ZAŠTO MLADOŽENJA MORA DA RAZBIJE ČAŠU NA JEVREJSKOM VENČANJU: Tajna tradicije duge hiljadama godina
Od drevnog Talmuda do modernih ceremonija: lomljenje stakla krije simbole radosti, opasnosti i neuništive veze.
Na izraelskim poljima počinje žetva pšenice za „šmura macu“, koja se mesecima čuva pod strogim nadzorom i kroz svaki korak priprema za Pesah, uz pravila u kojima nema mesta ni za najmanju grešku.
Na izraelskim poljima svake godine u ovo vreme počinje jedan neobičan posao. Pažljivo se žanje pšenica koja neće završiti u običnim pekarama niti na tržištu, već će mesecima kasnije postati maca - beskvasni hleb koji Jevreji jedu tokom praznika Pesaha. Ali nije reč o bilo kakvoj maci. Ova pšenica namenjena je za takozvanu „šmura macu“, koja se u ultraortodoksnim jevrejskim zajednicama smatra posebno svetom.
Sve počinje mnogo pre nego što se brašno samelje ili testo zamesi. Sama reč "šmura" znači "čuvana" ili "nadgledana", a upravo se na tome zasniva čitav običaj. Jevreji veruju da pšenica za ovu macu mora biti pod strogim nadzorom još od trenutka žetve, kako nijedna kap vlage ne bi izazvala fermentaciju.
Zato se žetva obavlja isključivo tokom suvih letnjih dana. Zrna se odmah pregledaju, a zatim se skladište i ostavljaju da se suše mesecima, često sve do Hanuke. Tek tada počinje priprema za mlevenje brašna. Čak i tada ništa se ne prepušta slučaju - rabini proveravaju mlinove, cevi i opremu, vodeći računa da nigde nema tragova vlage.
Nekome sa strane sve to može delovati preterano strogo, ali iza svakog pravila krije se duboko simbolično značenje. Pesah je praznik kojim Jevreji obeležavaju izlazak iz egipatskog ropstva. Prema biblijskom predanju, jevrejski narod je tada morao da ode toliko brzo da testo nije stiglo da naraste. Upravo zato se tokom praznika Pesah jede beskvasni hleb - kao podsećanje na bekstvo iz Egipta i put ka slobodi.
Posebno mesto u toj tradiciji ima ručno pravljena maca. Iako danas postoje fabrike koje je proizvode u ogromnim količinama, ultraortodoksne zajednice i dalje insistiraju na starom načinu pripreme. Testo se mesi, razvlači i peče za manje od 18 minuta, jer prema jevrejskom verskom zakonu posle tog vremena postoji opasnost da počne fermentacija.
U pojedinim pekarama u Jerusalimu i Bnei Braku čitav proces više liči na verski obred nego na pravljenje hleba. Dok rade, ljudi izgovaraju molitvu "Lešem micvat maca" - "Za ispunjenje zapovesti o maci". Na taj način i samo mešenje testa postaje deo verskog rituala.
Mnogi koji prvi put probaju šmura macu kažu da je suva, tvrda i sasvim drugačija od hleba na koji su navikli. Ipak, vernicima njen značaj nema mnogo veze sa ukusom. Na društvenim mrežama i forumima često pišu da u njoj osećaju "ukus tradicije" i podsećanje na vekove opstanka i raseljavanja jevrejskog naroda.
U vremenu industrijske proizvodnje hrane, ovaj običaj deluje gotovo nestvarno. Pšenica koja se leti žanje na izraelskim poljima mesecima se pažljivo čuva kako bi sledećeg proleća postala jednostavan beskvasni hleb. Ali upravo u toj jednostavnosti leži njena posebna vrednost. Za milione Jevreja širom sveta maca nije samo deo praznične trpeze, već živo sećanje na istoriju, veru i slobodu.
