U porti Crkve Svetog Dimitrija sada stoji bronzana skulptura mitropolita Amfilohija — visoka 2,3 metra, sa krstom i episkopskom patericom u rukama. Delo vajara Zorana Ivanovića.
U porti crkve Svetog Dimitrija u Kolašinu, u okviru duhovne manifestacije "Dani mitropolita Amfilohija" i uoči petogodišnjice njegovog upokojenja, svečano je osveštan i otkriven spomenik mitropolitu crnogorsko-primorskom Amfilohiju (Radoviću). Ovaj događaj, kome su prisustvovali mitropolit Joanikije, akademik Matija Bećković, sveštenstvo i brojni vernici, postao je saborno svedočanstvo ljubavi, vere i poštovanja prema duhovniku koji je obeležio jednu epohu Crne Gore.
Svečano bogosluženje predvodio je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije sa mnogobrojnim sveštenstvom i sveštenomonaštvom. Liturgija je bila čin zahvalnosti Bogu za život i delo mitropolita Amfilohija, koji je, kako je mitropolit Joanikije rekao, „obnovio hramove, ulepšao lice Crne Gore i vratio je Hristu Gospodu“.
Mitropolit je u svojoj besedi podsetio da se pravoslavni hrišćani sabiraju u ime Božije, oko Hrista, da bi se u ljubavi Njegovoj sjedinjavali, a kroz blagodat Svetoga Duha prosvetljavali i osnaživali.
- Ostavljamo brige ovoga sveta da bismo pred Lice Božje stali otvorenog srca i uma, da nas ozari Božja svetlost i milost, i da ono što primimo kroz Svete tajne nosimo u svom srcu, čineći dobro i umnožavajući ljubav u našim životima i zajednici - kazao je mitropolit, istakavši da se Amfilohijevo prisustvo i danas oseća u životu Crkve i naroda.
- Ovaj spomenik svedoči da je bio i da je ostao sa nama. Njegovom ljubavlju i žrtvom prema Bogu, Crkvi i narodu ušao je u srce svih verujućih ljudi i obogatio nas mudrošću, ljubavlju i očinskom brigom. On je Crnu Goru vratio njenim svetiteljima Svetom Savi, Svetom Vasiliju Ostroškom i Svetom Petru Cetinjskom - rekao je mitropolit Joanikije, naglasivši da je mitropolit Amfilohije „iznova krstio Crnu Goru“ i sabrao njen narod u veri i nadi.
SPC
Spomenik je postavljen u porti crkve Svetog Dimitrija u Kolašinu
“U srcu Kolašina stoji lik onoga koji nas je učio miru, blagosti i sabornosti”
Prisutnima se obratio i predsednik Opštine Kolašin Petko Bakić, koji je kazao da je postavljanje spomenika čin zahvalnosti i sabornog sećanja.
- U porti Crkve Svetog Dimitrija, između zvona i senke brijesta, stojimo da utihnemo i zahvalimo Gospodu. Danas ne otkrivamo samo spomenik — danas skidamo veo sa vlastitog srca i predajemo zahvalnost čoveku koji je mnogima bio iskra u mraku, ruka na ramenu i molitva u najtežem času - rekao je Bakić.
Podsetio je da je mitropolit Amfilohije bio čovek koji je u teškim vremenima pozivao na mir i sabornost, tražio da se poštuju svetinje, sloboda savesti i dostojanstvo svakog čoveka.
- Nije raspaljivao, nego smirivao, nije razdvajao, nego sabirao. Kao što su se mostovi gradili u tišini klesarskih ruku, tako je i on spajao obale da voda nosi naše razlike, a ne ljude rekao je predsednik opštine, dodajući da spomenik u srcu Kolašina stoji kao znak zahvalnosti i duhovne bliskosti naroda i svoga arhipastira.
Akademik Matija Bećković: “Ko do sada nije verovao u čuda, može danas da počne”
Duhovnu i emotivnu dimenziju događaja posebno je obeležilo nadahnuto slovo akademika Matije Bećkovića, koji je i sam, kao i mitropolit Amfilohije, rodom iz ovog kraja.
- Raduj se, Kolašine! Došao je dan da se i ti obraduješ - započeo je Bećković, istakavši da je Amfilohije svojim životom i službom pomirio, opojao i sahranio sve razdvojene glave Crne Gore, vraćajući narodu mir i jedinstvo.
Bećković je podsetio da je mitropolit Amfilohije bio prvi duhovnik kome je podignut spomenik u Kolašinu, dodajući da je njegov lik u bronzi svedočanstvo o čudu koje se dogodilo pred očima vernog naroda.
- Ko do sada nije verovao u čuda, može danas da počne - kazao je pesnik, zaključivši da se Amfilohije, poput kariatide tvrđe od kamena, zauvek nastanio pred Crkvom Svetog Dimitrija, da ostane tu kao čuvar i molitvenik svoga naroda.
Orden Svetog Petra II Lovćenskog Tajnovidca za Matiju Bećkovića
Na kraju svečanosti, mitropolit Joanikije uručio je akademiku Matiji Bećkoviću Orden Svetog Petra II Lovćenskog Tajnovidca prvog stepena, koji je ustanovio mitropolit Amfilohije. Odlikovanje je dodeljeno za „novi zamah srpskoj poeziji i borbu neprestanu za očuvanje Kosovskog i Njegoševog zaveta“.
