OVO JE TERET KOJI ČOVEK NOSI, A DA I NIJE SVESTAN KOLIKO GA RAZARA: Starac Tadej upozorio da neprijatelj nije tamo gde mislite
Reči duhovnika iz Vitovnice podsećaju da se najveće unutrašnje borbe često vode u čovekovim mislima.
Veliki ruski svetitelj podseća da se srce čuva od prolaznih želja kroz uzdržanje, molitvu i budnost, jer je ono mesto susreta čoveka sa Bogom.
U svakodnevnoj trci za udobnošću, uživanjem i telesnim zadovoljstvima čovek lako zaboravlja da njegov život ne čini samo ono što je prolazno i vidljivo. Kada potrebe tela zauzmu prvo mesto, u čoveku može oslabiti osećaj za tišinu, molitvu i duhovnu budnost. Srce opterećeno brigama, željama i neumerenim uživanjima gubi onu unutrašnju lakoću koja ga usmerava ka Bogu.
Sveti Jovan Kronštatski podseća da se srce čuva uzdržanjem, pažnjom i stalnim staranjem o unutrašnjem životu. O tome je ostavio jednostavnu, ali duboku pouku u kojoj govori o srcu kao mestu Božjeg prisustva u čoveku.
- Srce je tanano, lako, duhovno, nebesko po prirodi svojoj. Čuvaj ga; ne opterećuj, ne ozemljuj ga, budi krajnje uzdržan u hrani i piću i uopšte u zadovoljstvima telesnim. Srce je hram Božji - govorio je Sveti Jovan Kronštatski.
Reči ruskog svetitelja ne govore samo o meri u hrani i piću, već o celokupnom odnosu čoveka prema životu. Kada čovek dozvoli da ga vode samo telesne potrebe, strasti i prolazna zadovoljstva, lako zapostavlja ono što mu donosi istinski mir. Zato Sveti Jovan poziva na čuvanje srca, jer se upravo u njemu oblikuju čovekove misli, osećanja i odnos prema Bogu.
U vremenu kada se čoveku često nudi da sreću traži u spoljašnjim stvarima, pouka Svetog Jovana Kronštatskog vraća pažnju na ono što nosimo u sebi. Srce koje nije zarobljeno prolaznim ostaje otvoreno za duhovni život i susret sa Bogom.
Reči duhovnika iz Vitovnice podsećaju da se najveće unutrašnje borbe često vode u čovekovim mislima.
Kada se pojave nemir, praznina i nezadovoljstvo, ljudi često traže uzrok u okolnostima i drugima, ali svetogorski starac ukazuje na dublji razlog i poziva na unutrašnje preispitivanje.
Jedan od najpoštovanijih svetitelja novijeg doba ostavio je duboku pouku o blagorodnosti kao najvišem obliku unutrašnje lepote duše.
Duhovnik Ruske pravoslavne crkve ostavio je kratku, ali snažnu pouku o tome kako male slabosti mogu da promene čovekov odnos prema drugima, materijalnom i Bogu.
Budi deo Religija.rs zajednice.
Svetogorski starac otkriva koje osobine su najvažnije za hrišćanski život
Nisu se odrekli Hrista ni pred najtežim mukama, a njihovo stradanje za vreme cara Dioklecijana obeležio je događaj koji je mnoge naveo da poveruju u Hrista.
Sveti oci različito tumače šta će se dogoditi sa celokupnom tvorevinom u večnosti. Pitanje da li životinje imaju mesto u budućem životu povezano je i sa učenjem o ljudskoj duši, molitvi i odnosu prema Božjim stvorenjima.
Hrskave spolja, nežne iznutra i pune bogatog krema, ove starinske poslastice vraćaju ukus mrsnih slava kakve pamtimo.
Izmenama svešteničke zakletve zabranjeno je javno istupanje u ime Crkve bez blagoslova vladike, uz nova ograničenja za izjave u medijima i na društvenim mrežama.
Prema pravoslavlju, roditeljska uloga ne svodi se samo na pružanje ljubavi i zaštite, već obuhvata i odgovornost da se dete usmerava, uči samokontroli i razvija osećaj za granice.
Sa nežnom korom, žutom glazurom i bogatim filom od čokolade i oraha, ovaj provereni recept donosi ukus kolača koji je nekada krasio svečane trpeze.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Jedan od najpoštovanijih svetitelja novijeg doba ostavio je duboku pouku o blagorodnosti kao najvišem obliku unutrašnje lepote duše.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
Svetogorski starac otkriva koje osobine su najvažnije za hrišćanski život
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Ruski svetitelj, oslanjajući se na reči Svetog Vasilija Velikog, otkriva zašto nam je Bog dao slobodu da biramo između dobra i onoga što nas udaljava od Njega.
Zašto oni koji su uvereni da su uvek u pravu često ne vide potrebu za pokajanjem i kako se gordost prikriva iza sopstvenih opravdanja pokazuje pouka ruskog pravoslavnog podvižnika.
Svetogorski starac otkriva koje osobine su najvažnije za hrišćanski život
Sveti oci različito tumače šta će se dogoditi sa celokupnom tvorevinom u večnosti. Pitanje da li životinje imaju mesto u budućem životu povezano je i sa učenjem o ljudskoj duši, molitvi i odnosu prema Božjim stvorenjima.
Izmenama svešteničke zakletve zabranjeno je javno istupanje u ime Crkve bez blagoslova vladike, uz nova ograničenja za izjave u medijima i na društvenim mrežama.
Prema pravoslavlju, roditeljska uloga ne svodi se samo na pružanje ljubavi i zaštite, već obuhvata i odgovornost da se dete usmerava, uči samokontroli i razvija osećaj za granice.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Prema pravoslavlju, roditeljska uloga ne svodi se samo na pružanje ljubavi i zaštite, već obuhvata i odgovornost da se dete usmerava, uči samokontroli i razvija osećaj za granice.
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.