ZABORAVLJENA, SOČNA POSLASTICA ZA DANE STROGOG POSTA: Starinski recept za pečene punjene jabuke koje osvajaju ukusom
Ova brza, zdrava poslastica očarava jednostavnošću i prirodnim aromama.
Beležnica jeromonaha Ilariona Đurice sačuvala je jednostavan recept koji pokazuje kako od nekoliko darova prirode može nastati prava poslastica.
U danima posta, kada se trpeza jednostavnošću vraća darovima prirode i kada se od skromnih namirnica traži ona posebna punoća ukusa, stari manastirski zapisi često otkrivaju recepte koji nose duh vremena u kojem su nastajali.
PROČITAJTE JOŠ: SOČAN MANASTIRSKI KOLAČ SA MAKOM I ORASIMA: Recept monahinje Atanasije koji dane posta na vodi čini ukusnijim
Među takvim dragocenim beleškama nalazi se i recept jeromonaha Ilariona Đurice iz rukopisa pronađenih u manastiru Dragović, koji svedoči o umeću da se od voća, orašastih plodova i nekoliko pažljivo odabranih sastojaka pripremi savršeno ukusna, lagana i zdrava poslastica. Ova osvežavajuća salata od jabuka, bogata mirisima pomorandže, suvog voća i orašastih plodova, može biti pravi izbor za dane posta na vodi kada se traži nešto lagano, hranljivo i ukusno.
4 jabuke,
PROČITAJTE JOŠ: TORTA EGIPĆANKA IZ ZABORAVLJENIH MANASTIRSKIH RUKOPISA: Jeromonah Ilarion sačuvao recept za poslasticu raskošnog ukusa
Oljuštite jabuke i isecite ih na tanke kolutove, pa ih složite u činiju. Oko njih poslažite kriške pomorandže, pospite šećerom i dodajte suvo belo grožđe, samlevene orahe, bademe i lešnike, kao i urme po želji. Prelijte limunovim sokom, nalijte čašom soka od belog grožđa (ili belog muskatnog vina, ako nije post na vodi), i stavite jedan sat u frižider.
Ova brza, zdrava poslastica očarava jednostavnošću i prirodnim aromama.
Priprema se jednostavno, a spoj džema, cimeta, voća i oraha daje mu ukus zbog kog se rado nalazi na trpezama i van dana posta.
Samo nekoliko skromnih sastojaka dovoljno je za slatkiš koji može da se služi i topao i hladan, a recept se nalazi u knjizi "Ko posti, dušu gosti", posvećenoj jednostavnim i ukusnim jelima za dane posta.
Iz starih zapisa pronađenih u manastiru Dragović stigao je recept za neobičnu poslasticu koja otkriva kako su se nekada od jednostavnih sastojaka stvarali ukusi dostojni svečane trpeze.
U besedi za ponedeljak 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva se zašto je bilo dovoljno svedočanstvo Sina, ali i šta ono govori o njegovom jedinstvu sa Ocem.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog velikomučenika Nikitu po starom kalendaru, dok po novom slave Prepodobnog Haritona Ispovednika. Katolička crkva obeležava Svetog Vjenceslava i Svetog Lovrenca Ruiza. Jevreji obeležavaju treći dan Sukota, a muslimani nemaju veći praznik.
Veliki svetitelj našeg vremena objašnjava zašto put ljubavi smatra kraćim i bezbednijim, čak i kada se čovek suočava sa sopstvenim slabostima i iskušenjima.
Presveta Bogorodica mu se, prema predanju, javila i utešila ga, a nakon stradanja njegovo telo ostalo je nepovređeno u vatri.
Bukovače, sremuš, orasi i povrće stvaraju pun ukus bez mesa, po receptu prilagođenom danima kada crkveni tipik propisuje post.
Kremast, mirisan i bogat, ovaj namaz od nekoliko dostupnih sastojaka odlično se slaže sa vrućom projom, hlebom, ali i kao dodatak jutarnjem ili glavnom obroku.
Med, slad, suve šljive i orasi spojeni su u starinsku poslasticu koja se vezuje za Trojice-Sergijevu lavru i grad Sergijev Posad.
Karamelizovani šećer, krupno seckani orasi, žumanca i oblande čine poslasticu koja se brzo priprema, a posebno prija uz prazničnu mrsnu trpezu.
U Pećkoj patrijaršiji raste crni dud star oko 750 godina koji čuva narodna kazivanja o opstanku i obnovi srpskog naroda na Kosmetu.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Bog ih je, prema predanju, obdario i darom čudotvorstva, pa su kod njih dolazili brojni bolesnici tražeći isceljenje.
U prazničnoj besedi vladika Ilarion govorio o Krstu kao putokazu koji vraća Hristu, dok je poglavar Srpske pravoslavne crkve pozvao na dobro, vrlinu, žrtvu, darivanje i jedinstvo među ljudima.
Pouka svetogorskog starca govori o monahu koji je pokušao da se skloni pred napadima demona, ali i o onome što se od vernika traži u trenutku kada ga savladaju strah, nemir i osećaj nemoći.
U središtu je jerarh koji uzdiže Krst, ali pažnju privlače i dve carske ličnosti i dvojica đakona. Stručni izvori objašnjavaju šta predstavljaju i kako je nastala ova upečatljiva kompozicija.