno samelje ili testo zamesi. Sama reč "šmura" znači "čuvana" ili "nadgledana", a upravo se na tome zasniva čitav običaj. Jevreji veruju da pšenica za ovu macu mora biti pod strogim nadzorom još od trenutka žetve, kako nijedna kap vlage ne bi izazvala fermentaciju.
Zato se žetva obavlja isključivo tokom suvih letnjih dana. Zrna se odmah pregledaju, a zatim se skladište i ostavljaju da se suše mesecima, često sve do Hanuke. Tek tada počinje priprema za mlevenje brašna. Čak i tada ništa se ne prepušta slučaju - rabini proveravaju mlinove, cevi i opremu, vodeći računa da nigde nema tragova vlage.
Nekome sa strane sve to može delovati preterano strogo, ali iza svakog pravila krije se duboko simbolično značenje. Pesah je praznik kojim Jevreji obeležavaju izlazak iz egipatskog ropstva. Prema biblijskom predanju, jevrejski narod je tada morao da ode toliko brzo da testo nije stiglo da naraste. Upravo zato se tokom praznika Pesah jede beskvasni hleb - kao podsećanje na bekstvo iz Egipta i put ka slobodi.
Posebno mesto u toj tradiciji ima ručno pravljena maca. Iako danas postoje fabrike koje je proizvode u ogromnim količinama, ultraortodoksne zajednice i dalje insistiraju na starom načinu pripreme. Testo se mesi, razvlači i peče za manje od 18 minuta, jer prema jevrejskom verskom zakonu posle tog vremena postoji opasnost da počne fermentacija.
U pojedinim pekarama u Jerusalimu i Bnei Braku čitav proces više liči na verski obred nego na pravljenje hleba. Dok rade, ljudi izgovaraju molitvu "Lešem micvat maca" - "Za ispunjenje zapovesti o maci". Na taj način i samo mešenje testa postaje deo verskog rituala.
Mnogi koji prvi put probaju šmura macu kažu da je suva, tvrda i sasvim drugačija od hleba na koji su navikli. Ipak, vernicima njen značaj nema mnogo veze sa ukusom. Na društvenim mrežama i forumima često pišu da u njoj osećaju "ukus tradicije" i podsećanje na vekove opstanka i raseljavanja jevrejskog naroda.
U vremenu industrijske proizvodnje hrane, ovaj običaj deluje gotovo nestvarno. Pšenica koja se leti žanje na izraelskim poljima mesecima se pažljivo čuva kako bi sledećeg proleća postala jednostavan beskvasni hleb. Ali upravo u toj jednostavnosti leži njena posebna vrednost. Za milione Jevreja širom sveta maca nije samo deo praznične trpeze, već živo sećanje na istoriju, veru i slobodu.
Od drevnog Talmuda do modernih ceremonija: lomljenje stakla krije simbole radosti, opasnosti i neuništive veze. Od čišćenja kuće i posta prvorođenih do obredne večere koja pripoveda izlazak iz Egipta - običaji Pashe kriju slojeve značenja koje mnogi ne poznaju. Iako većina jevrejskih autoriteta smatra da je pirsing ušiju prihvatljiv, pitanje postaje znatno složenije kada su u pitanju drugi delovi tela. Od biblijskih priča do savremenih platformi, šiduhim (provodadžija) pokazuje kako se vera, porodica i potraga za partnerom prepliću u sistemu u kojem se svaka veza vidi kao više od slučajnosti. Budi deo Religija.rs zajednice.
ZAŠTO MLADOŽENJA MORA DA RAZBIJE ČAŠU NA JEVREJSKOM VENČANJU: Tajna tradicije duge hiljadama godina
OSAM DANA BEZ HLEBA, A PUNA TRPEZA SIMBOLA: Šta se tačno dešava tokom velikog praznika Pasha
DA LI JEVREJIMA VERA ZABRANJUJE DA IMAJU PIRSING? Granica između tradicije i mode
KAKO JEVREJI BIRAJU I UPOZNAJU BUDUĆE SUPRUŽNIKE: Stara verska praksa koja i danas oblikuje mnoge sudbine
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Umesto da bogatstvo čuvaju za sebe, odlučili su da ga podele siromašnima, pomažući svima kojima je pomoć bila potrebna.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
Ukupan fond stipendija iznosi 40.000.000,00 dinara.
Želja da u svakoj situaciji budemo u pravu, da se naš glas čuje i da drugi priznaju našu vrednost može postati prepreka ne samo u odnosima sa ljudima već i na duhovnom putu.
U pravoslavnom učenju reč ima posebnu težinu, a od čoveka se očekuje da je koristi za dobro, a ne za povređivanje drugih.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Priprema se bez komplikovanih postupaka, a najvažniji korak dolazi kada se izvadi iz rerne i prelije mirisnom mešavinom peršuna, ulja i belog luka.
Osam istorijskih Mercedesa, koje su pape koristile od 1930. godine, izloženo je u Vatikanskim muzejima. Postavka otkriva gotovo vek razvoja papamobila, od luksuznih detalja do savremenih bezbednosnih rešenja.
Povoljan ishod dodatnih pregleda znači da poglavaru Rimokatoličke crkve nije potrebno dalje onkološko lečenje, a već 6. novembra očekuje ga putovanje u tri južnoameričke zemlje.
Muhamed ef. Demirović objašnjava da islam dopušta više nego što zabranjuje i zbog čega su svinjsko meso i alkoholna pića izuzeti.
Spoj nekadašnjeg sakralnog prostora i rejv žurke otvara pitanje odnosa prema hrišćanskom nasleđu.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Umesto da bogatstvo čuvaju za sebe, odlučili su da ga podele siromašnima, pomažući svima kojima je pomoć bila potrebna.
Želja da u svakoj situaciji budemo u pravu, da se naš glas čuje i da drugi priznaju našu vrednost može postati prepreka ne samo u odnosima sa ljudima već i na duhovnom putu.
Prikupljena sredstva je iguman Vatopeda arhimandrit Jefrem ostavio na samovlasno raspolaganje patrijarhu Porfiriju.
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.
Sveštenik podseća da Bog nije ograničen stranama sveta i da mu se čovek može moliti bilo gde.