Pouka velikog svetitelja govori zašto bliskost lako preraste u očekivanje i kako ljubav može da bude pravi temelj odnosa.
Prijateljstva danas umeju da se prekinu zbog jedne poruke na koju nije stigao odgovor, neslaganja oko sitnice ili trenutka kada jedan od prijatelja više ne može da pruži ono što je drugi očekivao. Kada odnos od početka počiva na potrebi, koristi, navici ili strahu od samoće, dovoljno je da se okolnosti promene pa da nestane i razlog zbog kojeg su se ljudi povezali. Takva prijateljstva teško podnose razočaranje, ćutanje i različitost, jer njihovi temelji nisu bili ljubav i slobodna privrženost, već očekivanje da će druga osoba popuniti ono što nama nedostaje.
Upravo na to upozorava jedna od pouka Prepodobnog Antonija Velikog, koji prijateljstvo ne posmatra kao zaklon od usamljenosti, već kao plod ljubavi koja se u čoveku umnožava. Sveti Antonije ne savetuje da od drugog čoveka tražimo ono što sami nemamo, već da mu priđemo onda kada u sebi imamo šta da mu damo.
- Voli sve oko sebe i ne traži razlog da bi voleo. Neka tvoje prijateljstvo ne bude iz potrebe da se izbegne usamljenost, već iz unutrašnjeg bogatstva. Idi prijatelju onda kada je tvoje srce u samoći toliko ispunjeno ljubavlju, da više ništa ne može zadržati za sebe. Neka te tvoja preobilna ljubav, a ne njen nedostatak, odvede prijatelju - govorio je Prepodobni Antonije Veliki.
U svakodnevnom životu razlika je jednostavna: ako od prijatelja očekujemo da popuni našu prazninu, odnos lako postaje zavisan od njegovog ponašanja i uzvraćanja. Ako mu prilazimo sa ljubavlju koju već nosimo u sebi, ima više prostora za strpljenje, praštanje i različitost. Pouka Svetog Antonija Velikog zato ne govori samo kako pronaći prijatelja, već i od čega prijateljstvo treba da počne. Ne iz straha od samoće, nego iz ljubavi koja više ne želi da ostane samo u nama.
Svetogorski starac i veliki duhovnik 20. veka otkriva kako se prava ljubav u pravoslavlju pokazuje kroz rasuđivanje, strpljenje i molitvu, a ne kroz slepo popuštanje.
Ruski duhovnik upozorava na trenutak kada nevolja postane toliko teška da čovek počne da gubi oslonac i otkriva zašto upravo tada treba biti posebno oprezan sa onim što se događa u njegovim mislima.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetu mučenicu Haritinu po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog apostola i jevanđelista Luku. Katolička crkva takođe proslavlja Svetog Luku, dok Jevreji i muslimani nemaju veći verski praznik.
U naselju Šipurske Livade gradiće se crkva Rođenja Presvete Bogorodice. Svečanom činu osvećenja temelja prisustvovali su gradonačelnik Aleksandar Pajić, sveštenstvo, deca koja pohađaju veronauku i brojni vernici.
Poglavar Carigradske patrijaršije stigao je u Sofiju na poziv Bugarske pravoslavne crkve, ali su ga ispred njenog sedišta dočekali demonstranti sa teškim optužbama.
Za osobu koja nije pripadala Pravoslavnoj crkvi ne mogu se vršiti opela, pomeni i druge crkvene molitve na način na koji se one vrše za pravoslavne hrišćane.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetu mučenicu Haritinu po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog apostola i jevanđelista Luku. Katolička crkva takođe proslavlja Svetog Luku, dok Jevreji i muslimani nemaju veći verski praznik.
Poglavar Carigradske patrijaršije stigao je u Sofiju na poziv Bugarske pravoslavne crkve, ali su ga ispred njenog sedišta dočekali demonstranti sa teškim optužbama.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Svečanost je okupila učenike, roditelje i nastavnike, a poglavar Srpske pravoslavne crkve uputio je poruku o veri, obrazovanju i očuvanju srpskog identiteta među mladim generacijama u Australiji.
U Srbskom kuvaru iz 1855. godine sačuvan je recept za pripremu ovog jednostavnog obroka, koji se uz beli sir, beli luk i peršun može obogatiti i pretvoriti u još izdašnije jelo.
U besedi za subotu 20. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto najpre treba prepoznati sopstvene slabosti, kako ispraviti bližnjega bez povređivanja i zašto i opravdana ljutnja mora imati granicu.