Parena torta nije osvajala izgledom, već mirisom, jednostavnošću i ukusom koji se dugo pamti.
Porodična okupljanja oduvek su bila povezana sa mirisima domaće kuhinje, trpezom oko koje se sabira porodica i jednostavnim receptima koji se prenose s kolena na koleno. Među takvim starinskim poslasticama svoje mesto ima i parena torta, kolač koji izgledom možda ne podseća na raskošne torte, ali je u narodu upravo zbog posebnog načina pripreme i bogatog ukusa dobio ovo ime.
Pripremala se danima kada su domovi bili puni gostiju, kada se obeležavaju praznici i kada crkveni tipik dozvoljava mrsnu hranu. Njena jednostavnost krije toplinu starih vremena, kada su se od nekoliko osnovnih sastojaka stvarali kolači koji su okupljali ukućane za istom trpezom. U nastavku donosimo recept za starinsku parenu tortu sa orasima i prelivom od šerbeta, kakva se nekada spremala u mnogim srpskim domovima.
Sastojci
7 jaja
7 supenih kašika šećera
400 g griza
400 g brašna
400 ml mleka
2 šolje od 200 ml ulja
200 g mlevenih oraha
2 kesice praška za pecivo
Za preliv:
3 šolje šećera
4 šolje vode
kesica vanilin šećera ili pola kašičice rendane korice limuna, po želji
Gemini
Parena torta
Priprema
U jednoj vanglici sjedinite suve sastojke: brašno, griz, prašak za pecivo i mlevene orahe. U drugoj posudi mikserom umutite jaja sa šećerom, pa dodajte mleko i ulje i nastavite kratko mućenje dok se sastojci ne sjedine.
Zatim špatulom ili varjačom postepeno dodajte suve sastojke u umućenu smesu i lagano mešajte dok ne dobijete ujednačenu masu. Važno je da mešate nežno kako bi testo ostalo vazdušasto i kako ne bi izgubilo svoju strukturu.
Pripremljenu smesu sipajte u podmazan pleh ili posudu za pečenje koju ste prethodno premazali uljem ili puterom i posuli brašnom. Površinu kolača poravnajte špatulom, a zatim stavite da se peče u prethodno zagrejanoj rerni na 180 stepeni oko 30 minuta, u zavisnosti od jačine rerne.
Da biste proverili da li je patišpanj pečen, ubodite ga čačkalicom. Ukoliko na njoj ne ostaje trag testa, kolač je gotov. Izvadite ga iz rerne i ostavite da se ohladi u posudi u kojoj se pekao.
Za pripremu šerbeta sipajte vodu i šećer u šerpu i stavite da provri. Kuvajte kratko, samo dok se šećer potpuno ne otopi. Po želji dodajte vanilin šećer ili malo rendane korice limuna za lepši miris i ukus.
Vruć šerbet prelijte preko ohlađenog kolača i ostavite da ga potpuno upije. Kada se kolač dobro ohladi, isecite ga na kocke i poslužite. Po želji, pre serviranja možete ga posuti mlevenim orasima, iako to nije obavezno.
Veliki svetitelj našeg vremena govorio je da se od čoveka ne traži ono što prevazilazi njegove mogućnosti, već iskren trud, istrajnost i poverenje u Boga, čak i onda kada se čini da je svaki korak težak.
Drevna svetinja kod Zavidovića ponovo je zaživela: vernici su se okupili povodom manastirske slave, dok se nastavljaju radovi na obnovi hrama i izgradnji centralne kupole.
U besedi za četvrtak 11. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva zašto bi upravo spremnost za taj susret trebalo da usmeri naše misli, savest i život dok još imamo priliku za promenu.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Piletina, krompir, povrće i začini lagano se krčkaju dok sve ne omekša, a kisela pavlaka na kraju daje paprikašu gustinu, punoću i prepoznatljivu kremastu teksturu.
Porodica Maraš prošlog leta došla je u manastir sa željom da dobije dete, a nekoliko nedelja kasnije Milena je saznala da je trudna. Dečaku su dali ime po Svetom Jakovu Tumanskom, a danas su ga doveli da primi Svetu tajnu krštenja.
Kada Pavle i Lenka pronađu neobičnu kutiju sa krstom i krenu za tragovima koje je ostavila njihova tetka Snežana, otkriće da se najveće blago ne krije u kutiji, već u srcu čoveka.
Šestorica osumnjičenih uhapšena su zbog incidenta u manastiru Svetog Jakova, dok hrišćanski predstavnici upozoravaju na sve učestalije nasilje nad vernicima i svetinjama u Jerusalimu.
Posle decenija progona i zabrane vere, pravoslavni narod Đirokastre dočekao je patrijaršijskog egzarha Anastasa Janulatosa, a već sutradan u gradu je prvi put posle 25 godina služena arhijerejska liturgija.