Stari recept za jednostavnu poslasticu iz domaćih kuća koja se spremala u mrsne dane i čuvala ukus leta, kajsija iz voćnjaka i porodičnih okupljanja za trpezom.
U starim šumadijskim kućama miris voća i tek pečenog testa često je najavljivao dolazak leta. Kada bi u voćnjacima sazrele prve kajsije, domaćice su pripremale jednostavne, ali ukusne poslastice koje su okupljale porodicu oko trpeze.
Po ovom starinskom receptu kajsijača se pravila u danima kada crkveni tipik ne propisuje post, kao blaga i mirisna voćna pogača koja je krasila nedeljne i praznične trpeze. Pravljena od nekoliko domaćih sastojaka i svežeg sezonskog voća, čuvala je ukus vremena kada su se poslastice pripremale jednostavno, sa mnogo pažnje i ljubavi.
Sastojci
• 500 g mekog brašna
• 250 ml mlakog mleka (ili vode u siromašnijoj varijanti)
• 20 g svežeg kvasca
• 2 kašike šećera
• prstohvat soli
• 1 jaje
• 50 g domaće masti ili putera
• oko 500 g zrelih kajsija
• 2 do 3 kašike šećera za voće
• malo cimeta (po želji)
Kvasac se razmuti u malo mlakog mleka sa kašičicom šećera i ostavi da zapeni. U brašno se dodaju so, šećer, jaje, mast i nadošli kvasac, pa se zamesi mekše testo. Ostavlja se na toplom mestu dok ne udvostruči zapreminu.
Nadošlo testo se razvije u obliku okrugle pogače i položi u podmazan pleh. Kajsije se operu, prepolove i poređaju preko testa presečenom stranom okrenutom nagore. Pospu se šećerom i, po želji, cimetom.
Pogača se ostavi još petnaestak minuta da odmori, a zatim se peče u zagrejanoj rerni na oko 180-200 °C dok testo ne porumeni, približno 30–40 minuta.
Kada se prohladi, može se posuti šećerom u prahu.
Napomena
U siromašnijim šumadijskim kućama ovakve voćne pogače često nisu bile kolač u današnjem smislu, već slatki hleb za ukućane, pravljen kada u dvorištu sazri kajsija, šljiva, višnja ili jabuka. Testo je često bilo jednostavno, sa malo šećera, jer je voće davalo glavnu slast.
Stari recept od nekoliko sastojaka, sa tragom koji vodi od Mediterana do vojvođanskih kuhinja, ponovo budi toplinu doma i pretvara svako okupljanje u trenutak koji se pamti.
Bakina sveska otkriva recept koji se priprema za manje od sat vremena, savršen za nedeljna okupljanja i neočekivane goste koji dolaze baš kada kuća najlepše miriše.
Od Marije i Ane do Sare, Eve i Marte, ova imena povezana su sa važnim ženama iz Svetog pisma i pravoslavnog predanja, a iza svakog od njih stoji drugačija biblijska priča.
Od osušenih ostataka nastaju puding sa jabukama i suvim grožđem, carski drobljenac i mirisne prezle za knedle, baš po receptima koji su čuvali svaku koricu.
Bez komplikovanih koraka i namirnica koje morate posebno da kupujete, ovaj mekani kolač priprema se brzo, a završni dodir daju šećer u prahu i mirisna korica pomorandže.
Recept iz domaće kuhinje donosi jednostavnu poslasticu od nekoliko sastojaka, sa vazdušastim slojevima i bogatim čokoladnim punjenjem koje će obradovati i najmlađe i odrasle.
Od osušenih ostataka nastaju puding sa jabukama i suvim grožđem, carski drobljenac i mirisne prezle za knedle, baš po receptima koji su čuvali svaku koricu.
Kukuruzno brašno, mleko i sitan sir dovoljni su za pripremu jednostavnog jela koje se spremalo kada je crkveni tipik dozvoljavao mrsnu hranu, a neobično ime dobilo je po načinu na koji se brašno ponaša dok se kuva.
U besedi za sredu 15. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički povezuje Isaijino proročanstvo sa Ovaploćenjem i objašnjava kako se kroz Gospoda Isusa Hrista prepoznaje Onaj koji je govorio kroz proroke.
Pouka kiparskog arhijereja govori o takvim trenucima: rasejanost, umor i osećaj da ništa ne dobijamo dok stojimo u hramu lako postanu opravdanje za ostanak kod kuće.