Pouka velikog svetitelja govori zašto bliskost lako preraste u očekivanje i kako ljubav može da bude pravi temelj odnosa.
Prijateljstva danas umeju da se prekinu zbog jedne poruke na koju nije stigao odgovor, neslaganja oko sitnice ili trenutka kada jedan od prijatelja više ne može da pruži ono što je drugi očekivao. Kada odnos od početka počiva na potrebi, koristi, navici ili strahu od samoće, dovoljno je da se okolnosti promene pa da nestane i razlog zbog kojeg su se ljudi povezali. Takva prijateljstva teško podnose razočaranje, ćutanje i različitost, jer njihovi temelji nisu bili ljubav i slobodna privrženost, već očekivanje da će druga osoba popuniti ono što nama nedostaje.
Upravo na to upozorava jedna od pouka Prepodobnog Antonija Velikog, koji prijateljstvo ne posmatra kao zaklon od usamljenosti, već kao plod ljubavi koja se u čoveku umnožava. Sveti Antonije ne savetuje da od drugog čoveka tražimo ono što sami nemamo, već da mu priđemo onda kada u sebi imamo šta da mu damo.
- Voli sve oko sebe i ne traži razlog da bi voleo. Neka tvoje prijateljstvo ne bude iz potrebe da se izbegne usamljenost, već iz unutrašnjeg bogatstva. Idi prijatelju onda kada je tvoje srce u samoći toliko ispunjeno ljubavlju, da više ništa ne može zadržati za sebe. Neka te tvoja preobilna ljubav, a ne njen nedostatak, odvede prijatelju - govorio je Prepodobni Antonije Veliki.
U svakodnevnom životu razlika je jednostavna: ako od prijatelja očekujemo da popuni našu prazninu, odnos lako postaje zavisan od njegovog ponašanja i uzvraćanja. Ako mu prilazimo sa ljubavlju koju već nosimo u sebi, ima više prostora za strpljenje, praštanje i različitost. Pouka Svetog Antonija Velikog zato ne govori samo kako pronaći prijatelja, već i od čega prijateljstvo treba da počne. Ne iz straha od samoće, nego iz ljubavi koja više ne želi da ostane samo u nama.
Svetogorski starac i veliki duhovnik 20. veka otkriva kako se prava ljubav u pravoslavlju pokazuje kroz rasuđivanje, strpljenje i molitvu, a ne kroz slepo popuštanje.
Ruski duhovnik upozorava na trenutak kada nevolja postane toliko teška da čovek počne da gubi oslonac i otkriva zašto upravo tada treba biti posebno oprezan sa onim što se događa u njegovim mislima.
Četvorodnevni boravak Svetog Oca doneće susrete sa stotinama hiljada vernika, mladima, preživelima seksualnog zlostavljanja u Katoličkoj crkvi i evropskim liderima, uz molitve u Notr Damu i Lurdu.
Za osobu koja nije pripadala Pravoslavnoj crkvi ne mogu se vršiti opela, pomeni i druge crkvene molitve na način na koji se one vrše za pravoslavne hrišćane.
U besedi za petak 17. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zbog čega čovekov unutrašnji rast zavisi od onoga čime ispunjava svoje srce i kakvu ulogu u tome ima Hristos.
Veliki srpski duhovnik 20. veka govorio je o trenucima kada čovek više ne razume zašto mu se teškoće događaju i kako upravo tada može da sačuva poverenje u Gospoda.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Avtonoma po starom kalendaru, dok se po novom obeležavaju Prepodobna Eufrosina Aleksandrijska i Prepodobni Sergije Radonješki. Katolička crkva obeležava Svetog Kleofasa, dok Jevreji večeras dočekuju Sukot, a muslimani nastavljaju mesec rebiul-ahir.
Veliki srpski duhovnik 20. veka govorio je o trenucima kada čovek više ne razume zašto mu se teškoće događaju i kako upravo tada može da sačuva poverenje u Gospoda.