Od drevnog Talmuda do modernih ceremonija: lomljenje stakla krije simbole radosti, opasnosti i neuništive veze. Od čišćenja kuće i posta prvorođenih do obredne večere koja pripoveda izlazak iz Egipta - običaji Pashe kriju slojeve značenja koje mnogi ne poznaju. Iako većina jevrejskih autoriteta smatra da je pirsing ušiju prihvatljiv, pitanje postaje znatno složenije kada su u pitanju drugi delovi tela. Od biblijskih priča do savremenih platformi, šiduhim (provodadžija) pokazuje kako se vera, porodica i potraga za partnerom prepliću u sistemu u kojem se svaka veza vidi kao više od slučajnosti.
ZAŠTO MLADOŽENJA MORA DA RAZBIJE ČAŠU NA JEVREJSKOM VENČANJU: Tajna tradicije duge hiljadama godina
OSAM DANA BEZ HLEBA, A PUNA TRPEZA SIMBOLA: Šta se tačno dešava tokom velikog praznika Pasha
DA LI JEVREJIMA VERA ZABRANJUJE DA IMAJU PIRSING? Granica između tradicije i mode
KAKO JEVREJI BIRAJU I UPOZNAJU BUDUĆE SUPRUŽNIKE: Stara verska praksa koja i danas oblikuje mnoge sudbine
Od paljenja menore i igara drejdelom do tajni savršenih latkesa i poklona u poslednjem trenutku – sve što morate znati pre nego što Praznik svetlosti zasvetli u domu.
Detaljan i jednostavan vodič kroz običaje, protokol, oblačenje i slavlje - idealan za svakoga ko ranije nije prisustvovao jednoj od najdubljih i najveselijih svadbenih ceremonija.
Obred Havdale se izvodi subotom uveče, po završetku Šabata, što je trenutak kada nastupi noć - odnosno kada na nebu postanu vidljive tri srednje zvezde.
Snažno podrhtavanje tla magnitude 7,4 pogodilo je zapad Kolumbije. U mnogim gradovima oštećene su zgrade i istorijski objekti, dok su stanovnici u strahu bežali na ulice, a spasilačke ekipe krenule u potragu za mogućim preživelima.
Otac Čad Riperger povezao je drevna proročanstva sa moralnim padom, razvojem digitalnih tehnologija i globalnim finansijskim sistemom koji bi mogao da promeni način na koji ljudi pristupaju novcu i osnovnim dobrima.
Italijanski dizajner kreirao je liturgijske odežde za Benedikta XVI, Franju i Lava XIV, dok njegove izjave o prihvatanju različitih ljudi sada izazivaju oštre reakcije u katoličkim krugovima.
Na skupu pro-LGBT katoličke organizacije u Meksiku, biskup Vera Lopes rekao je da seksualna orijentacija pripada ljudskoj prirodi, što je otvorilo raspravu o granicama pastoralnog pristupa i tradicionalnog crkvenog učenja.
Porodica Maraš prošlog leta došla je u manastir sa željom da dobije dete, a nekoliko nedelja kasnije Milena je saznala da je trudna. Dečaku su dali ime po Svetom Jakovu Tumanskom, a danas su ga doveli da primi Svetu tajnu krštenja.
Kada Pavle i Lenka pronađu neobičnu kutiju sa krstom i krenu za tragovima koje je ostavila njihova tetka Snežana, otkriće da se najveće blago ne krije u kutiji, već u srcu čoveka.
Šestorica osumnjičenih uhapšena su zbog incidenta u manastiru Svetog Jakova, dok hrišćanski predstavnici upozoravaju na sve učestalije nasilje nad vernicima i svetinjama u Jerusalimu.
Posebnu umetničku vrednost predstavlja ikonostas od orahovog drveta, izrađen 1833. godine.
Aleksandar Tkačenko objašnjava šta se zapravo može kriti iza onoga što nazivamo lenjošću i zašto je najvažnije otkriti pravi uzrok.
Naš odnos sa svetiteljima je isti kao i sa našim prijateljima, objasnio je otac Srba.
Drevna svetinja kod Zavidovića ponovo je zaživela: vernici su se okupili povodom manastirske slave, dok se nastavljaju radovi na obnovi hrama i izgradnji centralne kupole.