U vremenu kada svetinje postaju meta relativizacije reči Svetog Pajsija odzvanjaju kao opomena: od umanjivanja svetitelja do opasnog puta ka zaboravu Boga kao Stvoritelja i Oca.
U vremenu kada svet postepeno gubi vezu sa izvornim Hristovim učenjem, a ekumenisti postaju sve glasniji, reči Svetog Pajsija Svetogorca zvuče kao vapaj i opomena, kao grom iz duhovnog neba. Njegov kritički osvrt na reforme koje su potresle Katoličku crkvu - reforme koje su, pod plaštom modernizacije, dovele do obezvređivanja svetitelja i umanjivanja svetinjâ - ostaje i danas svetionik za sve one koji čuvaju živu veru Pravoslavlja.
Govoreći sa dubokom duhovnom bolju, Sveti Pajsije ukazuje na prodor bezbožnog duha u katolički svet, ističući:
- Koliko su uticali protestanti, katolici! Koliko se bezbožni duh uvukao u katolicizam! Katolici polako, malo po malo, pokušavaju da obezvrede svetitelje.
Printscreen/YouTube
Starac Pajsije Svetogorac
Jedan od najočiglednijih primera ove tendencije vidi se u liturgijskim promenama koje su Katoličku crkvu zadesile 1969. godine. Do tada je svaki od arhanđela imao svoj poseban dan: Sveti Mihailo se proslavljao 29. septembra, Sveti Gavrilo 24. marta, a Sveti Rafael 24. oktobra. No, reformom, sva trojica su objedinjena u jedan dan - 29. septembar. Time su, po rečima svetitelja, koraci ka potiranju živog sećanja na pojedinačne ličnosti svetitelja učinjeni očiglednijim i opasnijim.
- Arhangel Mihailo, tvrde, nije postojao, već je bio samo neko Božje prisustvo. Isto to govore i za Arhangela Gavrila - upozoravao je starac Pajsije Svetogorac.
Sveti Pajsije nije mogao da sakrije svoju tugu zbog ovakvog razvoja događaja. Sa dubokim razumevanjem procesa sekularizacije, upozoravao je:
- Sveta Katarina, kažu, nije bila velika svetiteljka, njen otac je bio neki mali vladarčić. Sveti Nikola, kažu, bio je mali svetac. Sveti Georgije je, navodno, mit.
Pixabay
Sveti arhangem Lihailo
Iznad svega, Sveti Pajsije je video do čega sve to može dovesti:
- Posle će reći: "Hristos nije Bog, bio je samo veliki učitelj." A zatim će otići još dalje: "Bog je neka sila." I na kraju će reći: "Bog je priroda!"
Tako se, pred njegovim proročkim vidom, odvijao tragični sled koraka: od relativizacije svetitelja do potpunog gubitka pojma o ličnom Bogu, Ocu našemu.
Zato je Sveti Pajsije sa posebnom pažnjom upozoravao i na opasnosti koje vrebaju i pravoslavne vernike koji, u težnji za znanjem, odlaze na studije na zapadne univerzitete:
- Došao je i kod mene neko da uzme blagoslov, da ide u Italiju da studira Liturgiku i da piše disertaciju. "Jesi li ti pri sebi" - rekoh mu. "Hoćeš da ideš kod jezuita da pišeš disertaciju, i još tražiš blagoslov? Pa oni ne znaju ni šta rade!"
TANJUG/ SAVA RADOVANOVIC/ bg
Raspeće Hristovo
Svetitelj jasno ukazuje na opasnost stranih tumačenja, prevoda i interpretacija koje, bilo iz neznanja ili iz svesne zablude, unose iskrivljenja u tumačenje svetootačke misli:
- Proučavaju, na primer, pravoslavne Oce koristeći prevode koje su stranci sačinili na svoje jezike. A ovi, bilo iz lukavstva, bilo iz neznanja, dodaju svoje zablude.
Oštro i jasno, Pajsije nas podseća na odgovornost da ne prihvatamo slepo sve što nam se nudi, već da sa oprezom razlikujemo istinu od zablude:
- Naravno, ko je pažljiv, lako prepoznaje zlato od ćilibara.
Danas, kada je svet suočen sa sve većim pokušajima da se svetinje svedu na mitove, a vera svodi na filozofske konstrukte, reči Svetog Pajsija odjekuju kao hitan poziv svakom pravoslavnom srcu: da ostane verno, budno i trezveno, čuvajući čistu vodu vere kakvu su nam predali Sveti Oci.
