Miris detinjstva i jednostavnih sastojaka koji su u domaćinstvima nekada stvarali najlepše slatke trenutke, bez mnogo truda.
Jabuke u šlafruku plod su domišljatosti domaće kuhinje, ali su preživele generacije upravo zbog svoje topline i jednostavnosti. U mnogim domovima, naročito u danima kada se okupljala porodica posle nedeljnog ručka ili tokom postnih razdoblja, kada su se tražili jednostavni i mrsni deserti za posebne prilike, ovakve poslastice bile su mali znak radosti i zajedništva. Miris pečenih jabuka i prženog testa često je pratio razgovore koji se ne žure, već ostaju da se pamte, kao deo domaće trpeze u kojoj se ništa nije pravilo „usput“, već sa merom i pažnjom.
Ova poslastica dobila je ime po nemačkoj reči šlafrok, što znači kućni ogrtač. Ideja je jednostavna: jabuke se „oblače“ u mekano testo i prže dok ne dobiju zlatnu koricu. Nekada se pravila od sastojaka koji su uvek bili pri ruci:jaja, mleka i brašna, pa je bila čest desert u seoskim i gradskim domaćinstvima.
Sastojci
• 3-4 jabuke (po mogućnosti kiselkastije sorte)
• 2 jaja
• 200 ml mleka
• oko 150-200 g brašna
• 1 kašičica praška za pecivo (po želji, u starijim varijantama često i bez njega)
• prstohvat soli
• 1-2 kašike šećera (opciono, u testo)
• ulje za prženje
• šećer u prahu i cimet za posipanje
Magnific / Freepik
Jabuke u šlafruku, jednostavna starinska poslastica
Priprema
Jabuke oljuštiti, ukloniti sredinu sa semenkama i iseći na kolutove debljine oko pola centimetra. Po želji se mogu kratko poprskati limunovim sokom da ne potamne.
U činiji umutiti jaja, dodati mleko, so i šećer, pa postepeno umešati brašno dok se ne dobije glatko testo gušće od testa za palačinke. Po potrebi dodati prašak za pecivo radi laganije strukture.
U zagrejanom ulju kolutove jabuka umačati u smesu i spuštati na tiganj. Pržiti ih nekoliko minuta sa svake strane, dok ne dobiju lepu zlatnu boju.
Vaditi na papirni ubrus da upije višak masnoće, pa dok su još tople posuti šećerom u prahu i, po želji, cimetom.
Bakina sveska otkriva recept koji se priprema za manje od sat vremena, savršen za nedeljna okupljanja i neočekivane goste koji dolaze baš kada kuća najlepše miriše.
Nekada obavezan na trpezama posle nedeljne liturgije i prazničnih ručkova, ovaj jednostavan kolač vraća miris starinskih kuhinja – sočan, mekan i neodoljivo domaći desert koji osvaja na prvi zalogaj.
Bez skupih namirnica i komplikovanih koraka, ovaj recept iz domaće kuhinje daje sočan rezultat koji se pamti i koji se, gotovo bez izuzetka, pojede do poslednje kocke već prvog dana.
Bio je rok muzičar koji je tragao za smislom kroz različite filozofije i duhovne pravce, a danas je vladika Temistoklis i u Africi pomaže hiljadama ljudi gradeći škole, crkve i mesta nade za one kojima je pomoć najpotrebnija.
U besedi za subotu 7. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava da se duhovna borba najpre vodi u mislima, gde se odlučuje hoće li čovek slediti Boga ili sopstvene strasti.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Stari recept od nekoliko sastojaka, sa tragom koji vodi od Mediterana do vojvođanskih kuhinja, ponovo budi toplinu doma i pretvara svako okupljanje u trenutak koji se pamti.
Starinska poslastica sa jabukama, zapisana rukom žena koje su znale kako se ista radost priprema i u mrsu i u danima uzdržanja, bez žurbe i bez suvišnih ukrasa.
Patlidžan, tikvica, paprika, paradajz i mleveno meso pretvaraju se u neodoljivu musaku sa zapečenim prelivom od jaja i sira, a priprema je jednostavna i idealna za porodičnu trpezu.
Krompir, sir i brašno dovoljni su da nastane pita koja je nekada okupljala porodice širom Hercegovine i bila jednako prisutna u domovima različitih vera.
Istoričar Boris Stojkovski i osnivač fondacije Lazarica Aleksandar Avramov svedoče o tragovima pisanog nasleđa ostroškog čudotvorca u vatikanskim arhivima, dok pitanje njihove dostupnosti i dalje nema zvaničan odgovor.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Neočekivani susret na ulici postao je povod da iguman Manastira Podmaine progovori o iskušenjima, veri i načinu na koji hrišćanin treba da odgovori na neprijatnosti.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
U trenucima tuge porodica često ne zna kako da postupi. Sveštenici podsećaju na značaj molitve i dostojanstvenog oproštaja, uz redosled koraka koji se preporučuje nakon upokojenja.
Na dan njegovog praznika vernici se sećaju svetitelja koji je kroz molitvu, smirenje i istrajnost osnovao Veliku Lavru na Svetoj Gori i ostavio neizbrisiv trag u istoriji pravoslavnog monaštva.