Nakon udara na nuklearna postrojenja, balističkih odmazdi i otvorenih upozorenja na totalni rat, sve više pravoslavnih vernika veruje da se pred njihovim očima ostvaruju vekovna proročanstva o poslednjim vremenima i velikom ratu koji će krenuti s Bliskog Istoka i promeniti sudbinu sveta.
Eskalacija oružanih sukoba između Izraela, Irana i Sjedinjenih Američkih Država stavila je čovečanstvo pred tamni prag istorije i snažno odjeknula među onima koji poznaju proročke reči svetih Otaca. Nakon izraelskih vazdušnih udara na iranska nuklearna postrojenja i američke „Operacije Ponoćni čekić“, usledila je žestoka iranska odmazda balističkim raketama ka Tel Avivu i američkim bazama. Hormuški moreuz nalazi se na ivici zatvaranja, a svet u neizvesnosti iščekuje sledeći korak.
U ovakvom času, pravoslavni vernici s bolom, ali i verom, prisećaju se davno zapisanih reči svetih ljudi koji su, još pre decenija i vekova, upozoravali na „varnicu s Bliskog Istoka“ koja će zahvatiti čitav svet. Da li se pred našim očima ostvaruju reči Svetog Pajsija, Starca Josifa, Svetog Kosme i drugih? Da li je zaista došlo vreme proroštava?
Printscreen/YouTube
Starac Pajsije Svetogorac
Sveti Pajsije i „varnica s Bliskog Istoka“
Sveti Pajsije Svetogorac jasno je govorio o budućem ratu koji će početi u predelima Izraela i Irana, proširiti se i uticati na celo čovečanstvo. U razgovorima sa poklonicima u Katunakiji govorio je:
– Nešto će se dogoditi na Bliskom Istoku, nešto veliko… Varnica će doći otuda. Izrael će biti uvučen. Amerikanci će aktivno učestvovati, ali će i postradati. Ni Iran neće ostati po strani…
Ove reči danas zvuče jezivo aktuelno nakon nedavnih napada SAD na iranska nuklearna postrojenja i iranskih balističkih odmazdi prema Tel Avivu.
Foto: SPC wikipedia CPC
Starac Josif Isihasta
„Jerusalim će se rasplamsati“ – Starac Josif Isihasta
Starac Josif Isihasta, jedan od utemeljivača duhovne obnove Svete Gore u 20. veku, zapisao je u svojim duhovnim beleškama:
– Zapaliće Jerusalim, i tada će svi shvatiti da je proročanstvo o poslednjim vremenima započelo. Gde je Jerusalim, tu je i sud sveta…
Mnogi duhovni oci danas povezuju ove reči sa rastućim sukobom između Irana i Izraela, koji se kreću ka direktnom ratu, dok napadi već broje desetine ranjenih i razorene objekte u Svetoj zemlji.
Sveti Kosma Etolski: „Tražiće od vas da idete u rat“
Sveti Kosma Etolski predvideo je ne samo pad Osmanskog carstva, već i globalne potrese. U jednoj od svojih najpoznatijih proročkih izjava rekao je:
– Biće svetski rat. Tražiće od vas da idete da ratujete. Oni koji imaju veru – biće spaseni.
Ovaj navod danas se tumači kao nagoveštaj opšte mobilizacije i uključenja država u novi svetski rat povodom eskalacije krize na Bliskom Istoku.
Sveti Nektarije i „žalosni mir pre pogibije“
Manje poznato, ali podjednako potresno, jeste i proroštvo Svetog Nektarija Pentapoljskog:
– Misliće narodi da žive u miru, ali to neće biti mir. Biće to priprema za žalost. Velika žalost će početi iz pustinja i svetih mesta…
Mnogi duhovni tumači ovo vide kao direktnu aluziju na događaje u Siriji, Iraku, Iranu, Palestini i Izraelu.
Starci sa Svete gore upozoravaju: „Čovek je zaboravio Boga“
„Grčka u početku neće ratovati, ali će biti uvučena“
Još jedna rečenica koju mnogi pripisuju Svetom Pajsiju glasi:
– Grčka se u početku neće uključiti, ali će biti primorana da učestvuje. Rat neće biti samo vojni, već i duhovni.
Ova misao podvlači potrebu za duhovnom budnošću i povratkom molitvi kao zaštiti naroda i Pravoslavlja.
Otac Nifon iz manastira Presvete Bogorodice Kalamiu poručuje:
– Približava se čas naroda. Ali Bog nam prvo daje vreme da se pokajemo. Da prestanemo da živimo kao da smo besmrtni.
Da li je došlo vreme proroštava?
