Jednostavan, domaći kolač koji se pravi polako, sa strpljenjem, a svaki zalogaj donosi toplinu i radost.
U manastirima, među mirisom voska i tamjana, monahinje čuvaju vekovne tajne svojih kuhinja. Monahinja Atanasija iz manastira Rukumija svoje znanje i strpljenje zapisala je i objavila u nekoliko priručnika za posnu ishranu. Njena ruka, navikla na brigu za zajednicu, zna da i najjednostavniji sastojci, kao što su med, orašasti plodovi i mak, postanu nešto posebno kada se pripremaju polako i sa pažnjom.
Manastirski kolač sa makom i orasima nije samo poslastica za dane posta na vodi; on je trenutak u kojem se sabiraju mir, pažnja i toplina domaćeg rada. Svaka kašika nosi mirnu radost i osećaj da u malim, svakodnevnim stvarima možemo pronaći lepotu i smirenje, baš kao što se i u molitvi svaka reč pažljivo izgovara. Ovaj kolač poziva da se zastane, da se doživi trenutak i da se pažnja preusmeri na ono što hrani više od tela – na strpljenje, mir i jednostavnu radost deljenja.
Sastojci
šolja vode
šolja šećera
šolja meda
100 g mlevenih oraha
100 g maka
vanilin-šećer
2 kašike pekmeza
brašno po potrebi
prašak za pecivo (1 prašak na 500 g brašna)
2 dl šerbet čaja + 2 dl za preliv
Shutterstock/spiegel_ka
Manastirski kolaz sa makom i orasima
Priprema
Najpre napravite 4 dl šerbet čaja i podelite ga na dva dela. Jedan deo ostavite za prelivanje kolača, a u drugi dodajte šolju vode, šećer i med. Dobro promešajte dok se sastojci potpuno ne sjedine. Zatim dodajte mak, orahe, vanilin-šećer i dve kašike pekmeza, pa sve pažljivo sjedinite varjačom. Postepeno dodajte brašno, toliko da dobijete testo gustine kačamaka, koje se lagano odvaja od varjače. Pleh zagrejte u rerni, premažite ga prirodnim voskom i obložite pek papirom, a zatim sipajte pripremljeno testo. Pecite dok kolač ne dobije zlatno-smeđu boju.
Iz knjige „Svetogorski kuvar – Kulinarske priče o svetogorskom životu“ otkrivamo jednostavan recept za posne medenjake na vodi koji zimi mame mirisom i toplinom manastirske trpeze.
Fil od vanile, orasi i šerbet čine desert koji se ne razlikuje od mrsnog, a recept monahinje Atanasije Rašić iz Manastira Rukumija već godinama kruži među domaćicama.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog velikomučenika Nikitu po starom kalendaru, dok po novom slave Prepodobnog Haritona Ispovednika. Katolička crkva obeležava Svetog Vjenceslava i Svetog Lovrenca Ruiza. Jevreji obeležavaju treći dan Sukota, a muslimani nemaju veći praznik.
Veliki svetitelj našeg vremena objašnjava zašto put ljubavi smatra kraćim i bezbednijim, čak i kada se čovek suočava sa sopstvenim slabostima i iskušenjima.
Kremast, mirisan i bogat, ovaj namaz od nekoliko dostupnih sastojaka odlično se slaže sa vrućom projom, hlebom, ali i kao dodatak jutarnjem ili glavnom obroku.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
U prazničnoj besedi vladika Ilarion govorio o Krstu kao putokazu koji vraća Hristu, dok je poglavar Srpske pravoslavne crkve pozvao na dobro, vrlinu, žrtvu, darivanje i jedinstvo među ljudima.
Pouka svetogorskog starca govori o monahu koji je pokušao da se skloni pred napadima demona, ali i o onome što se od vernika traži u trenutku kada ga savladaju strah, nemir i osećaj nemoći.
U središtu je jerarh koji uzdiže Krst, ali pažnju privlače i dve carske ličnosti i dvojica đakona. Stručni izvori objašnjavaju šta predstavljaju i kako je nastala ova upečatljiva kompozicija.