Dan nakon svoje krsne slave, Dobrija Radović je sahranjen na groblju u Barama Radovića.
U zbijenoj tišini planinskog sela, gde se tok dana često meri zvucima crkvenih zvona i koracima koji vode ka hramu, danas je ispraćen čovek čiji je život nosio neupadljivu, ali postojanu blagu svetlost. Dobrija Ćirov Radović, brat blaženopočivšeg mitropolita Amfilohija, upokojio se na Aranđelovdan, krsnu slavu Radovića, i danas je sahranjen na groblju Biljege u Barama Radovića, nakon bogosluženja koje je ostavilo dubok trag u onima koji su se okupili da ga isprate.
Mitropolija crnogorsko-primorska
Opelo Dobriji Radoviću služeno je u Crkvi Svetih Pantelejmona i Klimenta Ohridskog u Donjoj Morači
Zaupokojena liturgija u Crkvi Svetih Pantelejmona i Klimenta Ohridskog
U Crkvi Svetih Pantelejmona i Klimenta Ohridskog u Donjoj Morači, episkop dioklijski Pajsije je, sa sveštenstvom i sveštenomonaštvom, služio zaupokojenu liturgiju i opelo Dobriji Radoviću, čoveku koji je ostao upamćen kao tih, vredan i odan, prepoznat po jednostavnosti koja nikada nije tražila mesto pod svetlom reflektora, već je nosila snagu istinske skromnosti.
Mitropolija crnogorsko-primorska
Zaupokojenu liturgiju i opelo služio je vladika Pajsije
Reči utehe vladike Pajsija ožalošćenoj porodici
Nakon bogosluženja, vladika Pajsije obratio se ožalošćenima rečima koje su, poput blagog melemnog dodira, prizvale ono što nadilazi prolaznost:
- Draga braćo i sestre, odslužismo ovu svetu službu za pokoj duše našeg brata Dobrija, sluge Božijeg vernog, da mu Bog oprosti svaki greh što je učinio voljno i nevoljno, jer nema čoveka na ovome svetu koji greh ne čini. Ali je, zaista, ova služba vrata ka nebesima na koja ulaze svi oni koji veruju u Boga Hrista, koji veruju da je On došao da otpusti sve naše grehove, da nas spase i da nam daruje život večni. Isto tako je ova sveta služba i uteha svima koji su ožalošćeni i koji tuguju jer je Hristos doneo radost samim sobom -kazao je vladika I dodao:
- Doneo je i ostavio nam svoje Telo da se Njime hranimo i Njegovu krv da pijemo, da nam to bude život večni i život zajedno sa Njim. Zato neka Bog upokoji dušu brata našeg Dobrija, a porodici neka dadne utehu, zdravlje i spasenje. Amin, Bože daj!
Mitropolija crnogorsko-primorska
Dobrija Radović upokojio se na dan svoje krsne slave - Aranđelovdan
Ove reči, izgovorene u trenutku tuge, bile su i podsetnik na ono što Crkva čuva kao svoju srž — veru da smrt nije kraj i da se život preliva u ono što je neiskvarivo i večno. Zato je ispraćaj Dobrija Radovića imao nešto od tihog dostojanstva koje se ne uči, već živi.
Poslednji pozdrav čoveku tihog dostojanstva
Dobrija Radović, koji je svoje poslednje dane dočekao okružen verom predaka i blagorodstvom svoje porodice, u 84. godini ovozemaljskog života otputovao je tamo gde, kako kažu stariji, duša konačno pronalazi mir. Danas je položen u porodičnu zemlju, među svoje, dok je zajednica koja ga je ispratila ponela sa sobom sećanje na čoveka čiji je život bio skroman, ali čist, dovoljno čist da ostane upamćen.
U tom tihom odlasku, u molitvi nad grobom, ostala je i jedna reč koju je vladika Pajsije nežno podvukao: uteha. Za žive, za ožalošćene, za sve koji su došli da isprate Dobrija, i za one koji su u njegovoj priči prepoznali podsetnik koliko je svaki ljudski život dragocen.
Na praznik Prepodobne Efrosinije i Prepodobnog Sergija Radonješkog u Crkvi Svete Trojice u Donjem Ostrogu služena je zaupokojena liturgija za pokoj duše oca Ilije.
U porti Crkve Svetog Dimitrija sada stoji bronzana skulptura mitropolita Amfilohija — visoka 2,3 metra, sa krstom i episkopskom patericom u rukama. Delo vajara Zorana Ivanovića.
Na opelu bivšeg košarkaša Mornara, pionira ovog sporta u Baru i uzornog hrišćanina, jeromonah Rafailo i vladika Pajsije govorili su o njegovoj veri, ljubavi prema porodici i neugasloj svetlosti koju je ostavio u zajednici.
Dobrija Radović, pesnik i potomak znamenite moračke porodice, upokojio se na praznik Svetog Arhangela Mihaila, ostavljajući za sobom sećanje koje ostaje među zavičajnim stazama njegovog roda.
U besedi za subotu 6. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako svet često odbacuje one koji upozoravaju, opominju i pozivaju na duhovnu promenu, ali i zašto upravo takvi ostavljaju najdublji trag kroz vreme.
Uoči praznika Svetih Ćirila i Metodija, u hramu na Vračaru bogosluženje pred jednom od najvećih čudotvornih svetinja, koja se retko iznosi sa Svete gore.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog apostola Simona Zilota po starom i Svetog Mihaila Ispovednika po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Deziderija, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
U svojoj knjizi "Lestvica" svetitelj je opisao kako se u molitvi javljaju zevanje, smeh i rasejanost, ukazujući da iza tih prekida pažnje stoji dublja borba za sabranost pred Bogom.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
U hramu Preobraženja Gospodnjeg u Žabaru služeni su zaupokojena liturgija i opelo protojereju-stavroforu Milunu Aleksiću, svešteniku koji je ostavio dubok trag u životu vernog naroda i Eparhije šumadijske.
Zaupokojenom liturgijom i opelom u manastiru u Gornjem Dragljevcu ispraćen protojerej Bogdan Stjepanović; beseda jeromonaha Nikolaja obeležila oproštajnu službu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Uoči praznika Svetih Ćirila i Metodija, u hramu na Vračaru bogosluženje pred jednom od najvećih čudotvornih svetinja, koja se retko iznosi sa Svete gore.
U Bogosloviju je došao jedan od najpoštovanijih svetogorskih duhovnika, donoseći blagoslov iz manastira Vatopeda i snažne poruke o veri, molitvi i putu Svetog Save.
U sabornom hramu manastira Mileševa hramovna slava okupila je veliki broj vernika, dece i gostiju iz javnog života, dok su svečana liturgija i beseda o životu jačem od smrti pretvorile Spasovdan u snažno duhovno sabranje koje je ostavilo dubok utisak na prisutne.
Od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save slivala se nepregledna reka vernog naroda, dok je jedna od najvećih svetinja pravoslavlja prvi put posle više vekova proneta ulicama prestonice.
Čudotvorni pojas svečano je dočekan u porti Vaznesenjske crkve u Beogradu, uz najviše crkvene počasti i more vernika koje je ispunilo centar prestonice.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Dok je jutarnji požar zahvatio crkvu u Botošu, iz nje su na vreme iznete ikone i crkveni predmeti od posebnog značaja za pravoslavnu zajednicu, čime je sprečeno njihovo uništenje.