SVETOGORSKI KOLAČ BEZ KAPI ULJA, DOSTOJAN PRAZNIČNE TRPEZE: Poslastica koja krije duh skromnosti i bogatstvo ukusa
Priprema se jednostavno, a spoj džema, cimeta, voća i oraha daje mu ukus zbog kog se rado nalazi na trpezama i van dana posta.
Zamrznuto voće, voda i prirodni zaslađivač dovoljni su za osvežavajući desert, a jedan tradicionalni sastojak daje mu neobično glatku teksturu.
U manastirima se oduvek neguje jednostavnost u pripremi hrane, naročito tokom posta, kada se od nekoliko prirodnih sastojaka mogu napraviti skromna, ali ukusna jela i poslastice. Ovaj posni sladoled na vodi, po receptu iz grčkih manastira, upravo je primer takve kuhinje.
Bez mleka i drugih namirnica životinjskog porekla, priprema se od zamrznutog voća, vode i prirodnog zaslađivača, uz dodatak tradicionalnih sastojaka koji mu daju kremastu teksturu. Njegova jednostavnost podseća da post u pravoslavnoj tradiciji nije samo odricanje od određene hrane, već i prilika da se čovek vrati umerenosti, zahvalnosti i skromnosti za trpezom.
500 g smrznutog šumskog voća (ili malina ili jagoda, a voće mora biti prethodno zamrznuto)

Priprema osnove: U manju šerpicu sipajte 100 ml vode i dodajte kašičicu salepa, ukoliko ga koristite za gustinu. Zagrevajte na tihoj vatri uz neprekidno mešanje dok se smesa blago ne zgusne i dobije retku, želatinastu teksturu, vodeći računa da se sve radi isključivo sa vodom. Sklonite sa vatre i ostavite da se potpuno ohladi.
U posudu blendera ili secka ubacite zaleđeno šumsko voće direktno iz zamrzivača. Preko njega prelijte ohlađenu tečnost sa salepom, dodajte sok od limuna i izabrani posni zaslađivač, odnosno petmez od grožđa ili med.
Blendirajte velikom brzinom nekoliko minuta. U početku će se voće usitnjavati, ali kako se struktura voća razbija, a zgušnjivač vezuje vodu, smesa će postati gusta i glatka i dobiti kremastu teksturu.
Prebacite dobijeni kremasti sladoled u posudu sa poklopcem i ostavite u zamrzivaču na sat do dva da se dodatno stegne pre serviranja.
Grčki monasi ovaj sladoled često služe ukrašen svežim listićima nane ili uz nekoliko kapi čistog sirupa od nara ili grožđa.
BONUS VIDEO
Priprema se jednostavno, a spoj džema, cimeta, voća i oraha daje mu ukus zbog kog se rado nalazi na trpezama i van dana posta.
Beležnica jeromonaha Ilariona Đurice sačuvala je jednostavan recept koji pokazuje kako od nekoliko darova prirode može nastati prava poslastica.
Krompir, šargarepa i luk pretvaraju se u zasitan obrok, a jednostavan način pripreme posebno odgovara danima posta na vodi.
Četiri jednostavne mere dovoljne su za prepoznatljivu teksturu i bogat ukus, uz maslinovo ulje, griz, orahe, suvo grožđe i mirisne začine.
Kremast, hladan i jednostavan za pripremu, ovaj recept donosi pravo osveženje kada temperature ne popuštaju.
Kolač od oraha, kakaoa i domaćeg pekmeza nekada je bio omiljena poslastica u danima posta na vodi.
Bez ulja i mleka, a pun badema, oraha, meda i mirisa cimeta – ovaj starinski kolačspaja suve kruške, šljive, kajsije i smokve u raskošnu zimsku poslasticu koja se lako pravi, dugo ostaje sveža i idealna je za dane posta na vodi.
Jednostavna priprema, stari porodični trikovi i miris koji odmah priziva toplinu i okuplja sve za stolom.
Nema skupih namirnica ni komplikovanih koraka, a višnje mu daju posebnu sočnost i miris.
Od osušenih ostataka nastaju puding sa jabukama i suvim grožđem, carski drobljenac i mirisne prezle za knedle, baš po receptima koji su čuvali svaku koricu.
Kukuruzno brašno, mleko i sitan sir dovoljni su za pripremu jednostavnog jela koje se spremalo kada je crkveni tipik dozvoljavao mrsnu hranu, a neobično ime dobilo je po načinu na koji se brašno ponaša dok se kuva.
Ovaj zaboravljeni hercegovački recept daje nadevu posebnu sočnost, a jedan zalogaj dovoljan je da shvatite zašto se nekada ovako kuvalo.
Od drevne tradicije do savremenog umetničkog izraza, u Galeriji Kolarčeve zadužbine susreću se različite škole, tehnike i poetike.
Ikone su vidljivi, opipljivi prozor u duhovni svet i sredstvo komunikacije sa Bogom i svetiteljima.
Udaljavanje od Crkve je veoma opasno po čoveka.
Prošlost čoveku nije data da je iznova živi.
Na prvi pogled deluju gotovo isto, ali se iza ova dva pojma kriju različiti odgovori na jedno od najvećih pitanja čoveka: šta možemo da znamo o Bogu?
Imam iz Bujanovca, koji gotovo tri decenije predvodi romsku muslimansku zajednicu, biće zadužen za vernike u Srbiji i dijaspori.
U besedi za utorak 15. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički povezuje Isaijino viđenje Hristovog stradanja sa tajnom Božjeg sveznanja i onim što Bog vidi u dubini ljudskog srca.