IMALA SAM RANE NA VRATU, A ONDA JE MOJA MAJKA USNILA SVETU PETKU I DESILO SE ČUDO: Anketa – u kojim situacijama se vernici mole Prepodobnoj Paraskevi (VIDEO)
Od molitava za zdravlje i porodičnu sreću do isceljenja koja se prepričavaju generacijama — žene širom Srbije svedoče kako im je Sveta Petka vratila snagu, veru i mir u srcu.
Prepodobna mati Paraskeva, u narodu poznata kao Sveta Petka, najpoštovanija je svetiteljka u Srbiji. Njeno ime i lik u srpskom narodu obavijeni su poštovanjem, posvećenošću i velikom ljubavlju. U vekovima dugom narodnom sećanju, Sveta Petka se ustalila kao zaštitnica žena, pomoćnica u nevoljama i isceliteljka bolesnih i nemoćnih. Poštovanje je posebno izraženo među vernicama koje joj se, sa verom i suzama, mole u raznim životnim situacijama – za zdravlje, porodicu, spasenje i unutrašnji mir.
U kapeli Svete Petke na Kalemegdanu, gde se čuvaju delovi njenih moštiju, svedoci smo da je ljubav prema svetiteljki živa i da vera u njen zastupnički i blagodatni duh ne jenjava, bez obzira na vreme i generacije.
Molitva u trenucima tuge i depresije
Jedna od vernica koje smo sreli u kapeli kaže da se Svetoj Petki moli u trenucima kada je pritisne tuga ili neraspoloženje.
— Vrlo često dolazim ovde u kapelu Svete Petke. Praznik posvećen Svetoj Petki obavezno obeležavam u hramu – zapalim sveću i pomolim se za zdravlje i spasenje. Često se pomolim Svetoj Petki, a posebno kada imam problem sa depresijom. Hvala Bogu, zdrava sam, ali kada se promeni vreme, osetim tegobe. Tada se pomolim i sve prođe — priča Mirjana Tešić.
Sveta Petka - svakodnevna zahvalnost i zaštita
Za drugu sagovornicu, molitva Svetoj Petki deo je svakodnevnog života, čin zahvalnosti i unutrašnje smirenosti:
— U kapelu Svete Petke dođem kada mi to obaveze dozvole. Sačekam red, poklonim se moštima svetiteljke. Sveta Petka važi za zaštitnicu žena, zato želim da se poklonim njenim moštima baš na praznik. Ali i inače, kad god sam na Kalemegdanu, dođem u kapelu. Svako jutro se pomolim Svetoj Petki i zahvalim joj što me čuva i što je sa mnom u svakom trenutku — kaže Branka.
Poseta kapele kao duhovni doživljaj
Među posetiteljkama kapele su i mlade majke koje svoje ćerke uče poštovanju Svete Petke. Za mnoge je poseta kapeli na Kalemegdanu svojevrsni duhovni doživljaj.
— Ove godine sam došla prvi put sa ćerkom, jer je ranije bila mala. Ipak, ovo je jedno od najsvetijih mesta u Beogradu. Danas je bilo posebno svečano jer je liturgiju služio patrijarh srpski Porfirije — kaže Ljudmila iz Beograda.
Religija.rs
Kapela Svete Petke na Kalemegdanu, 27. oktobar 2025.
Čudesna isceljenja i snaga vere
Poštovanje Svete Petke u srpskom narodu prenosi se s kolena na koleno, što potvrđuju i brojna svedočenja o čudesnim isceljenjima i pomoći koju su ljudi osetili nakon molitve.
— Mama mi je pričala da sam imala neke rane na vratu kada sam bila mala. Vodila me kod lekara, ali nije pomagalo. Sanjala je ženu u crnom – Svetu Petku, koja joj je rekla da ode kod jedne žene u selu i uzme svinjsku mast, kojom će mi namazati ranu. Ta žena je bez reči dala mast mojoj mami, mazala me je i sve je prošlo, hvala Gospodu Bogu i Svetoj Petki. Sada imam 72 godine i nikakvih problema — zaključuje Vida iz Ugrinovaca.
Vekovi poštovanja i narodnih predanja učinili su da Sveta Petka u srpskom narodu ostane simbol ženske snage, molitvenog trpljenja i vere koja prevazilazi ljudske slabosti. Za mnoge žene u Srbiji ona nije samo svetiteljka, već i bliska prijateljica i duhovna majka kojoj se obraćaju sa poverenjem – bilo da traže pomoć, isceljenje ili jednostavno mir u duši.
Dok su doktori gubili nadu, vera i molitva stvorile su trenutak koji nadmašuje ljudsku logiku - sveštenik iz Frankfurta otkriva kako je Minja doživeo isceljenje koje potvrđuje snagu Božjeg milosrđa i savršen tajming Svetih.
Uz svetlost sveća i miris tamjana, verni narod se okuplja da prinese darove, osvešta slavske kolače i pokloni se moštima najpoštovanije svetiteljke u srpskom narodu.
Velika je sila reči upućenih ovoj prepodobnoj svetiteljki, čiji zagovor donosi utehu, snagu i mir duši, a vekovima je stub vere i nade u srcima srpskog naroda.
Na jubilarnom 50. izdanju manifestacije u Beloj Vodi priznanje je pripalo mitropolitu kruševačkom, koji je govorio o lepoti, dobroti, odnosu prema Bogu i bližnjima, ali i o iskušenjima koja čoveka udaljavaju od večnih vrednosti.
U besedi za utorak 16. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači početak Jevanđelja po Jovanu i govori o Sinu Božjem kroz koga je sve stvoreno i koji je radi spasenja došao među ljude.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Mamanta po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti velikomučenik Nikita Got. Katolička crkva obeležava spomendan Gospe Žalosne, dok Jevreji danas obeležavaju četvrti dan meseca tišrija, a muslimani nastavljaju mesec rebiul-ahir.
Vekovima pravoslavni vernici traže pomoć Svete Petke Rimljanke u trenucima bolesti, tuge i životnih iskušenja, verujući u njenu moćnu molitvu koja donosi snagu, zaštitu i mir u srcu.
Svetoj Paraskevi Rimljanki vernici se obraćaju sa molbom za pomoć, isceljenje i zaštitu, ali i za snagu da pobede sopstvene slabosti i sačuvaju pravoslavnu veru.
U besedi za utorak 16. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači početak Jevanđelja po Jovanu i govori o Sinu Božjem kroz koga je sve stvoreno i koji je radi spasenja došao među ljude.
Kratka, ali snažna pouka svetitelja govori o nečemu što je mnogo dublje od običnog spokojstva i otkriva zbog čega unutrašnja tišina ima posebno mesto u hrišćanskom životu.
Jedni na groblje odlaze baš tog dana i naručuju parastos, dok drugi smatraju da za tim nema potrebe. Sveštenik objašnjava šta je u ovakvoj situaciji najvažnije.
U besedi povodom velikog praznika govorio je o tome šta povezuje generacije, zašto različitost ne sme da bude prepreka zajedništvu i zbog čega vera mora da se potvrđuje svakodnevnim životom.
Jedni na groblje odlaze baš tog dana i naručuju parastos, dok drugi smatraju da za tim nema potrebe. Sveštenik objašnjava šta je u ovakvoj situaciji najvažnije.
Patrijarh srpski razgovarao je sa predsednikom slovenačke vlade o položaju Crkve, slobodi veroispovesti i odnosima države i verskih zajednica, na dan kada je obeleženo 90 godina od osnivanja crkve Svetih Kirila i Metodija.