PUPINOVA PITA SA ŠLJIVAMA: Pravi se jednostavno, peče kratko, a nestaje sa stola dok trepnete
Ova starinska poslastica sa šljivama i bademima nosi ime Mihajla Pupina, kome je, prema predanju, upravo ona bila omiljena.
Testo se mesi od svega nekoliko sastojaka, a u sredini krije džem i orahe.
Neki kolači pojedu se za nekoliko minuta, a njihov ukus ostane u sećanju mnogo duže. Starinske ružice sa džemom upravo su takve: jednostavne, mirisne i nežne, sa slatkim nadevom koji podseća na kuhinje naših baka i dane kada se znalo šta će se naći na stolu. Pravljene od skromnih sastojaka, ove posne ružice umele su da zaslade dan posta, ali i da unesu onu posebnu toplinu koja se ne meri samo ukusom. Za dane kada crkveni tipik propisuje post na ulju, donosimo recept za poslasticu koja je mnogima ostala u uspomeni kao mali, slatki deo detinjstva.
400 g brašna
200 ml piva
150 ml ulja
1 kesica vanilin šećera
1 prašak za pecivo
džem od malina, višanja ili kajsija
3 supene kašike mlevenih oraha
šećer u prahu po želji, za posipanje gotovih kolača

U vanglicu sipajte brašno, pa dodajte redom ostale sastojke i umesite glatko testo. Testo razvijte na pobrašnjenoj radnoj površini u približno pravougaoni oblik, pa ga isecite prvo na trake po dužini, a zatim i poprečno, tako da dobijete kocke veličine približno 7 do 8 cm.
Napravite fil tako što ćete pomešati nekoliko kašika džema sa mlevenim orasima. Na svaku kocku testa stavite kašičicu fila na sredinu, pa sva četiri vrha kocke savijte prema sredini, preko fila.
Nafilovane kolače ređajte na pleh obložen papirom za pečenje. Nemojte ih stavljati preblizu jedne drugima. Pecite na 180 stepeni oko 20 minuta, dok ne porumene.
Kada ih izvadite iz rerne, ostavite ih da se malo ohlade, pa ih tek onda, ako želite, pospite šećerom u prahu.
BONUS VIDEO
Ova starinska poslastica sa šljivama i bademima nosi ime Mihajla Pupina, kome je, prema predanju, upravo ona bila omiljena.
Kretoš torta donosi spoj sočnog patišpanja, bogatog fila od oraha, čokolade i keksa i nežnog svilenog šlaga, pa je odličan izbor za slavu, praznik ili porodično okupljanje.
Hrskave kore, orasi, kuvana pšenica i slatki sirup daju ovoj poslastici sasvim drugačiji karakter, a recept čuva zanimljiv trag tradicionalne kuhinje.
Bez komplikovanih koraka i namirnica koje morate posebno da kupujete, ovaj mekani kolač priprema se brzo, a završni dodir daju šećer u prahu i mirisna korica pomorandže.
Budi deo Religija.rs zajednice.
Arhijerejski namesnik novopazarski objašnjava kada se na slavu posti, šta se obavezno priprema, kada se osveštava vodica i podseća na reči patrijarha Pavla o slav¬skoj trpezi.
Slavsku sveću pali domaćin, u prisustvu ukućana i najbližih prijatelja.
Božija dobrota i oproštaj ne znače da čovek neće snositi posledice svojih postupaka.
Dok jedni žito pripremaju od mlevene pšenice, drugi ostavljaju cela zrna. Sveštenici objašnjavaju da li Crkva propisuje kako slavsko žito treba da izgleda.
Njihova žitija svedoče o stradanju i nepokolebljivoj vernosti Hristu, a Crkva ih molitveno proslavlja kao primer postojanosti u veri čak i pred najtežim mukama.
U besedi za ponedeljak 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički, podsećajući na iskustvo cara Davida, objašnjava kakvo se blaženstvo rađa kada čovek prizna svoje grehe i zadobije Božju milost.
Sa nežnom korom, žutom glazurom i bogatim filom od čokolade i oraha, ovaj provereni recept donosi ukus kolača koji je nekada krasio svečane trpeze.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Jedan od najpoštovanijih svetitelja novijeg doba ostavio je duboku pouku o blagorodnosti kao najvišem obliku unutrašnje lepote duše.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
Ovaj stari slatkiš posebno je prikladan za dane posta na vodi, ali su ga deca rado jela i danima kada je po tipiku dozvoljena mrsna hrana.
Med, slad, suve šljive i orasi spojeni su u starinsku poslasticu koja se vezuje za Trojice-Sergijevu lavru i grad Sergijev Posad.
Zamrznuto voće, voda i prirodni zaslađivač dovoljni su za osvežavajući desert, a jedan tradicionalni sastojak daje mu neobično glatku teksturu.
Četiri jednostavne mere dovoljne su za prepoznatljivu teksturu i bogat ukus, uz maslinovo ulje, griz, orahe, suvo grožđe i mirisne začine.
Priprema je jednostavnija nego što izgleda, a ova elegantna poslastica može da bude pravi ukras trpeze za mrsnu slavu.
Hrskave spolja, nežne iznutra i pune bogatog krema, ove starinske poslastice vraćaju ukus mrsnih slava kakve pamtimo.
Raskošna turšija koja svojim koloritom ukrašava svaku trpezu, a priprema se brže i jednostavnijе nego što mislite
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svete mučenike Karpa i Papila, Svetu Zlatu Meglensku i Svetu Bosiljku Pasjansku po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog velikomučenika Dimitrija. Katolička crkva pominje Svetog Fulka iz Pjaćence i Svetog Dimitrija Sremskog, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Svetogorski podvižnik ukazuje na to šta se događa kada umesto žalbi izaberemo zahvalnost Bogu.
Protojerej Viktor Nikišov objašnjava kako je nastao ovaj običaj, kakve veze ima sa Isusom Hristom i kakvo duhovno značenje ima u pravoslavnoj tradiciji.