Kult Svete Petke duboko je ukorenjen u srpskoj tradiciji, a brojna mesta širom Srbije posvećena su upravo njoj.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju praznik posvećen Prepodobnoj mati Paraskevi, u narodu poznatijoj kao Sveta Petka. Ova svetiteljka je jedna od najpoštovanijih u srpskom narodu i smatra se zaštitnicom žena, bolesnih i siromašnih. Njeno ime sa velikim poštovanjem izgovaraju mnogi vernici, koji veruju u njenu isceliteljsku i zaštitničku moć.
Kult Svete Petke duboko je ukorenjen u srpskoj tradiciji, a brojna mesta širom Srbije posvećena su upravo njoj. Posebno se izdvajaju izvori i kapele sa vodom za koju se veruje da je čudotvorna i lekovita. Vernici na ovaj dan posećuju te izvore, pale sveće i uz molitvu se napajaju osveštanom vodom.
Izvor Svete Petke na Kalemegdanu – čuvar verovanja u srcu Beograda
Religija.rs
Čudotvoreni izvor na Kalemegdanu
Jedan od najpoznatijih izvora nalazi se u kapeli Svete Petke na Kalemegdanu, u neposrednoj blizini Crkve Ružice. Izvor je otkriven početkom XX veka prilikom uređenja prostora oko tvrđave, a ubrzo je oko njega podignuta kapela.
Voda iz izvora se smatra lekovitom, naročito za bolesti očiju i nerava. Vernici svakodnevno dolaze da se pomole i uzmu osveštanu vodu, a na dan Svete Petke, kapela je prepuna hodočasnika iz cele zemlje.
Čudotvorni izvor Svete Petke kod Topole
Rina
Da je ovaj izvor Svete Petke u selu Vinča poseban i čudotvoran, veruje se još od davne 1935. godine. Preko osam decenija tu se verujući narod okuplja, posebno 27. oktobra kada pravoslavni Hrišćani proslavaljaju Svetu Petku.
- Prema pričama naših predaka, koje se prenose sa kolena na koleno, na ovom izvoru pre mnogo godina izlečio se povređeni drvoseča. U našem kraju mnogi se bave ovim teškim poslom i povrede su često opasne po život. Veruje se da nakon što ga je posekla sekira, drvoseča je duboku ranu oprao vodom sa izvora, koja je za vrlo kratko vreme poptuno zacelila. Od tada se ovo mesto smatra lekovitim - rekao je jedan Zoran za RINU.
Ovom svetom vodom, piše RINA, jedna poznata glumica je izlečila karcinom dojke i od tada crkva i meštani ovog sela ulažu poseban trud da ovde bude urađeno sve što je potrebno.
Pre nekoliko godina zahvaljujući njihovoj ažurnosti, delimično je uređen prilaz do ovog mesta, a voda je osveštana.
Izvor u Železniku
Wikipedia
U beogradskom naselju Železnik nalazi se izvor Svete Petke za koji vernici tvrde da je lekovit i čudotvoran.
Priča se da su baš na tom izvoru slepi progledali, nepokretni prohodali, a nerotkinje uspele da dobiju decu...
Ušuškan je u šumi na 2 km od centra Železnika.
Voda koja izvire ispod oltara
Printscreen
U manastiru Svetog arhangela Gavrila iz doba Nemanjića kod Svrljiga takođe ćete naići na izvor posvećen Svetoj Petki.
Ispod oltara same crkve nalazi se bunar, a ispod manastira izvor Svete Petke, za koji kažu da je lekovit i da isceljuje.
Prema rečima monaha Varnave, voda je ispitivana i dokazano je da poseduje lekovita dejstva. Veruje se da isceljuje, a mnogi posetioci su svedoci njenog čudotvornog uticaja.
- Voda je pogodna za pijenje, reguliše krvni pritisak, povoljno utiče na živce i alergije, a koristi je čak i oni koji nisu vernici. Zanimljivo je da se ova voda sa izvora nikad ne zamuti, a mnogi vernici je čuvaju osveštanu - objasnio je jednom prilikom za Glas juga monah Varnava.
Uz svetlost sveća i miris tamjana, verni narod se okuplja da prinese darove, osvešta slavske kolače i pokloni se moštima najpoštovanije svetiteljke u srpskom narodu.
Od vizantijskog stila do lokalnih motiva, ikonografski prikazi Prepodobne mati Paraskeve čuvaju priču o njenom asketskom životu, zagovorništvu i vezi sa narodom kroz vekove.
Sveti Oci upozoravaju da nije svaki san poruka niti svaka misao otkrovenje, već da je za razlikovanje Božje opomene od zablude neophodno duhovno rasuđivanje.
Tokom susreta u Patrijaršijskom dvoru istaknuta je spremnost za nastavak saradnje i jačanje veza između pravoslavlja i američkih hrišćanskih zajednica.
U svom teološkom osvrtu arhijerej Grčke pravoslavne crkve upozorava na širenje praksi koje, prema pravoslavnom učenju, mogu dovesti do duhovne obmane i udaljavanja od Crkve.
U subotu, 4. jula, vernici će se sabrati na svetoj Liturgiji, litiji i pomenu za nevino postradale Srbe Birča i Srednjeg Podrinja, čuvajući kroz zajedničku molitvu uspomenu koja traje više od tri decenije.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Od molitava za zdravlje i porodičnu sreću do isceljenja koja se prepričavaju generacijama — žene širom Srbije svedoče kako im je Sveta Petka vratila snagu, veru i mir u srcu.
Na blagoslovenom mestu gde se spajaju Dunav i Sava, patrijarh srpski služio je liturgiju i predvodio litiju do kapele Svete Petke, pozvavši vernike da se saberu u veri i Hristovu reč postave kao temelj života.
Na praznik Prepodobne mati Paraskeve, u hramu na Dobroj vodi služena je arhijerejska liturgija, a vernici su u istom danu proslavili i prvu slavu fondacije "Sveta Petka“.
U manastiru posvećenom Prepodobnoj mati Paraskevi, liturgiju je služio episkop Nikon, nekadašnji sabrat ove svetinje, a praznična radost nastavljena je u duhu zajedništva i blagodarnosti.
Između Brankovića i Dositeja, između fresaka i moštiju svetitelja, Novo Hopovo čuva priču o vekovima u kojima su se vera, umetnost i istorija ispisivale na istom mestu i još uvek traju u tišini fruškogorskih padina.
Manastir Žiča, koji je Sveti Sava izabrao za sedište prve srpske arhiepiskopije, mnogo je više od mesta molitve: u njegovim zidovima oblikovala se duhovna ideja Srbije, krunisani su vladari i ispisivane stranice istorije
Manastir Svetih arhangela, zadužbina cara Stefana Dušana podignuta između 1343. i 1352. godine, bio je jedno od najznačajnijih duhovnih središta srednjovekovne Srbije i njegovo poslednje počivalište.
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Pirinač, luk i peršun umotani u vinovo lišće čine jednostavno posno jelo iz manastirske tradicije, uz neobično jasan ukus koji dolazi iz potpune svedenosti sastojaka.