Stari recept jeromonaha Jeroteja Draganovića pokazuje da skromnost u pripremi ne znači oskudnost u ukusu – obrok koji ispunjava i dušu i stomak.
Skromnost monaške trpeze skriva posebnu toplinu koja se otkriva u jednostavnim jelima. Jeromonah Jerotej Draganović iz manastira Krušedol, u svom Srpskom kuvaru objavljenom 1855. godine u Novom Sadu, zabeležio je recept koji savršeno odražava ovu monašku filozofiju: jelo pripremljeno sa samo dva osnovna sastojka, uz kap ulja i prstohvat soli, a opet dovoljno ukusno da zadovolji telo i duh u danima kada je post. Njegova jednostavnost pokazuje da veličina jela ne zavisi od raskoši sastojaka, već od pažnje i ljubavi u pripremi. Ovo jelo od celera i punomasnog kačkavalja ne zahteva nikakvu kulinarsku veštinu, već samo strpljenje i pažnju - baš kao što monah pristupa svakodnevnom životu u manastiru.
Sastojci
• Nekoliko glavica celera
• so
• ulje
• 100–150 g punomasnog kačkavalja
Freepik
Manastirski obrok od celera i kačkavalja
Priprema
Obarite nekoliko glavica očišćenog celera, ocedite ga i isecite na ploške, pa ređajte u đuveč jedno preko drugih. Veoma malo posolite i nakapajte uljem. Uzmite komad zrelog punomasnog kačkavalja, isecite ga na ploške i ređajte između celera. Kada je sve složeno, prelijte kašikom ulja, a ostatak kačkavalja naribajte preko celera. Stavite u jako zagrejanu pećnicu. Jelo je gotovo kada se kačkavalj otopi i počne da rumeni.
Savet
Ovo jednostavno, a ukusno jelo služi se vruće, a najbolje ide uz blago začinjenu zelenu salatu.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jeromonah manastira Krušedol još u 19. veku zapisao je recept koji pokazuje kako jednostavni sastojci – krompir, luk i pivo – mogu stvoriti neodoljiv spoj tradicije, duhovnosti i ukusa.
Zaboravljeno brašno sa potočnih vodenica, koje su naši stari zvali prekrupa, ponovo se vraća na trpeze – evo kako da pripremite supu po receptu starom više vekova.
Recept iz kuvara „Ko posti, dušu gosti“ otkriva kako obični sastojci postaju neodoljiv posni ajvar, savršen za zimnicu, sendviče i tradicionalni domaći namaz pun mirisa i topline manastirskog doma.
Jednostavna, hranljiva i blaga, ova supa iz manastira Rukumija spaja zdravlje, smirenje i molitveni duh. Monahinja Atanasija otkriva kako i najskromniji sastojci mogu postati izvor unutrašnjeg mira i snage.
Svetitelj blagosti i praštanja, nepravedno gonjen, danas je utočište svim pravoslavnim vernicima koji nose nevidljivi teret - a ovaj dan mnogi smatraju presudnim.
U Kasarskim Livadama služen je pomen Radu Ćiriću, a vladika Jerotej poručio da njegov život ostaje svedočanstvo hrišćanske hrabrosti i primer koji nadahnjuje generacije.
Oba stručnjaka u svom radu ukazuju na duhovne uzroke mnogih neurotičnih stanja i nude alternativni pristup koji, prema njihovim tvrdnjama, mnogima donosi olakšanje i unutrašnji mir.
U besedi za 24. subotu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje da istinsko oslobođenje nije u delima, već u milosti koja nas vodi iz tame u Carstvo Božje
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Sočivo sa semenkama, tradicionalno manastirsko jelo, donosi mir, toplinu i bogatstvo ukusa — a sprema se lako, bez skupih sastojaka i u svega nekoliko koraka.
Jednostavne, zlatne i aromatične – ove pogačice ne samo da osvajaju ukusom, već pričaju priču o zajedništvu, strpljenju i ljubavi prema svakom detalju.
Recept iz vremena kada se sve spremalo bez žurbe ponovo osvaja — zahvaljujući bogatom nadevu, toploj čokoladnoj glazuri i uspomenama koje mirišu na maslo.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
Dobrija Radović, pesnik i potomak znamenite moračke porodice, upokojio se na praznik Svetog Arhangela Mihaila, ostavljajući za sobom sećanje koje ostaje među zavičajnim stazama njegovog roda.
Liturgijskim sabranjem vladika, sveštenstva i vernika obeleženo je 180 godina od osvećenja hrama, a bratstvo predvođeno starešinom protojerejem Bogoljubom Ostojićem saopštilo je odluku koja će se dugo pamtiti.