ZABORAVLJENA, SOČNA POSLASTICA ZA DANE STROGOG POSTA: Starinski recept za pečene punjene jabuke koje osvajaju ukusom
Ova brza, zdrava poslastica očarava jednostavnošću i prirodnim aromama.
Beležnica jeromonaha Ilariona Đurice sačuvala je jednostavan recept koji pokazuje kako od nekoliko darova prirode može nastati prava poslastica.
U danima posta, kada se trpeza jednostavnošću vraća darovima prirode i kada se od skromnih namirnica traži ona posebna punoća ukusa, stari manastirski zapisi često otkrivaju recepte koji nose duh vremena u kojem su nastajali.
PROČITAJTE JOŠ: SOČAN MANASTIRSKI KOLAČ SA MAKOM I ORASIMA: Recept monahinje Atanasije koji dane posta na vodi čini ukusnijim
Među takvim dragocenim beleškama nalazi se i recept jeromonaha Ilariona Đurice iz rukopisa pronađenih u manastiru Dragović, koji svedoči o umeću da se od voća, orašastih plodova i nekoliko pažljivo odabranih sastojaka pripremi savršeno ukusna, lagana i zdrava poslastica. Ova osvežavajuća salata od jabuka, bogata mirisima pomorandže, suvog voća i orašastih plodova, može biti pravi izbor za dane posta na vodi kada se traži nešto lagano, hranljivo i ukusno.
4 jabuke,
PROČITAJTE JOŠ: TORTA EGIPĆANKA IZ ZABORAVLJENIH MANASTIRSKIH RUKOPISA: Jeromonah Ilarion sačuvao recept za poslasticu raskošnog ukusa
Oljuštite jabuke i isecite ih na tanke kolutove, pa ih složite u činiju. Oko njih poslažite kriške pomorandže, pospite šećerom i dodajte suvo belo grožđe, samlevene orahe, bademe i lešnike, kao i urme po želji. Prelijte limunovim sokom, nalijte čašom soka od belog grožđa (ili belog muskatnog vina, ako nije post na vodi), i stavite jedan sat u frižider.
Ova brza, zdrava poslastica očarava jednostavnošću i prirodnim aromama.
Priprema se jednostavno, a spoj džema, cimeta, voća i oraha daje mu ukus zbog kog se rado nalazi na trpezama i van dana posta.
Samo nekoliko skromnih sastojaka dovoljno je za slatkiš koji može da se služi i topao i hladan, a recept se nalazi u knjizi "Ko posti, dušu gosti", posvećenoj jednostavnim i ukusnim jelima za dane posta.
Iz starih zapisa pronađenih u manastiru Dragović stigao je recept za neobičnu poslasticu koja otkriva kako su se nekada od jednostavnih sastojaka stvarali ukusi dostojni svečane trpeze.
Kolač od oraha, kakaoa i domaćeg pekmeza nekada je bio omiljena poslastica u danima posta na vodi.
Bez ulja i mleka, a pun badema, oraha, meda i mirisa cimeta – ovaj starinski kolačspaja suve kruške, šljive, kajsije i smokve u raskošnu zimsku poslasticu koja se lako pravi, dugo ostaje sveža i idealna je za dane posta na vodi.
Od oraha, urmi, smokava i suvog grožđa nastaje brza domaća poslastica na vodi koja se lako oblikuje, dugo ostaje sočna i prija kao lagan slatki zalogaj posle posnog obroka.
Fil od vanile, orasi i šerbet čine desert koji se ne razlikuje od mrsnog, a recept monahinje Atanasije Rašić iz Manastira Rukumija već godinama kruži među domaćicama.
Ova starinska poslastica sa šljivama i bademima nosi ime Mihajla Pupina, kome je, prema predanju, upravo ona bila omiljena.
Umesto mlevenog mesa, koriste se sočni komadi svinjetine i mnogo crnog luka, a završni korak receptu daje poseban ukus.
Piletina, krompir, povrće i začini lagano se krčkaju dok sve ne omekša, a kisela pavlaka na kraju daje paprikašu gustinu, punoću i prepoznatljivu kremastu teksturu.
Meso, krompir, pirinač i povrće složeni u zemljanu posudu, pa zapečeni u rerni, stvaraju obrok koji vraća miris nekadašnjih porodičnih ručkova.
Porodica Maraš prošlog leta došla je u manastir sa željom da dobije dete, a nekoliko nedelja kasnije Milena je saznala da je trudna. Dečaku su dali ime po Svetom Jakovu Tumanskom, a danas su ga doveli da primi Svetu tajnu krštenja.
Kada Pavle i Lenka pronađu neobičnu kutiju sa krstom i krenu za tragovima koje je ostavila njihova tetka Snežana, otkriće da se najveće blago ne krije u kutiji, već u srcu čoveka.
Šestorica osumnjičenih uhapšena su zbog incidenta u manastiru Svetog Jakova, dok hrišćanski predstavnici upozoravaju na sve učestalije nasilje nad vernicima i svetinjama u Jerusalimu.
Posebnu umetničku vrednost predstavlja ikonostas od orahovog drveta, izrađen 1833. godine.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete apostole Silu, Siluana, Kriskenta, Epeneta i Andronika po starom, dok se po novom kalendaru obeležavaju Sveti mučenici Fotije i Anikita Nikomidijski i drugi s njima. Katolička crkva obeležava spomendan Blaženog pape Inocenta XI, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Svetogorski starac objašnjava šta se događa u čoveku kada se smiri, zadobije blagodat Božiju i prestane da dozvoljava brigama da mu zavladaju dušom.
Njihov život bio je ispunjen propovedanjem, služenjem Crkvi, stradanjem i podnošenjem različitih iskušenja.