Autentični recept objavljen u kuvaru 1855. godine za drevno jelo koje jača telo i um, a u sebi nosi više od obične hrane – deo neugasivog svetogorskog blagoslova.
U manastirskim kuhinjama, gde svaki obrok ima miris drevne molitve i gde je sva hrana blagoslovena trudom i tihom radošću poslušanja, rađaju se recepti koji vekovima greju duše i tela monaha i poklonika. Takva je i hilandarska čorba od leblebija – jednostavna, ali bogata, postna, ali snažna, čorba koja nosi miris Svete gore i uspomenu na one koji su u tišini kelija i trpezarija spajali zemaljski hleb sa nebeskim blagoslovom.
Ovaj dragoceni recept, zapisan u „Srbskom kuvaru“ jeromonaha manastira Krušedola Jerotija Draganovića, štampanom u Novom Sadu davne 1855. godine, donosi nam deo tog neugasivog hilandarskog svetla u naš dom i srce. U manastirima se ova čorba, zato što je jaka i na ulju, sprema najčešće četvrtkom.
Sastojci:
1 kilogram suvih leblebija
pola kilograma crnog luka
so (dve pune šake za potapanje)
dosta maslinovog ulja ili drugog zejtina (2–3 decilitra, a po potrebi i više)
paradajz, po želji
sitno seckani beli luk, po želji
Shutterstock/AnaMarques
Hilandarska čorba od leblebija
Priprema:
Očišćene leblebije potopiti u mlaku vodu u koju se dodaju dve pune šake soli. Ostaviti preko noći. Ujutru leblebije isprati i trljati rukama u većem sudu ili na velikoj cediljci pod tekućom vodom, sve dok so ne nestane potpuno.
Naliti toplom vodom (za šaku više od količine leblebija) i kuvati na jakoj vatri, uz stalno skidanje pene.
Pored posude sa leblebijama držati drugu posudu sa ključalom vodom i njome dolivati čorbu po potrebi. (Važno je ne dolivati hladnu ili mlaku vodu, jer se leblebije u suprotnom neće raskuvati, kao ni drugo suvo mahunarsko povrće.)
Kada više ne bude pene, dodati dosta maslinovog ulja (2–3 decilitra) i sitno seckani crni luk. Pažljivo posoliti. Kuvati dalje dok zrno ne postane mekano i ne počne da se raspada. Po potrebi, pred kraj kuvanja, dodati još ulja, jer leblebije „piju“ zejtin. Čorba je gotova kada pobeli kao mleko. Po ukusu dodati i pasirani paradajz ili druge začine. Često se prilikom drugog dolivanja ulja dodaje i sitno seckani beli luk za dodatnu punoću ukusa.
Savet:
Mere u ovom receptu su za pripremu čorbe za višečlanu porodicu, pa ih po potrebi možete prepoloviti.
Na trpezi atonskih monaha nema raskoši, ali ima nečeg mnogo vrednijeg - smirenja, duhovnog poretka i ukusa koji nose pečat molitve. Isprobajte kako izgleda posna gozba, po meri vere.
U svetogorskim manastirima vekovima se pripremaju ove nežne sarmice u patlidžanu, a sada recept stiže i do vaše trpeze – spoj jednostavnosti, duhovnog mira i bogatstva ukusa koji prevazilazi sva očekivanja.
Otkrijte kako monasi pripremaju sardine plaki – jednostavno jelo iz rerne sa paradajz sosom, koje daje snagu za dug dan molitve i rada, a donosi mir svakome ko ga jede sa zahvalnošću.
Otkrivamo kako monasi u srpskoj carskoj lavri pripremaju svoje čuvene posne rezance, zašto se u ovom jelu hleb nikada ne baca i kako ga možete obogatiti mirisom tartufa ili vrganja.
Sveti mučenik Ipolit rođen je i vaspitan kao neznabožac i radio je kao nadzornik tamnica u Rimu. Njegov život se promenio kada je u tamnicu bio zatvoren arhiđakon Lavrentije.
Na liturgiji u manastiru Svetih Arhangela kod Prizrena, episkop novobrdski podsetio vernike da je svako dobro delo dar Božji i da istinsko bogatstvo vere leži u jednostavnosti i oproštaju.
Mitropolit Pahomije služio je Liturgiju, predvodio litiju i osveštao slavske darove, dok je sabrani narod osetio snagu molitve i zajedništva u manastiru posvećenom prvomučeniku
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Otkrijte kako jednostavni sastojci — sitno seckani pipci lignji, inćuni, kozice, prezle i limun — u savršenoj harmoniji stvaraju mirisno i ukusno jelo koje osvaja svaki sto
Ono što većina baca, monasi su pretvarali u slatko koje je vekovima dočekivalo hodočasnike na Svetoj Gori – evo recepta sačuvanog kroz monašku tradiciju.
U Srpskom kuvaru jeromonaha Jerotija Draganovića iz 1855. sačuvan je dragoceni zapis o jednostavnom, a raskošnom kolaču posta, koji spaja molitvu, duhovnost i toplinu domaće trpeze.
Sveštenik Goran Nuhanović otkrio je kako obična štićenica staračkog doma, pred odlazak s ovoga sveta, kroz ispovest i pričešće doživela viziju nebeske svetlosti i prizvala prisustvo svetitelja.
Centar je takođe saopštio da je u njegovim obrazovnim programima u istom periodu učestvovalo 1.300 studenata, što potvrđuje njegovu sve značajniju ulogu u kulturnom povezivanju i obrazovanju.