"DA BI NAŠA MOLITVA BILA PRIHVAĆENA OD BOGA, NEOPHODNA SU DVA USLOVA": Sveti Luka Krimski otkrio šta je presudno kada se obraćamo Gospodu
Svetac podseća šta treba da sačuvamo u srcu kada od Gospoda tražimo utehu, pomoć i odgovor.
Rumunski duhovnik objašnjava da post, molitva, milostinja i uzdržanje sami po sebi nisu dovoljni, jer je za Boga važno i sa kakvom namerom čovek čini ono što izgleda kao dobro.
Čovek može da posti, moli se, daje milostinju i čini dobra dela, a da ipak ne bude vođen njihovim pravim smislom. Nekada se dobro čini zbog pohvale, nekada iz straha od tuđeg mišljenja, a ponekad i zbog lične koristi. Starac Kleopa upozorava da nije dovoljno samo činiti dobro, već da je važno i zbog čega to činimo.
- Greh ima dvanaest koraka. Prvi korak greha je nečinjenje dobrog dela. Dužni smo da ih negujemo, da nam dobro ne dosadi činiti. Drugi: činjenje dobra, ali ne iz pravih razloga, kao što kaže Sveti Jovan Damaskin. Pogledajte šta je tamo napisano: Dobro nije dobro ako se ne čini ispravno.
Dobro delo ima i telo i dušu, braćo. Telo dobrog dela je njegova praksa: postim, molim se, dajem milostinju, praktikujem uzdržanost, bdim, prinosim molitvu. Duša dobrog dela ili njegov život jeste cilj sa kojim ga činim. Apostol Pavle nam kaže: "Sve činite na slavu Božju".
Bogonosni otac Isak Sirin kaže: "Kada um izgubi svrhu istinske vere, sva dobra dela mu više nisu od koristi". Neko trči i trudi se da bi ga neko drugi hvalio. Drugi daje milostinju sa skrivenim motivom. Treći to čini da bi dobio pohvalu. Četvrti sa ciljem da se sprijatelji sa nekim, da se prema nekome ponaša ljubazno iz straha... Peti čini onako...
Sveti Maksim Ispovednik kaže: "Postoji devstvenost i milostinja i uzdržanost i bdenje, koje su gnusoba pred Bogom, kada se ne čine sa ciljem da se ugodi Bogu, već da se ugodi ljudima". Ovo je drugi korak greha, kada činimo dobro, borimo se, ali ne sa ciljem da ugodimo Bogu - govorio je starac Kleopa, pozivajući se na učenje svetih otaca.
Pouka starca Kleope podseća da se vrednost dobrog dela ne meri samo onim što je učinjeno. Važno je i šta čoveka pokreće da ga učini. Isto delo može imati sasvim drugačiji smisao kada je učinjeno radi Boga, a ne radi ljudske pohvale.
BONUS VIDEO
Svetac podseća šta treba da sačuvamo u srcu kada od Gospoda tražimo utehu, pomoć i odgovor.
Posebno je opasno podsmevati se drugome kada mislimo da smo u nečemu bolji, uspešniji ili moralniji.
Pouka velikog svetitelja govori zašto bliskost lako preraste u očekivanje i kako ljubav može da bude pravi temelj odnosa.
Svetogorski starac govorio je o čoveku koji se posle pada obraća Gospodu i otkrio šta, prema njegovom iskustvu, može da bude presudno za takvu molitvu.
Reči svetogorskog starca nude neočekivan odgovor na jedno od najtežih pitanja vere i života: zašto patnja uopšte postoji i šta se u njoj može otkriti.
Kada neko više ne želi da bude deo našeg života, insistiranje i pokušaj da ga zadržimo može samo produbiti bol.
U besedi za sredu 19. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da dobro delo ne treba koristiti za sopstvenu slavu, već ga sa ljubavlju prepustiti drugima da prepoznaju njegovu vrednost.
U besedi za ponedeljak 19. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristove reči o Utešitelju i govori o savršenoj saglasnosti Oca, Sina i Svetoga Duha.
Posle više od godinu dana pripreme, molitve i proučavanja vere, članovi porodice krstili su se tokom liturgije.
Strah nas ne približava Bogu i ne može zaštititi našu decu od svih tuga, naglašava čtec Sergije.
Ko zaboravi sopstveni put, lako može zaboraviti i šta ga je oblikovalo.
Useljenje u novi životni prostor u kojem su ostale ikone prethodnih vlasnika može da otvori brojna pitanja, posebno ako se zna da su u njemu ranije živeli ljudi lošeg morala.
Njemu je Isus Hristos poverio brigu o Presvetoj Bogorodici.
Ko zaboravi sopstveni put, lako može zaboraviti i šta ga je oblikovalo.
Niko u manastiru nije znao njen pravi identitet.
Dok jedni prvi put dolaze na Gazimestan, drugi mu se vraćaju godinama, a prizor stotina Srba koji u tišini i molitvi odaju počast knezu Lazaru i kosovskim junacima svedoči da sećanje na stradale ne bledi.
Useljenje u novi životni prostor u kojem su ostale ikone prethodnih vlasnika može da otvori brojna pitanja, posebno ako se zna da su u njemu ranije živeli ljudi lošeg morala.
U besedi za četvrtak 19. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristovo svedočanstvo o zajedničkom bogatstvu Oca i Sina i podseća da Božji darovi prevazilaze sve što ljudski um može da zamisli.
Pouka velikog svetitelja usmerava pažnju na slobodu izbora, ličnu odgovornost i mogućnost povratka Gospodu čak i posle pada.