U njegovim rečima čujemo ne samo sud, već i ljubav - ljubav prema svakom čoveku, prema Crkvi, prema istini koju nijedna ljudska reforma ne može ni promeniti ni obezvrediti.
Prave brojanice moraju da bude napravljene od čiste ovčje vune, što treba da nas podseti da smo mi "slovesne ovce dobrog pastira Isusa Hrista", koji je kao jagnje Gospodnje postradao za nas i izbavio iz večne smrti.
Mnogi vrhunski sportisti ističu kako im je upravo sport bio najvažniji vodič kroz život, kako su na treninzima naučili šta znači raditi za cilj, kako nositi teret odgovornosti, ali i kako se dostojanstveno nositi s porazom.
U pesmi Svetog Vladike Nikolaja "Zidanje Ljubostinje“, carica Milica je na svakom kamenu, koji je Rade Neimar pripremao za uziđivanje u crkvu, palila voštanicu, namenjujući je "jednom, desetorici, jal buljuku celom", ističe sveštenik.
Posle teških mučenja, pri kojima im je anđeo Božji ublažavao bol, svi biše mačem posečeni, najpre sveštenici i satrudnici Atinogenovi, a potom i sam Atinogen.
Niz napada na na objekte Srpske pravoslavne crkve u nekoliko meseci u Kaknju budi strah i pitanja bez odgovora. Paroh je uznemiren, vlasti obećavaju istragu, a verni narod je potresen.
Protojerej-stavrofor Branko Ćurčin iz „Zemlje živih“ govori o tome zašto zavisnici moraju da prođu kroz pakao bola da bi pronašli smisao, veru i svoj put ka slobodi.
Skulptura je predstavljena i blagoslovena 22. jula u Kancelariji za prijem hodočasnika Katedrale Svetog Jakova u Santjagu de Komposteli u Španiji, u okviru proslave praznika Svetog apostola Jakova.
Na lokalitetu crkve Bogorodice Hvostanske, unutar zaštićene zone, održan je obred bez blagoslova Srpske pravoslavne crkve, uz poruke mržnje prema pravoslavnim Srbima.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
U vremenu sve većih globalnih napetosti, mnogi vernici sve češće posežu za zapisanim upozorenjima svetih otaca. Od Svetog Pajsija do starca Jefrema, njihove poruke danas zvuče kao odjek stvarnosti koja se upravo pred nama odvija.
U vremenima krize i straha reči svetih otaca bude nadu i hrabrost – otkrivamo šta su vekovima unapred govorili o ratu, gladi, obmanama i danima kada će vera biti jedino utočište.
Dok svet traži odgovore u diplomatiji i oružju, svetogorski podvižnici govore o duhovnoj pomrčini koja se nadvija nad čovečanstvom – i pozivaju na jedini izlaz koji vodi ka spasenju: pokajanje, molitvu i budnost srca.
Protojerej-stavrofor Branko Ćurčin iz „Zemlje živih“ govori o tome zašto zavisnici moraju da prođu kroz pakao bola da bi pronašli smisao, veru i svoj put ka slobodi.
Skulptura je predstavljena i blagoslovena 22. jula u Kancelariji za prijem hodočasnika Katedrale Svetog Jakova u Santjagu de Komposteli u Španiji, u okviru proslave praznika Svetog apostola Jakova.
Patrijarhova poseta i simboličan poklon razmenjen između Crkve i industrije još jednom su pokazali duboku vezu između duhovnog i tehnološkog stuba savremene Rusije.
Protojerej-stavrofor Branko Ćurčin iz „Zemlje živih“ govori o tome zašto zavisnici moraju da prođu kroz pakao bola da bi pronašli smisao, veru i svoj put ka slobodi.
Na lokalitetu crkve Bogorodice Hvostanske, unutar zaštićene zone, održan je obred bez blagoslova Srpske pravoslavne crkve, uz poruke mržnje prema pravoslavnim Srbima.
Stari srpski recept za umak od belog luka vraća toplinu detinjstva i mirise posta na trpezu. Pravi se brzo, od jednostavnih sastojaka, a uz jedno malo prilagođavanje – postaje i posno čudo koje oplemenjuje svaki zalogaj.