Brzina, rasuta pažnja i mehaničko izgovaranje reči mogu da udalje um od onoga što usne izgovaraju, a svetitelj savetuje kako da se tome suprotstavimo.
Mnogi ljudi izgovore jutarnje ili večernje molitve, a već posle nekoliko rečenica shvate da im je pažnja odlutala. Usta čitaju, dok misli odlaze prema obavezama, razgovorima i brigama koje čekaju. Sveti Teofan Zatvornik upravo na taj problem skreće pažnju i daje šest konkretnih saveta kako da molitva ne postane puko čitanje naučenih reči.
Šest saveta Svetog Teofana
Sveti Teofan savetuje da se molitvene reči ne izgovaraju brzo samo zato da bi se pravilo završilo. Potrebno je zastati kod svake misli, razumeti je i probuditi u sebi osećanje koje te reči izražavaju. Zato se njegovih šest saveta zasnivaju na jednom jednostavnom zahtevu: u molitvi treba biti prisutan.
- Prvo: nikada ne čitajte brzopleto, već pevajte, produženo. U stara vremena, kada su sve molitve preuzimane iz psalama, nisu se čitale, već su se pevale.
Drugo: udubite se u svaku reč i ne samo svesno razumite misao, već i probudite odgovarajući osećaj.
Treće: da biste obuzdali potrebu za brzopletim čitanjem, uzmite za pravilo da stojite u molitvi određeno vreme, recimo, četvrt sata, pola sata... koliko god obično stojite. I ne brinite koliko molitava čitate, ali kada dođe vreme, ako više ne želite da stojite, onda prestanite da čitate.
Četvrto: Kada se jednom ovako postavite, ne gledajte na sat, već stojte tamo neodređeno vreme: tada vaše misli neće trčati unapred...
Wikimedia/unknown author
Sveti Teofan Zatvornik
Peto: Da biste razvili svoja molitvena osećanja, u slobodno vreme ponovo pročitajte i razmislite o svim molitvama u svom pravilu i duboko ih doživite, tako da kada počnete da čitate pravilo, unapred znate kakvo osećanje treba da se probudi u vašem srcu.
Šesto: Nikada ne čitajte propisane molitve jednu za drugom, već ih uvek prekidajte svojom molitvom i poklonima. Čim vam nešto dođe na srce, odmah prestanite da čitate i poklonite se... Ovo poslednje pravilo je najneophodnije i najvažnije za negovanje molitvenog duha... Ako je neko osećanje veoma jako, ostanite pri njemu i poklonite se, ali ostavite čitanje... do kraja određenog vremena.
Molite se ne samo ujutru i uveče, već, ako je moguće, u bilo koje doba dana i poklonite se nekoliko puta.
Kada vas zauzet raspored sprečava da u potpunosti završite svoje molitveno pravilo, skratite ga i nikada nema potrebe za žurbom. Bog je svuda. Kada ustanete, zahvalite Mu se i, svojim rečima, zamolite Njegov blagoslov za svoj trud, nekoliko poklona i to je dovoljno! Nikada se ne obraćajte Bogu usputno, već uvek sa velikim strahopoštovanjem. Njemu nisu potrebni naši pokloni ili duge molitve... Kratak, ali snažan vapaj iz srca, to je ono što do Njega dopire! A to se uvek može učiniti - uči nas Sveti Teofan Zatvornik.
Sveti Teofan posebno upozorava na jednu naviku: da molitvu pretvorimo u obavezu koju treba što pre završiti. Ako zbog obaveza nema vremena za celo molitveno pravilo, savetuje da se ono skrati, a ne da se molitve izgovaraju u žurbi. Njegova pouka zato ostaje vrlo praktična: manje žurbe, više pažnje. Jedna molitva izgovorena sabrano može biti vrednija od mnogih rečenica koje su samo preletele preko usana.
Pouka svetogorskog starca govori o monahu koji je pokušao da se skloni pred napadima demona, ali i o onome što se od vernika traži u trenutku kada ga savladaju strah, nemir i osećaj nemoći.
Savet ruskog svetitelja posebno dobija na težini onda kada molitve ne donose odgovor koji očekujemo, a pred čovekom ostane samo da sačuva poverenje u Boga i zahvalnost čak i usred iskušenja.
Rumunski duhovnik objašnjava da post, molitva, milostinja i uzdržanje sami po sebi nisu dovoljni, jer je za Boga važno i sa kakvom namerom čovek čini ono što izgleda kao dobro.
Jedna kratka pouka ruskog svetitelja govori o trenutku kada razgovor prestaje da bude razgovor i postaje borba za prevlast u kojoj na kraju svi nešto izgube.
Lekarski tim predvođen profesorom Stefanom Margaritorom obavio je dvočasovni zahvat, a prema prvim procenama, poglavar Rimokatoličke crkve mogao bi već sutra da ustane iz bolničkog kreveta.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
U besedi za petak 19. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristovu molitvu i otkriva šta ona govori o božanskoj ljubavi, jedinstvu Svete Trojice i očišćenju srca od greha.
Kada među ljudima ostanu povreda, ljutnja i ćutanje, poznati duhovnik savetuje da se ne odustaje od drugoga, već da se za njega učini ono što može doneti ispravljenje, pomirenje i drugačiji odnos.
Ova neobična pouka poznatog svetitelja govori o pripremi duše za razgovor sa Bogom i objašnjava zašto nije lako odmah pronaći mir i pažnju čim stanemo pred ikonu.
Sveta uprava zahteva da grčki nedeljnik demantuje sporne navode i objavi njen odgovor u celosti, na istom mestu gde je objavljen tekst o Manastiru Svete Katarine na Sinaju.
U besedi za utorak 20. sedmice po Duhovima veliki srpski svetitelj podseća da ljudska moć ima granice, dok se Božja vlast prostire i nad ovim svetom i nad večnošću.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Sveta uprava zahteva da grčki nedeljnik demantuje sporne navode i objavi njen odgovor u celosti, na istom mestu gde je objavljen tekst o Manastiru Svete Katarine na Sinaju.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve zahvalio je Australiji što je mnogim Srbima pružila novi dom, a domaćini su istakli doprinos srpske zajednice i značaj njegovih poruka mira, dijaloga i međusobnog razumevanja.
U besedi za utorak 20. sedmice po Duhovima veliki srpski svetitelj podseća da ljudska moć ima granice, dok se Božja vlast prostire i nad ovim svetom i nad večnošću.