U besedi za petak 19. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristovu molitvu i otkriva šta ona govori o božanskoj ljubavi, jedinstvu Svete Trojice i očišćenju srca od greha.
U poslednjoj molitvi pre stradanja Hristos ne govori o sopstvenoj smrti, već se moli za svoje učenike i njihovo duhovno očuvanje. Vladika Nikolaj Velimirović u besedi za petak 19. sedmice po Duhovima otkriva duboku vezu između ljubavi, istine i jedinstva Svete Trojice, podsećajući da se vera u Oca, Sina i Svetoga Duha temelji na njihovoj potpunoj jednakosti u božanskom biću.
Beseda o molitvi nadahnutoj ljubavlju
"Osveti ih istinom tvojom; reč je tvoja istina." (Jov. 17, 17)
Kada majku na smrt povedu, ona se više brine o deci koju ostavlja iza sebe nego o sebi. Takva je veza velike ljubavi. Još je veću ljubav imao Gospod Hristos prema učenicima svojim nego li majka prema deci svojoj.
Polazeći na smrt, Gospod se moli Ocu svom nebeskom za učenike svoje. Ne moli se On zato što ne bi mogao sve za njih učiniti, nego da pokaže jedinstvo bića i ljubavi sa Ocem svojim. No zašto sad pripisuje istinu Ocu kad je pre toga Duha nazvao Duhom istine, rekavši učenicima: Duh istine uputiće vas na svaku istinu? Da pokaže ravenstvo Oca i Duha Svetoga.
Nije li Gospod najpre za sebe rekao: Ja sam istina (Jov. 14, 6)? Nije li potom Duha Svetoga utešitelja nazvao Duhom istine? A gle, sada pripisuje istinu Ocu: osveti ih istinom tvojom!
Ko bi u tome video ma kakvu protivrečnost, taj ne bi shvatio Boga kao jedinstvo i trojičnost, jedinstvo po biću, a trojičnost po ipostasi. Baš time što svakome licu božanske Trojice pripisuje istinu kao nešto bitno i nerazlučno, Gospod objavljuje ravenstvo Oca i Sina i Duha Svetoga.
Jer ako bi jedno lice božanske Trojice imalo manje istine, ono bi bilo manje i po biću od druga dva lica. A s manjkom istine skopčan je i manjak moći i ljubavi i mudrosti. Zato Gospod i naziva istinom i sebe i Oca i Duha Svetoga, da bi ljudi znali i verovali u njihovu potpunu bitnu jednakost. Neka se, dakle, niko iz vernih ne sablažnjava učenjem jeretičkim o bitnoj nejednakosti lica Svete Trojice.
No svak neka se stara da izbriše srce svoje od greha kao što se ogledalo briše od prašine, i videće onda istinu velike dogme ravenstva Oca i Sina i Duha Svetoga. O trojedina Istino božanska, prosveti nas Sobom i spasi nas. Tebi slava i hvala vavek. Amin.
U besedi za ponedeljak 16. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači značenje reči "početak" i objašnjava večnost Hrista, Sina Očevog.
U besedi za nedelju 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava šta apostol Filip nije mogao da vidi i zašto telesne oči nisu dovoljne da čovek prepozna Božije prisustvo.
U besedi za ponedeljak 19. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristove reči o Utešitelju i govori o savršenoj saglasnosti Oca, Sina i Svetoga Duha.
U besedi za utorak 19. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o granicama ljudskog saznanja i upozorava da se Božja istina prima čistim i smirenim srcem.
U besedi za petak 19. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristovu molitvu i otkriva šta ona govori o božanskoj ljubavi, jedinstvu Svete Trojice i očišćenju srca od greha.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola i jevanđelista Jovana Bogoslova po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog apostola Jakova Alfejevog. Katolička crkva obeležava Svetog Jovana Henrija Njumana i Svetog Dionisija sa drugovima, dok Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Ruski svetitelj objašnjavao je kako neprestana potraga za razonodom može da prikrije unutrašnju prazninu i potisne brigu o bližnjima, molitvu i duhovni život.
U besedi za četvrtak 19. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristovo svedočanstvo o zajedničkom bogatstvu Oca i Sina i podseća da Božji darovi prevazilaze sve što ljudski um može da zamisli.
U besedi za sredu 19. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da dobro delo ne treba koristiti za sopstvenu slavu, već ga sa ljubavlju prepustiti drugima da prepoznaju njegovu vrednost.
Ruski svetitelj objašnjavao je kako neprestana potraga za razonodom može da prikrije unutrašnju prazninu i potisne brigu o bližnjima, molitvu i duhovni život.
Dok jedni prvi put dolaze na Gazimestan, drugi mu se vraćaju godinama, a prizor stotina Srba koji u tišini i molitvi odaju počast knezu Lazaru i kosovskim junacima svedoči da sećanje na stradale ne bledi.
Useljenje u novi životni prostor u kojem su ostale ikone prethodnih vlasnika može da otvori brojna pitanja, posebno ako se zna da su u njemu ranije živeli ljudi lošeg morala.
U besedi za četvrtak 19. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristovo svedočanstvo o zajedničkom bogatstvu Oca i Sina i podseća da Božji darovi prevazilaze sve što ljudski um može da zamisli.