Mitropolit Joanikije je tom prilikom istakao da je Matija Bećković pesnik koga srpski narod, a naročito u Crnoj Gori, uči napamet.
- Ušao je u svaku srpsku kuću i posle Njegoša niko drugi to nije uspeo. Zbog svoje poezije, ali i zbog doprinosa duhovnoj obnovi Crne Gore, odlikujemo ga ovim najvećim priznanjem Mitropolije - rekao je mitropolit.
Spomenik koji govori o trajnom prisustvu
U porti Crkve Svetog Dimitrija sada stoji bronzana skulptura mitropolita Amfilohija — visoka 2,3 metra, sa krstom i episkopskom patericom u rukama. Delo vajara Zorana Ivanovića, izliveno u umetničkoj livnici „Kuzman“, predstavlja lik arhijereja koji je trideset godina predvodio narod Crne Gore, svedočeći Hrista kroz služenje, ljubav i stradanje.
Spomenik je, kako su mnogi prisutni rekli, više od umetničkog dela — on je znak trajnog duhovnog prisustva mitropolita Amfilohija među njegovim narodom. Njegov lik, sada u bronzi, ali i u sećanjima vernika, stoji kao svedočanstvo da je Crna Gora, koju je on voleo, "vratila sebe samoj sebi" i da njegovo delo nastavlja da živi u svakom hramu, u svakoj molitvi i u svakom srcu koje čuva veru svojih otaca.
Mitropolit crnogorsko-primorski je vernicima otkrio istinu o hrabrosti svetitelja, mučenicima koji su menjali istoriju i tajnu koju svaki pravoslavac mora znati da bi sačuvao dušu
Na odanije praznika Uspenja Presvete Bogorodice proslavljena je četvrta godišnjica od njegovog ustoličenja, a mitropolit je poručio da će temelj njegovog služenja ostati jevanđelska reč, bratsko pomirenje i posvećenost deci i omladini.
Projekat ne donosi samo turistički preporod i ekonomski zamah već otvara nove mogućnosti vernicima i hodočasnicima i olakšava uspon do Crkve Svete Trojice, simbola sabornosti i zajedništva.
Dok javnost osuđuje napad na monahe manastira Brčeli, reakcija arhijerejskog namesnika barskog otkriva koliko daleko mogu ići mediji i gde počinje granica poštovanja verskih svetinja.
Nakon teksta objavljenog u „Vijestima”, Mitropolija je javno demantovala navode i ukazala na pogrešno tumačenje izjava sveštenika i — kako ističu — „sračunate neistine” koje se o Crkvi plasiraju.
Gotovo četiri decenije otac Slobodan bio je oslonac parohijanima, predvodio sveštenstvo kao arhijerejski namesnik i ostavio snažan trag u crkvenom životu.
U strahu od nove državne podele i potrage za sigurnim osloncem, deo stanovnika dalmatinskog ostrva prešao je u pravoslavnu veru, što je pokrenulo niz reakcija, sukoba i dugotrajan proces koji će se završiti tek posle Drugog svetskog rata.
Patrijarh Porfirije i Vladimir Kokanović razgovarali su o konkretnim oblicima saradnje Crkve i državne uprave, podršci eparhijama u dijaspori i očuvanju crkvenih i kulturnih dobara koja povezuju srpski narod u regionu i svetu.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Bez miksera, bez čekanja i bez raskoši, ovaj recept čuva duh porodičnih okupljanja i dana kada crkveni kalendar dopušta da se radost podeli i kroz desert koji nije postan.
Ovaj spomenik čuva sećanje na Markovdansku litiju i susrete ispred kuće Đečevića, koji godinama povezuju vernike i potvrđuju tradiciju međusobnog poštovanja u gradu.
Blaženopočivši mitropolit Amfilohije doneo je sa Svete gore pelcer svetinje koja vekovima rađa samo u carskoj lavri – sada čudotvorna loza cveta i u glavnom gradu Crne Gore.
Posle dugog čekanja i bezbrojnih obraćanja, gradska skupština je konačno donela odluku kojom je ispunjena višegodišnja želja stanovnika podgoričkog naselja Konik.
Gotovo četiri decenije otac Slobodan bio je oslonac parohijanima, predvodio sveštenstvo kao arhijerejski namesnik i ostavio snažan trag u crkvenom životu.
Patrijarh Porfirije i Vladimir Kokanović razgovarali su o konkretnim oblicima saradnje Crkve i državne uprave, podršci eparhijama u dijaspori i očuvanju crkvenih i kulturnih dobara koja povezuju srpski narod u regionu i svetu.
Posle istupa načelnika Odeljenja bezbednosti u Beranama Željka Babovića, Eparhija tvrdi da je javnost dovedena u zabludu, detaljno objašnjava šta se zaista dogodilo u Manastiru Đurđevi Stupovi i ukazuje na širi problem bezbednosti građana.
U Mioču i Sjeverinu grade se novi hramovi posvećeni Svetom Nikoli i Svetim mironosicama, a poseta mitropolita Atanasija pokazala je da su ovi projekti mnogo više od gradnje - znak zajedništva i duhovne obnove
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Desert iz hercegovačkog kraja nastaje spajanjem voćnog namaza, brašna i vode, zatim se kratko peče i preliva toplim šećernim sirupom, čime dobija prepoznatljivu tamnu aromu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete mučenice Agapiju, Hioniju i Irinu po starom i Svete apostole Jasona i Sosipatra po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svete Katarine Sijenske, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.