Sudeći po ratnoj napetosti, direktnim raketnim udarima između Irana i Izraela, uključenosti Sjedinjenih Država i sveopštoj zabrinutosti svetskih lidera – odgovor više nije retorički. On je tragično moguć.
Ali, kao što je rekao starac Sofronije iz Eseksa:
– U najmračnijim časovima čovečanstva, Bog će prosvetliti one koji imaju Njegovo srce. I oni će održati svet.
Ako su proročanstva svetih Otaca zapisana ne da bi nas uplašila, već da bi nas probudila – onda je ovaj trenutak poziv na buđenje. Varnice postaju plamen. Ali pokajanje, vera i povratak Bogu još uvek imaju snagu da zaustave požar. Jer svet, kako su nas učili sveti, neće biti sačuvan silom – već verom.
Napomena: Prenošenje teksta dozvoljeno je samo uz navođenje aktivnog linka ka izvoru članka.
Od ratova, zemljotresa i epidemija do duhovnog preporoda – proročke reči podvižnika sa Svete gore ukazuju na iskušenja poslednjih vremena, ali i na put ka spasenju.
U vremenu kada svetinje postaju meta relativizacije reči Svetog Pajsija odzvanjaju kao opomena: od umanjivanja svetitelja do opasnog puta ka zaboravu Boga kao Stvoritelja i Oca.
U tišini podviga i molitve, iguman manastira Rukumija govori o biblijskom proroštvu – kraju jedne civilizacije, kao i dolasku antihrista i ruskom caru koji će biti utočište verujućih.
Reči svetitelja iz Grčke razotkrivaju najopasniju prevaru tame: đavo postaje moćan samo ako mu damo pravo i poverujemo u njegovu silu. Ali kada mu se suprotstavimo sa smirenjem i verom – on nestaje poput praha.
Duhovnici sa Svete gore i profesori teologije sve snažnije opominju: svet više nije isti, a ono što dolazi možda nas zatiče nespremne. Od zaborava svetoga do potpune digitalne kontrole, sedam zabrinjavajućih znakova svedoče da vreme milosti ubrzano ističe.
Sveto Pismo je od Duha Svetoga i sve što je u njemu napisano će se sasvim ispuniti, govorio je Starac Jefrem u svom ni malo optimističnom proročanstvu.
Nakon američkog udara na iranska nuklearna postrojenja i dramatičnog upozorenja Donalda Trampa, Bliski istok gori, a u manastirima se uznose kanoni, bdenija i molitve za mir među narodima.
Na praznik Svih antiohijskih svetih, tokom večernje službe u hramu Svetog proroka Ilije, raznela se eksplozija. Antiohijska patrijaršija poziva svet da ne okreće glavu od mučeništva i patnje pravoslavnih vernika.
U katoličkoj tradiciji 31. decembar nosi više od odbrojavanja sekundi do Nove godine - nosi priču o Svetom Silvestru koji je oblikovao veru, odnos Crkve i vlasti i sudbinu Rimskog carstva
Pitanje koje svake zime deli vernike dobija jasan odgovor sveštenika koji, bez popuštanja veri ali i bez straha od radosti, objašnjava gde je prava granica.
U besedi za 30. sredu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o jednostavnoj, ali moćnoj odluci koja je u trenutku bola i tuge oblikovala carevu lozu i otvorila put do proroka i najvećeg među carevima.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Dok svet traži odgovore u diplomatiji i oružju, svetogorski podvižnici govore o duhovnoj pomrčini koja se nadvija nad čovečanstvom – i pozivaju na jedini izlaz koji vodi ka spasenju: pokajanje, molitvu i budnost srca.
U vremenu sve većih globalnih napetosti, mnogi vernici sve češće posežu za zapisanim upozorenjima svetih otaca. Od Svetog Pajsija do starca Jefrema, njihove poruke danas zvuče kao odjek stvarnosti koja se upravo pred nama odvija.
Jerusalimska Patrijaršija upozorava da bi eskalacija sukoba mogla dovesti do oštećenja ili uništenja svetih mesta u Svetoj Zemlji, dok su pristup vernicima i sigurnost monaštva i sveštenstva već ozbiljno ugroženi.
Pitanje koje svake zime deli vernike dobija jasan odgovor sveštenika koji, bez popuštanja veri ali i bez straha od radosti, objašnjava gde je prava granica.
U besedi za 30. sredu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o jednostavnoj, ali moćnoj odluci koja je u trenutku bola i tuge oblikovala carevu lozu i otvorila put do proroka i najvećeg među carevima.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Proterivanje otvara neprijatno pitanje dvostrukih aršina, selektivne tolerancije i toga kome je dozvoljeno da peva, a kome ne — čak i na praznik koji bi trebalo da nosi poruku mira i praštanja.