Stari recept za jednostavnu poslasticu iz domaćih kuća koja se spremala u mrsne dane i čuvala ukus leta, kajsija iz voćnjaka i porodičnih okupljanja za trpezom.
U starim šumadijskim kućama miris voća i tek pečenog testa često je najavljivao dolazak leta. Kada bi u voćnjacima sazrele prve kajsije, domaćice su pripremale jednostavne, ali ukusne poslastice koje su okupljale porodicu oko trpeze.
Po ovom starinskom receptu kajsijača se pravila u danima kada crkveni tipik ne propisuje post, kao blaga i mirisna voćna pogača koja je krasila nedeljne i praznične trpeze. Pravljena od nekoliko domaćih sastojaka i svežeg sezonskog voća, čuvala je ukus vremena kada su se poslastice pripremale jednostavno, sa mnogo pažnje i ljubavi.
Sastojci
• 500 g mekog brašna
• 250 ml mlakog mleka (ili vode u siromašnijoj varijanti)
• 20 g svežeg kvasca
• 2 kašike šećera
• prstohvat soli
• 1 jaje
• 50 g domaće masti ili putera
• oko 500 g zrelih kajsija
• 2 do 3 kašike šećera za voće
• malo cimeta (po želji)
Kvasac se razmuti u malo mlakog mleka sa kašičicom šećera i ostavi da zapeni. U brašno se dodaju so, šećer, jaje, mast i nadošli kvasac, pa se zamesi mekše testo. Ostavlja se na toplom mestu dok ne udvostruči zapreminu.
Nadošlo testo se razvije u obliku okrugle pogače i položi u podmazan pleh. Kajsije se operu, prepolove i poređaju preko testa presečenom stranom okrenutom nagore. Pospu se šećerom i, po želji, cimetom.
Pogača se ostavi još petnaestak minuta da odmori, a zatim se peče u zagrejanoj rerni na oko 180-200 °C dok testo ne porumeni, približno 30–40 minuta.
Kada se prohladi, može se posuti šećerom u prahu.
Napomena
U siromašnijim šumadijskim kućama ovakve voćne pogače često nisu bile kolač u današnjem smislu, već slatki hleb za ukućane, pravljen kada u dvorištu sazri kajsija, šljiva, višnja ili jabuka. Testo je često bilo jednostavno, sa malo šećera, jer je voće davalo glavnu slast.
Stari recept od nekoliko sastojaka, sa tragom koji vodi od Mediterana do vojvođanskih kuhinja, ponovo budi toplinu doma i pretvara svako okupljanje u trenutak koji se pamti.
Bakina sveska otkriva recept koji se priprema za manje od sat vremena, savršen za nedeljna okupljanja i neočekivane goste koji dolaze baš kada kuća najlepše miriše.
Orasi, beli luk, sirće i sveže začinsko bilje daju ovom jednostavnom jelu poseban karakter, a za njegovu pripremu nisu potrebne skupe namirnice niti komplikovani kulinarski postupci.
Bez pečenja i dugog stajanja pored šporeta, uz beli krem, keks i hrskave orašaste plodove, ova torta idealna je kada vam se jede nešto slatko, a nemate vremena za komplikovanu pripremu.
Daleko od gradske gužve, domaćinstvo "Stari hrast" čuva ukuse ovog kraja kroz domaće namirnice, tradicionalna jela i atmosferu kakva se danas retko pronalazi.
Nisu se odrekli Hrista ni pred najtežim mukama, a njihovo stradanje za vreme cara Dioklecijana obeležio je događaj koji je mnoge naveo da poveruju u Hrista.
Sveti oci različito tumače šta će se dogoditi sa celokupnom tvorevinom u večnosti. Pitanje da li životinje imaju mesto u budućem životu povezano je i sa učenjem o ljudskoj duši, molitvi i odnosu prema Božjim stvorenjima.
Izmenama svešteničke zakletve zabranjeno je javno istupanje u ime Crkve bez blagoslova vladike, uz nova ograničenja za izjave u medijima i na društvenim mrežama.
Prema pravoslavlju, roditeljska uloga ne svodi se samo na pružanje ljubavi i zaštite, već obuhvata i odgovornost da se dete usmerava, uči samokontroli i razvija osećaj za granice.
Nisu se odrekli Hrista ni pred najtežim mukama, a njihovo stradanje za vreme cara Dioklecijana obeležio je događaj koji je mnoge naveo da poveruju u Hrista.
Sveti oci različito tumače šta će se dogoditi sa celokupnom tvorevinom u večnosti. Pitanje da li životinje imaju mesto u budućem životu povezano je i sa učenjem o ljudskoj duši, molitvi i odnosu prema Božjim stvorenjima.
Orasi, beli luk, sirće i sveže začinsko bilje daju ovom jednostavnom jelu poseban karakter, a za njegovu pripremu nisu potrebne skupe namirnice niti komplikovani kulinarski postupci.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Prema pravoslavlju, roditeljska uloga ne svodi se samo na pružanje ljubavi i zaštite, već obuhvata i odgovornost da se dete usmerava, uči samokontroli i razvija osećaj za granice.
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.