Jednostavan, domaći kolač koji se pravi polako, sa strpljenjem, a svaki zalogaj donosi toplinu i radost.
U manastirima, među mirisom voska i tamjana, monahinje čuvaju vekovne tajne svojih kuhinja. Monahinja Atanasija iz manastira Rukumija svoje znanje i strpljenje zapisala je i objavila u nekoliko priručnika za posnu ishranu. Njena ruka, navikla na brigu za zajednicu, zna da i najjednostavniji sastojci, kao što su med, orašasti plodovi i mak, postanu nešto posebno kada se pripremaju polako i sa pažnjom.
Manastirski kolač sa makom i orasima nije samo poslastica za dane posta na vodi; on je trenutak u kojem se sabiraju mir, pažnja i toplina domaćeg rada. Svaka kašika nosi mirnu radost i osećaj da u malim, svakodnevnim stvarima možemo pronaći lepotu i smirenje, baš kao što se i u molitvi svaka reč pažljivo izgovara. Ovaj kolač poziva da se zastane, da se doživi trenutak i da se pažnja preusmeri na ono što hrani više od tela – na strpljenje, mir i jednostavnu radost deljenja.
Sastojci
šolja vode
šolja šećera
šolja meda
100 g mlevenih oraha
100 g maka
vanilin-šećer
2 kašike pekmeza
brašno po potrebi
prašak za pecivo (1 prašak na 500 g brašna)
2 dl šerbet čaja + 2 dl za preliv
Shutterstock/spiegel_ka
Manastirski kolaz sa makom i orasima
Priprema
Najpre napravite 4 dl šerbet čaja i podelite ga na dva dela. Jedan deo ostavite za prelivanje kolača, a u drugi dodajte šolju vode, šećer i med. Dobro promešajte dok se sastojci potpuno ne sjedine. Zatim dodajte mak, orahe, vanilin-šećer i dve kašike pekmeza, pa sve pažljivo sjedinite varjačom. Postepeno dodajte brašno, toliko da dobijete testo gustine kačamaka, koje se lagano odvaja od varjače. Pleh zagrejte u rerni, premažite ga prirodnim voskom i obložite pek papirom, a zatim sipajte pripremljeno testo. Pecite dok kolač ne dobije zlatno-smeđu boju.
Iz knjige „Svetogorski kuvar – Kulinarske priče o svetogorskom životu“ otkrivamo jednostavan recept za posne medenjake na vodi koji zimi mame mirisom i toplinom manastirske trpeze.
Fil od vanile, orasi i šerbet čine desert koji se ne razlikuje od mrsnog, a recept monahinje Atanasije Rašić iz Manastira Rukumija već godinama kruži među domaćicama.
Sveti Jovan Kronštatski još pre više od jednog veka opisao je zamku koja danas određuje jutra miliona ljudi - od prvog pogleda u ekran do osećaja teskobe, umora i unutrašnje praznine koja nas prati tokom celog dana.
Monahinja Hristina decenijama je, bez buke i želje za priznanjem, služila Crkvi i ljudima, a oni koji su je poznavali pamte je kao simbol krotosti, požrtvovanja i tihe vere koja je menjala živote oko nje.
U besedi za petak 5. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički opisuje paradoks: ljudi odbacuju izvor života, a zatim ulažu napor da pronađu smisao u onome što ih dodatno iscrpljuje.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Desert iz hercegovačkog kraja nastaje spajanjem voćnog namaza, brašna i vode, zatim se kratko peče i preliva toplim šećernim sirupom, čime dobija prepoznatljivu tamnu aromu.
U slojevima mesa, testenine i zapečenog sira krije se jelo koje je nastajalo u danima kada nema posta, skromno, zasitno i duboko ukorenjeno u ritam života ravnice.
U kombinaciji testa i krompira krije se priča o pravoslavnim običajima, porodičnim okupljanjima i toplini domaće kuhinje koja se prenosi s kolena na koleno.
Starinsko jelo od pšenice, kajmaka i mleka otkriva kako su pravoslavni domovi spajali post i mrs, ali i kako je jedna jednostavna trpeza postajala simbol zajedništva, obilja i života u skladu sa crkvenim ritmom.
Mali zalogaji iz prošlih vremena ponovo osvajaju kuhinje: evo kako da uz par sastojaka napravite mekane i zlatne uštipke koji mirišu na detinjstvo i porodična okupljanja nakon liturgije i praznika.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
U Galeriji SANU otvorena je velika izložba povodom 850 godina od rođenja Rastka Nemanjića, a patrijarh Porfirije, Nikola Selaković, Lina Mendoni i Zoran Knežević govorili su o veri, identitetu, kulturi i očuvanju nacionalnog nasleđa.
Ljubav prema novcu ne ostaje samo na materijalnom planu, već postepeno menja čovekovu narav, briše zahvalnost i otvara prostor za duhovno otvrdnuće koje vodi u neočekivane krajnosti.
U Verskom dobrotvornom starateljstvu odvija se velika akcija pakovanja darova koji će biti podeljeni posle litije, dok je dolazak srpskog patrijarha dodatno obeležio rad volontera i naglasio značaj zajedničkog služenja i sabornosti.