Savet svetitelja posebno je zahtevan za čoveka koji je doživeo nepravdu, jer traži da se pred Bogom pomoli upravo za onoga ko mu je naneo bol.
Lako je moliti se za čoveka koji nam je drag. Mnogo je teže u molitvi izgovoriti njegovo ime pred Bogom kada nas je povredio, ponizio ili namerno učinio nepravdu. Tada se u čoveku često prvo javljaju ljutnja, želja za osvetom i potreba da uzvrati. Upravo na tom mestu Prepodobni Serafim Viricki nudi drugačiji put: ne hraniti neprijateljstvo, već ga preseći molitvom.
Njegova pouka ne govori o tome da treba opravdavati zlo niti da treba zatvarati oči pred nepravdom. Govori o tome šta se događa kada mržnji odgovorimo novom mržnjom i kako se, iz pravoslavne perspektive, taj krug može zaustaviti.
- Obavezno se molite za svoje neprijatelje. Ako se ne molite, tada se plamen njihovog gneva i mržnje prema vama samo jače razbuktava, kao da u njega sipate kerozin. Demoni koji raspaljuju gnev prema vama nalaze se u vašim neprijateljima. Ako se ne molite, oni će još žešće podstaći neprijatelje na vas. I samo našom molitvom za neprijatelje Gospod tera demone i zaustavlja gnev - govorio je Prepodobni Serafim Viricki.
U ovoj kratkoj pouci nalazi se zahtev koji nije lak za ispuniti: kada nas neko povredi, ne treba da dozvolimo da njegov postupak odredi naš odgovor. Molitva za neprijatelja tako postaje više od molitvenog pravila. Ona je način da čovek ne postane zarobljenik tuđeg gneva.
Ponekad je najjači odgovor na neprijateljstvo upravo onaj koji mu ne daje novi razlog da traje.
Starac iz Optine podsetio je da se put ka Hristu ne pokazuje samo molitvom i ličnom pobožnošću, već i spremnošću da sa ljubavlju nosimo slabosti i teškoće svojih bližnjih.
Veliki svetitelj našeg vremena govorio je da se od čoveka ne traži ono što prevazilazi njegove mogućnosti, već iskren trud, istrajnost i poverenje u Boga, čak i onda kada se čini da je svaki korak težak.
Svetogorski starac je objašnjavao zašto će mučenici poslednjih vremena biti uzvišeniji od svih i upozoravao da se vera ne pokazuje divljenjem svetiteljima, već spremnošću da se njihovim putem zaista krene.
Praznik rođenja poslanika Muhameda obeležava se uz mevludske spjevove, salavate, ilahije i kaside, a ovogodišnja okupljanja dolaze nakon dogovora o obnovi jedinstva Islamske zajednice posle gotovo dve decenije podele.
Otac Varsanufije je stradao u blizini Svetog Nikolajevskog hrama, dok su inok Grigorije i izbeglica Andrej Kirijenko sa teškim povredama prevezeni u bolnicu.
Na visokom prestolu ukazao mu se Gospod, dok su šestokrilni serafimi objavljivali Njegovu svetost, a vladika Nikolaj objašnjava šta je čoveku zaista dato da vidi.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Ruski duhovnik upozorava na trenutak kada nevolja postane toliko teška da čovek počne da gubi oslonac i otkriva zašto upravo tada treba biti posebno oprezan sa onim što se događa u njegovim mislima.
Svetogorski starac podseća da odricanje nema puni smisao ako čovek istovremeno ne pronađe više mesta za molitvu, ljubav, praštanje i mir u odnosima sa drugima.
Veliki svetitelj našeg vremena objasnio je kako čovek može da sačuva čistotu duše i onda kada se susretne sa tuđom zavišću, nepravdom i lošim postupcima.
Duhovnik Ruske pravoslavne crkve ostavio je kratku, ali snažnu pouku o tome kako male slabosti mogu da promene čovekov odnos prema drugima, materijalnom i Bogu.
Otac Varsanufije je stradao u blizini Svetog Nikolajevskog hrama, dok su inok Grigorije i izbeglica Andrej Kirijenko sa teškim povredama prevezeni u bolnicu.
Na visokom prestolu ukazao mu se Gospod, dok su šestokrilni serafimi objavljivali Njegovu svetost, a vladika Nikolaj objašnjava šta je čoveku zaista dato da vidi.
Probajte boraniju po receptu iz knjige "Ko posti, dušu gosti" monahinje Atanasije Rašić, pročitajte Drugu pokajnu molitvu Majci Božjoj i duhovno se nadahnite poukom Svetog Luke Krimskog.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete mučenike Fotija i Anikitu po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Prenos moštiju Svetog apostola Vartolomeja. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Ljudevita, dok muslimani obeležavaju Mevlud, a Jevreji nemaju univerzalno priznat praznik.