Kult Svete Petke duboko je ukorenjen u srpskoj tradiciji, a brojna mesta širom Srbije posvećena su upravo njoj.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju praznik posvećen Prepodobnoj mati Paraskevi, u narodu poznatijoj kao Sveta Petka. Ova svetiteljka je jedna od najpoštovanijih u srpskom narodu i smatra se zaštitnicom žena, bolesnih i siromašnih. Njeno ime sa velikim poštovanjem izgovaraju mnogi vernici, koji veruju u njenu isceliteljsku i zaštitničku moć.
Kult Svete Petke duboko je ukorenjen u srpskoj tradiciji, a brojna mesta širom Srbije posvećena su upravo njoj. Posebno se izdvajaju izvori i kapele sa vodom za koju se veruje da je čudotvorna i lekovita. Vernici na ovaj dan posećuju te izvore, pale sveće i uz molitvu se napajaju osveštanom vodom.
Izvor Svete Petke na Kalemegdanu – čuvar verovanja u srcu Beograda
Religija.rs
Čudotvoreni izvor na Kalemegdanu
Jedan od najpoznatijih izvora nalazi se u kapeli Svete Petke na Kalemegdanu, u neposrednoj blizini Crkve Ružice. Izvor je otkriven početkom XX veka prilikom uređenja prostora oko tvrđave, a ubrzo je oko njega podignuta kapela.
Voda iz izvora se smatra lekovitom, naročito za bolesti očiju i nerava. Vernici svakodnevno dolaze da se pomole i uzmu osveštanu vodu, a na dan Svete Petke, kapela je prepuna hodočasnika iz cele zemlje.
Čudotvorni izvor Svete Petke kod Topole
Rina
Da je ovaj izvor Svete Petke u selu Vinča poseban i čudotvoran, veruje se još od davne 1935. godine. Preko osam decenija tu se verujući narod okuplja, posebno 27. oktobra kada pravoslavni Hrišćani proslavaljaju Svetu Petku.
- Prema pričama naših predaka, koje se prenose sa kolena na koleno, na ovom izvoru pre mnogo godina izlečio se povređeni drvoseča. U našem kraju mnogi se bave ovim teškim poslom i povrede su često opasne po život. Veruje se da nakon što ga je posekla sekira, drvoseča je duboku ranu oprao vodom sa izvora, koja je za vrlo kratko vreme poptuno zacelila. Od tada se ovo mesto smatra lekovitim - rekao je jedan Zoran za RINU.
Ovom svetom vodom, piše RINA, jedna poznata glumica je izlečila karcinom dojke i od tada crkva i meštani ovog sela ulažu poseban trud da ovde bude urađeno sve što je potrebno.
Pre nekoliko godina zahvaljujući njihovoj ažurnosti, delimično je uređen prilaz do ovog mesta, a voda je osveštana.
Izvor u Železniku
Wikipedia
U beogradskom naselju Železnik nalazi se izvor Svete Petke za koji vernici tvrde da je lekovit i čudotvoran.
Priča se da su baš na tom izvoru slepi progledali, nepokretni prohodali, a nerotkinje uspele da dobiju decu...
Ušuškan je u šumi na 2 km od centra Železnika.
Voda koja izvire ispod oltara
Printscreen
U manastiru Svetog arhangela Gavrila iz doba Nemanjića kod Svrljiga takođe ćete naići na izvor posvećen Svetoj Petki.
Ispod oltara same crkve nalazi se bunar, a ispod manastira izvor Svete Petke, za koji kažu da je lekovit i da isceljuje.
Prema rečima monaha Varnave, voda je ispitivana i dokazano je da poseduje lekovita dejstva. Veruje se da isceljuje, a mnogi posetioci su svedoci njenog čudotvornog uticaja.
- Voda je pogodna za pijenje, reguliše krvni pritisak, povoljno utiče na živce i alergije, a koristi je čak i oni koji nisu vernici. Zanimljivo je da se ova voda sa izvora nikad ne zamuti, a mnogi vernici je čuvaju osveštanu - objasnio je jednom prilikom za Glas juga monah Varnava.
Uz svetlost sveća i miris tamjana, verni narod se okuplja da prinese darove, osvešta slavske kolače i pokloni se moštima najpoštovanije svetiteljke u srpskom narodu.
Od vizantijskog stila do lokalnih motiva, ikonografski prikazi Prepodobne mati Paraskeve čuvaju priču o njenom asketskom životu, zagovorništvu i vezi sa narodom kroz vekove.
Manastir Dajbabe kod Podgorice, u kojem počivaju mošti Svetog Simeona Dajbabskog, spolja izgleda kao skromna crkva uz planinu, dok se unutra kriju pećinski hodnici i freske naslikane na kamenu.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Episkop Jerotej je u svom pozdravnom slovu zahvalio arhijerejima, sveštenstvu, sestrinstvu manastira, gostima i vernom narodu na radosti evharistijskog sabranja, a prazničnu besedu "proizneo" je vladika Heruvim.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Prema hrišćanskom učenju, čovek je pozvan da čuva svoj jezik od zlih reči, osude i proklinjanja, a roditeljska ljubav ne bi trebalo da se pretvori u ponižavanje i osuđivanje deteta.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Od molitava za zdravlje i porodičnu sreću do isceljenja koja se prepričavaju generacijama — žene širom Srbije svedoče kako im je Sveta Petka vratila snagu, veru i mir u srcu.
Na blagoslovenom mestu gde se spajaju Dunav i Sava, patrijarh srpski služio je liturgiju i predvodio litiju do kapele Svete Petke, pozvavši vernike da se saberu u veri i Hristovu reč postave kao temelj života.
U Crkvi Ružici služeno je praznično bdenje, dok su u Kapeli Svete Petke sveštenici čitali molitve pred moštima svetiteljke i blagosiljali okupljene vernike. Potom je u kapeli služena i sveta tajna jeleosvećenja.
Na praznik Prepodobne mati Paraskeve, u hramu na Dobroj vodi služena je arhijerejska liturgija, a vernici su u istom danu proslavili i prvu slavu fondacije "Sveta Petka“.
Manastir Dajbabe kod Podgorice, u kojem počivaju mošti Svetog Simeona Dajbabskog, spolja izgleda kao skromna crkva uz planinu, dok se unutra kriju pećinski hodnici i freske naslikane na kamenu.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.