Ova poslastica nekada je često krasila porodične trpeze, a recept koji se prenosio generacijama i danas čuva ukus domaće kuhinje.
U mirisu domaćeg testa i šećera u prahu kriju se uspomene na dane kada se porodica okupljala oko trpeze, a najjednostavnije poslastice imale poseban ukus. Sa juga Srbije, iz kraja bogate kulinarske tradicije, dolaze pirotski slatki kolutići, starinski kolači koji su se pripremali kada je bilo vremena za zajedništvo, razgovor i uživanje u domaćim zalogajima.
Ova nežna, mirisna poslastica nekada se pravila uoči porodičnih okupljanja, prazničnih dana i svih prilika kada prema crkvenom tipiku nije bio propisan post. Recept se prenosio s kolena na koleno, a tajna dobrih kolutića bila je u jednostavnim sastojcima, pažljivo umešenom testu i strpljenju koje je svako domaćinstvo unosilo u pripremu. Danas, kada se sve češće vraćamo starim receptima, pirotski slatki kolutići podsećaju na toplinu doma i ukuse detinjstva.
Sastojci
3 jajeta
10 kašika šećera
10 kašika ulja
10 kašika mleka
1 kesica praška za pecivo
1 kesica vanilin šećera
350–500 g brašna, po potrebi, da se zamesi srednje meko testo
šećer u prahu za posipanje
½ l ulja za prženje
Gemini
Pirotski slatki kolutići
Priprema
Umutite jaja sa šećerom i vanilin šećerom dok smesa ne postane svetla i penasta, a šećer se potpuno ne sjedini sa jajima. Zatim dodajte ulje i mleko i sve dobro promešajte.
Brašno pomešajte sa praškom za pecivo, pa ga postepeno dodajte u smesu. Umesite srednje meko testo koje se ne lepi za ruke i ostavite ga da odstoji oko 20 minuta.
Nakon toga testo razvucite oklagijom na debljinu od oko 5 mm. Manjom čašom vadite kolutiće, a njihov središnji deo uklonite pomoću čepa od flaše. Preostalo testo ponovo premesite, razvucite i nastavite sa oblikovanjem kolutića dok ne potrošite svo testo.
Bakina sveska otkriva recept koji se priprema za manje od sat vremena, savršen za nedeljna okupljanja i neočekivane goste koji dolaze baš kada kuća najlepše miriše.
Od palente se lako prave dekorativni zalogaji u tri različite boje, a uz jednostavnu zamenu jednog sastojka recept je pogodan i za posnu i za mrsnu slavu.
Bez kiselog kupusa i bez komplikovanja, ova letnja varijanta tradicionalnog specijaliteta donosi bogat ukus uz sveže povrće, paradajz, začine i nezaobilaznu aromu pečenja u rerni.
Njegov život obeležili su godine provedene u samoći, molitvi i postu, ali i neobičan susret sa čovekom kojem je prorekao da će postati vizantijski car.
Muškarac i žena u blagoslovenom braku saradnici su Božiji u delu stvaranja novog života, pa rađanje dece nije nešto što je odvojeno od duhovnog smisla braka, kaže otac Dejan.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Nekada je bila ponos porodičnih slavlja, a priprema se od nekoliko lako dostupnih sastojaka. Bogat krem, mleveni orasi i pažljivo složeni slojevi vraćaju ukus svečanih trpeza iz detinjstva.
Od palente se lako prave dekorativni zalogaji u tri različite boje, a uz jednostavnu zamenu jednog sastojka recept je pogodan i za posnu i za mrsnu slavu.
Njegov život obeležili su godine provedene u samoći, molitvi i postu, ali i neobičan susret sa čovekom kojem je prorekao da će postati vizantijski car.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
U besedi za subotu 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća na Hristovo ćutanje pred Pilatom i objašnjava zašto je ponekad mudrije prećutati provokaciju nego dokazivati istinu onome ko ne želi da je čuje.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola i jevanđelistu Luku po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svete apostole iz Sedamdesetorice. Katolička crkva spominje Svetog Alfonsa Rodrigeza, dok Jevreji obeležavaju Šabat, a muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Veliki ruski svetitelj objašnjava zašto ne možemo sve što nam se događa pripisati unapred određenom putu i kako odluke naših predaka, ali i naši lični izbori, utiču na život.