Jednostavni sastojci i drevni trikovi manastirske kuhinje stvaraju poslasticu koja je aromatična i savršena za dane posta ili svakodnevno uživanje.
Posni kolač po receptu iz svetogorskih manastira nosi u sebi jednostavnost sastojaka i duboku aromu. Iako ne sadrži jaja, mleko ni puter, ovaj kolač ostaje ukusan i aromatičan, a poseban, nezaboravan ukus daje mu karanfilić – začin koji se danas retko koristi, dok je u drevnim vremenima zauzimao posebno mesto u manastirskoj, ali i u narodnoj kuhinji. Njegova suptilna nota spaja se sa citrusom, cimetom i orašastim plodovima, stvarajući desert koji odiše svetogorskom jednostavnošću, ali i bogatstvom ukusa, savršeno prilagođen danima posta, ali i svakodnevnoj trpezi.
Sastojci
2 šolje brašna za sve namene
1 šolja soka od narandže (ili drugog citrusa)
1/2 šolje maslinovog ulja (po mogućstvu ekstra devičanskog)
1 šolja šećera (ili 1/2 šolje smeđeg šećera za zdraviju opciju)
1 kesica praška za pecivo (ili 2 kašičice)
1/2 kašičice sode bikarbone
1 kašičica cimeta
1/2 kašičice karanfilića
1/2 šolje iseckanih oraha (po želji)
1/4 šolje grožđica (po želji)
1/2 šolje vode
1 kašičica narandžine korice (po želji, za dodatni miris)
Freepik
Svetogorski posni kolač
Priprema
Zagrejte rernu na 180°C (gornja i donja grejača) i podmažite ili obložite papirom za pečenje kalup za kolač prečnika oko 20–22 cm.
U velikoj posudi pomešajte sok od narandže, maslinovo ulje, vodu i šećer. Dobro umutite žicom ili mikserom dok se šećer ne rastvori i svi sastojci se ujednače.
U drugoj posudi prosejte brašno, prašak za pecivo, sodu, cimet i karanfilić. Zatim postepeno dodajte suve sastojke u posudu sa tečnim, mešajući spatulom ili kašikom dok ne dobijete glatko testo.
Po želji dodajte iseckane orahe i grožđice za dodatni ukus i teksturu. Takođe, možete dodati i narandžinu koricu za intenzivniji miris.
Sipajte smesu u pripremljeni kalup i pecite oko 40–45 minuta. Proverite da li je kolač pečen tako što ćete zabosti čačkalicu u sredinu kolača – ako izađe čista, kolač je gotov. Ostavite kolač da se malo prohladi u kalupu, zatim ga izvadite i potpuno ohladite na rešetki. Kolač je spreman za posluženje. Možete ga seći na kriške i uživati uz čaj. Lagan je i ukusan manastirski desert, idealan za dane posta, ali i za svakodnevno uživanje.
Savet
Ako želite da kolač bude čokoladniji, možete dodati 1–2 kašike kakaa u smesu. Alternativno, možete dodati različite orašaste plodove ili suvo voće po svom ukusu da prilagodite ukus.
Monahinja Atanasija u knjizi „Ko postii dušu gosti“ otkriva korak po korak pripremu posne poslastice na vodi čiji svaki zalogaj postaje nežan i raskošan doživljaj.
Monah otkriva recept iz svog „Svetogorskog kuvara“ – jednostavan, aromatičan hleb s maslinama i paprikom, koji od običnog obroka pravi malu meditaciju u vašoj kuhinji i unosi duh Hilandara u dom.
Otac Onufrije Hilandarac u svojoj knjizi „Svetogorski kuvar s pričama“ otkrio je kako nastaje ovaj skroman hleb s prazilukom koji je vekovima hranio bratstvo.
Recept sa Svetе Gore pokazuje da prava slatka radost ne zahteva raskoš - spoj džema, oraha, suvog grožđa, agruma i posne čokolade stvara kolač koji tihu blagost pretvara u nezaboravan užitak.
U besedi za subotu 17. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o Hristu koji je svojom rečju i životom razotkrivao zlo i upozorava na strah zbog kojeg čovek ćuti pred onim što zna da nije dobro.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Kornilija po starom kalendaru, dok se po novom obeležavaju Sveti apostol i jevanđelista Jovan Bogoslov i Prepodobni Nil Kalabrijski. Katolička crkva obeležava Svete Kozmu i Damjana, dok Jevreji danas praznuju prvi dan Sukota, a muslimani nemaju veći praznik.
U knjizi "Kod starca Porfirija" Konstantinos Janicijotis beleži susret sa supružnicima kojima je svetitelj ukazao na posledice manjka ljubavi među roditeljima, koje mogu uticati na dete još pre rođenja.
Komadi uvijenih kora ređaju se uspravno, a hladan sirup dodaje se tek kada se kolač polako osuši u rerni; postoji i verzija sa tiritom, starinskom smesom od jaja i brašna.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.