NOSIO JE IKONU BOGORODICE NA GRUDIMA DOK SU GA MUČILI: Srpska pravoslavna crkva danas slavi Svetog velikomučenika Nikitu
Presveta Bogorodica mu se, prema predanju, javila i utešila ga, a nakon stradanja njegovo telo ostalo je nepovređeno u vatri.
U vreme cara Prova Trofim i Savatije odbili su da učestvuju u obredu posvećenom Apolonu, dok je senator Dorimedont zbog svoje vere podelio njihovo stradanje.
Srpska pravoslavna crkva 2. oktobra proslavlja Svete mučenike Trofima, Savatija i Dorimedonta, koji su postradali za Hrista u vreme cara Prova, u 3. veku. Njihovo stradanje počelo je u Antiohiji, kada su odbili da učestvuju u paganskom praznovanju posvećenom Apolonu u obližnjoj Dafni.
Trofim i Savatije bili su ugledni i čestiti građani. U Antiohiju su došli upravo u vreme kada je Atik, koji je upravljao gradom, zahtevao od stanovnika da učestvuju u praznovanju i prinošenju žrtava Apolonu. Kada je saznao da Trofim i Savatije to odbijaju, naredio je da budu izvedeni pred sud.
Savatije je pred Atikom jasno rekao kome pripada. Kada ga je mučitelj upitao ko je, odakle je i kakav položaj ima, odgovorio je da su njegovo dostojanstvo, domovina, slava i bogatstvo Hristos, Sin Božji, koji večno živi i čijim promislom svet postoji i uređuje se.
Zbog tih reči Savatije je teško mučen. Tukli su ga, a zatim mu telo strugali gvožđem toliko surovo da su se videle kosti. Od zadobijenih povreda je preminuo. Trofim je posle prvog mučenja poslat u Frigiju, gde je predat Dionisiju, još surovijem progonitelju hrišćana. On je Trofima stavio na nove muke, a zatim ga zatvorio u tamnicu.
Trofima je u tamnici posećivao senator Dorimedont, koji je bio hrišćanin, ali je svoju veru do tada držao u tajnosti. Kada je Dionisije saznao da senator dolazi kod zatočenog Trofima i služi mu, naredio je da i njega muče.
ŠEST KORAKA DA NAUČITE ISPRAVNO DA SE MOLITE: Sveti Teofan Zatvornik otkriva u čemu najčešće grešimo
Trojica svetih mučenika nisu se odrekli Hrista. Trofim i Dorimedont potom su bačeni pred divlje zveri, ali ih one nisu napale. Prema crkvenom predanju, Dorimedont je čak vukao medvedicu za uši, želeći da je izazove da ga rastrgne. Međutim, životinja ga nije napala, već mu se umiljavala. Pošto ni zveri nisu povredile hrišćane, mučitelj je naredio da Trofima i Dorimedonta pogube mačem.
Trofim, Savatije i Dorimedont pripadali su različitim društvenim slojevima, ali su u presudnom trenutku imali isti odgovor na zahtev da se odreknu Hrista. Savatije je svoju veru javno ispovedio pred mučiteljem, Trofim je podneo mučenje i tamnicu, dok je Dorimedont, iako senator, prihvatio da zbog svoje vere pretrpi isto stradanje.
BONUS VIDEO
Zato se 2. oktobra Crkva molitveno seća ove trojice mučenika. Njihovo žitije govori o vremenu u kojem je javno ispovedanje hrišćanske vere moglo da znači gubitak položaja, slobode, pa i života, ali i o odluci da se vera ne napusti kada zbog nje nastupe nevolje.
Presveta Bogorodica mu se, prema predanju, javila i utešila ga, a nakon stradanja njegovo telo ostalo je nepovređeno u vatri.
Njeno stradanje počelo je nakon što je zajedno sa još 48 hrišćana odbila da učestvuje u prinošenju žrtava idolima.
U Rimu za vreme cara Adrijana četiri hrišćanke odbile su da prinesu žrtvu idolskoj boginji Artemidi, a majka je svoje kćeri do poslednjeg trenutka učvršćivala u veri i učila ih da ne pokleknu pred strahom.
Crkveno predanje pamti ga po strogom postu, brizi za narod i čudima koja se, prema žitiju, vezuju za Gortinu, Rim i Tivaidu.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Pokrov Presvete Bogorodice po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Prepodobnu mati Paraskevu. Katolička crkva spominje Svetog Kalista Prvog, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Grigorija po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetu mučenicu Hrisiju. Katolička crkva spominje Svetog Lubencija, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Prepodobnog Kirijaka Otšelnika - Miholjdan, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svete mučenike Proba, Taraha i Andronika. Katolička crkva slavi Svetog Serafina, Jevreji obeležavaju Roš Hodeš, dok muslimani nemaju veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Miholjske zadušnice i Svetog mučenika Kalistrata po starom kalendaru, dok po novom proslavljaju Svete mučenike Evlampija i Evlampiju. Katolička crkva obeležava Svetog Franju Bordžiju, Jevreji obeležavaju Šabat Berešit, dok muslimani nemaju veliki praznik.
Brojna pitanja prate veliki bogorodični praznik koji se obeležava 14. oktobra po gregorijanskom kalendaru.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Pokrov Presvete Bogorodice po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Prepodobnu mati Paraskevu. Katolička crkva spominje Svetog Kalista Prvog, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Obeležamo praznik posvećen čudesnom javljanju Majke Božje u carigradskoj crkvi Vlaherni.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Grigorija po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetu mučenicu Hrisiju. Katolička crkva spominje Svetog Lubencija, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Obeležamo praznik posvećen čudesnom javljanju Majke Božje u carigradskoj crkvi Vlaherni.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Pravoslavna vera poziva čoveka da se ne predaje očajanju i strahu zbog porodične prošlosti, već da svoj život usmerava prema Bogu.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Pravoslavni podvižnik objašnjava zašto je važno prepoznati sopstvene slabosti, osloboditi se potrebe da uvek budemo u pravu i kroz smirenje se otvoriti za Božju blagodat.
Obeležamo praznik posvećen čudesnom javljanju Majke Božje u carigradskoj crkvi Vlaherni.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.