Monah otkriva recept iz svog „Svetogorskog kuvara“ – jednostavan, aromatičan hleb s maslinama i paprikom, koji od običnog obroka pravi malu meditaciju u vašoj kuhinji i unosi duh Hilandara u dom.
Na Svetoj gori, gde svaki obrok nosi trag molitve i duhovnog iskustva, monah Onufrije Hilandarac posvetio je godine proučavanju i pripremi monačke hrane. Njegova strast za jednostavnim, a istovremeno bogatim ukusima svetogorskih jela pretočila se u "Svetogorski kuvar", jedinstvenu zbirku od više od 140 recepata, obogaćenih stotinama fotografija.
Među njima, Eliopsomo, svetogorski hleb s maslinama, otkriva tajnu manastirske trpeze: spajajući osnovne sastojke, pažljivo odabrane začine i monačko strpljenje, ovaj hleb nije samo hrana, već i mala meditacija u obliku vekne, koja nosi duh Hilandara i duhovni mir Atosa.
Sastojci
0,5 kg oštrog pšeničnog brašna
0,5 kg mekog pšeničnog brašna
kvasac
15 g soli
25 g soka od paradajza
0,5 dl maslinovog ulja
5 dl vode
malo bibera
20–30 zelenih maslina (uklonite kožicu i košticu, presecite svaku na pola)
4 zelene paprike, sitno isečene
freepik
Svetogorski hleb sa maslinama
Priprema
Zamesite testo kao i obično i podelite ga na četiri dela. Lagano pritisnite svaki deo da dobijete oblik lepinje, a zatim pospite po testu masline, biber i sitno isečene paprike. Urolajte vekne i stavite ih u podmazan pleh da narastu, bilo u rerni na niskoj temperaturi ili van rerne, na toplom, kao i obična testa. Pecite ih 30–40 minuta na 200°C. Pre pečenja, razmutite sok od paradajza u vodi i premažite vekne pomoću kuhinjske četke ili komada platna, što će hlepčićima dati lepu zlatnu boju i dodatno naglasiti miris i aromu sa Svete gore.
Jednostavna, hranljiva i blaga, ova supa iz manastira Rukumija spaja zdravlje, smirenje i molitveni duh. Monahinja Atanasija otkriva kako i najskromniji sastojci mogu postati izvor unutrašnjeg mira i snage.
Otac Jerotej Draganović iz manastira Krušedol još sredinom XIX veka otkrio je kako običan pečeni krompir pretvoriti u jelo koje oplemenjuje svaki obrok, idealno za dane posta, laganu užinu ili prilog uz ribu i druga jela.
Recept za bozu iz kuvara „Ko posti dušu gosti“ nudi jednostavan način da prirodno poboljšate otpornost organizma i uživate u autentičnom ukusu manastirskih tradicija.
Od palente se lako prave dekorativni zalogaji u tri različite boje, a uz jednostavnu zamenu jednog sastojka recept je pogodan i za posnu i za mrsnu slavu.
Bez komplikovanih koraka i namirnica koje morate posebno da kupujete, ovaj mekani kolač priprema se brzo, a završni dodir daju šećer u prahu i mirisna korica pomorandže.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
Želja da u svakoj situaciji budemo u pravu, da se naš glas čuje i da drugi priznaju našu vrednost može postati prepreka ne samo u odnosima sa ljudima već i na duhovnom putu.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Ono što većina baca, monasi su pretvarali u slatko koje je vekovima dočekivalo hodočasnike na Svetoj Gori – evo recepta sačuvanog kroz monašku tradiciju.
Autentični recept objavljen u kuvaru 1855. godine za drevno jelo koje jača telo i um, a u sebi nosi više od obične hrane – deo neugasivog svetogorskog blagoslova.
Otkrivamo kako monasi u srpskoj carskoj lavri pripremaju svoje čuvene posne rezance, zašto se u ovom jelu hleb nikada ne baca i kako ga možete obogatiti mirisom tartufa ili vrganja.
Otkrijte kako monasi pripremaju sardine plaki – jednostavno jelo iz rerne sa paradajz sosom, koje daje snagu za dug dan molitve i rada, a donosi mir svakome ko ga jede sa zahvalnošću.
Od palente se lako prave dekorativni zalogaji u tri različite boje, a uz jednostavnu zamenu jednog sastojka recept je pogodan i za posnu i za mrsnu slavu.
Želja da u svakoj situaciji budemo u pravu, da se naš glas čuje i da drugi priznaju našu vrednost može postati prepreka ne samo u odnosima sa ljudima već i na duhovnom putu.
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.