ŽIVI, A MRTVI! Otac Aleksandar o glavnom uzroku i sigurnom znaku duhovne smrti!
Reč greh dolazi od starog biblijskog izraza koji doslovno znači "promašiti cilj" ili pogrešiti put.
Parena torta nije osvajala izgledom, već mirisom, jednostavnošću i ukusom koji se dugo pamti.
Porodična okupljanja oduvek su bila povezana sa mirisima domaće kuhinje, trpezom oko koje se sabira porodica i jednostavnim receptima koji se prenose s kolena na koleno. Među takvim starinskim poslasticama svoje mesto ima i parena torta, kolač koji izgledom možda ne podseća na raskošne torte, ali je u narodu upravo zbog posebnog načina pripreme i bogatog ukusa dobio ovo ime.
Pripremala se danima kada su domovi bili puni gostiju, kada se obeležavaju praznici i kada crkveni tipik dozvoljava mrsnu hranu. Njena jednostavnost krije toplinu starih vremena, kada su se od nekoliko osnovnih sastojaka stvarali kolači koji su okupljali ukućane za istom trpezom. U nastavku donosimo recept za starinsku parenu tortu sa orasima i prelivom od šerbeta, kakva se nekada spremala u mnogim srpskim domovima.
7 jaja
Za preliv:
3 šolje šećera
U jednoj vanglici sjedinite suve sastojke: brašno, griz, prašak za pecivo i mlevene orahe. U drugoj posudi mikserom umutite jaja sa šećerom, pa dodajte mleko i ulje i nastavite kratko mućenje dok se sastojci ne sjedine.
Zatim špatulom ili varjačom postepeno dodajte suve sastojke u umućenu smesu i lagano mešajte dok ne dobijete ujednačenu masu. Važno je da mešate nežno kako bi testo ostalo vazdušasto i kako ne bi izgubilo svoju strukturu.
Pripremljenu smesu sipajte u podmazan pleh ili posudu za pečenje koju ste prethodno premazali uljem ili puterom i posuli brašnom. Površinu kolača poravnajte špatulom, a zatim stavite da se peče u prethodno zagrejanoj rerni na 180 stepeni oko 30 minuta, u zavisnosti od jačine rerne.
Da biste proverili da li je patišpanj pečen, ubodite ga čačkalicom. Ukoliko na njoj ne ostaje trag testa, kolač je gotov. Izvadite ga iz rerne i ostavite da se ohladi u posudi u kojoj se pekao.
Za pripremu šerbeta sipajte vodu i šećer u šerpu i stavite da provri. Kuvajte kratko, samo dok se šećer potpuno ne otopi. Po želji dodajte vanilin šećer ili malo rendane korice limuna za lepši miris i ukus.
Vruć šerbet prelijte preko ohlađenog kolača i ostavite da ga potpuno upije. Kada se kolač dobro ohladi, isecite ga na kocke i poslužite. Po želji, pre serviranja možete ga posuti mlevenim orasima, iako to nije obavezno.
4 šolje vode
kesica vanilin šećera ili pola kašičice rendane korice limuna, po želji

Priprema
Testo se zamesi od nekoliko sastojaka, oblikuje za čas i kratko peče, a tokom posta mast može da se zameni posnim margarinom.
Pržena pastrmka puni se smesom od tucanih oraha, prezle, peršuna, belog luka i limuna, a priprema je sasvim jednostavna.
Kretoš torta donosi spoj sočnog patišpanja, bogatog fila od oraha, čokolade i keksa i nežnog svilenog šlaga, pa je odličan izbor za slavu, praznik ili porodično okupljanje.
Pašteta od prirodnih sastojaka priprema se jednostavno, a u sebi spaja ukuse i blagodeti biljaka koje su naše bake dobro poznavale.
Recept koji su stari Srbi iz Like poneli sa sobom u Vojvodinu, a jednostavne namirnice pretvorili u obilan ručak iz rerne.
U ovim tradicionalnim, jednostavnim i ukusnim kolačima koji ostaju sveži više dana, podjednako uživaju i deca i odrasli.
Jednostavne namirnice, malo vode i mirisni kim dovoljni su za obilan obrok koji se lako priprema i dugo drži sitost tokom posta.
Testo se zamesi od nekoliko sastojaka, oblikuje za čas i kratko peče, a tokom posta mast može da se zameni posnim margarinom.
Reč greh dolazi od starog biblijskog izraza koji doslovno znači "promašiti cilj" ili pogrešiti put.
Iako krsni znak predstavlja univerzalni simbol hrišćanske vere, način na koji se vernici osenjuju njime razlikuje se među hrišćanskim tradicijama.
Među sabranim narodom bilo je dosta bolesnih i nemoćnih, koji su u ovu svetinju došli na molitvu.
Služenje Bogu ne znači samo oblačenje svetih odeždi i nežno recitovanje refrena akatista, istakao je otac Andrej.
U besedi za 16. nedelju po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje zbog čega je spasenje ljudi za Gospoda bilo poput hrane bez koje ne može da bude.
Pored posta, vernici se uzdržavaju i od različitih oblika telesnog zadovoljstva i luksuza, među kojima su intimni odnosi, upotreba kozmetike i parfema, kao i nošenje kožne odeće.
Reči optinskog starca govore o smirenju, samoprekoru i oproštaju, ali i o tome kako da čovek spreči da povreda preraste u gnev i osudu.