U porti Crkve Svetog Dimitrija sada stoji bronzana skulptura mitropolita Amfilohija — visoka 2,3 metra, sa krstom i episkopskom patericom u rukama. Delo vajara Zorana Ivanovića.
U porti crkve Svetog Dimitrija u Kolašinu, u okviru duhovne manifestacije "Dani mitropolita Amfilohija" i uoči petogodišnjice njegovog upokojenja, svečano je osveštan i otkriven spomenik mitropolitu crnogorsko-primorskom Amfilohiju (Radoviću). Ovaj događaj, kome su prisustvovali mitropolit Joanikije, akademik Matija Bećković, sveštenstvo i brojni vernici, postao je saborno svedočanstvo ljubavi, vere i poštovanja prema duhovniku koji je obeležio jednu epohu Crne Gore.
Svečano bogosluženje predvodio je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije sa mnogobrojnim sveštenstvom i sveštenomonaštvom. Liturgija je bila čin zahvalnosti Bogu za život i delo mitropolita Amfilohija, koji je, kako je mitropolit Joanikije rekao, „obnovio hramove, ulepšao lice Crne Gore i vratio je Hristu Gospodu“.
Mitropolit je u svojoj besedi podsetio da se pravoslavni hrišćani sabiraju u ime Božije, oko Hrista, da bi se u ljubavi Njegovoj sjedinjavali, a kroz blagodat Svetoga Duha prosvetljavali i osnaživali.
- Ostavljamo brige ovoga sveta da bismo pred Lice Božje stali otvorenog srca i uma, da nas ozari Božja svetlost i milost, i da ono što primimo kroz Svete tajne nosimo u svom srcu, čineći dobro i umnožavajući ljubav u našim životima i zajednici - kazao je mitropolit, istakavši da se Amfilohijevo prisustvo i danas oseća u životu Crkve i naroda.
- Ovaj spomenik svedoči da je bio i da je ostao sa nama. Njegovom ljubavlju i žrtvom prema Bogu, Crkvi i narodu ušao je u srce svih verujućih ljudi i obogatio nas mudrošću, ljubavlju i očinskom brigom. On je Crnu Goru vratio njenim svetiteljima Svetom Savi, Svetom Vasiliju Ostroškom i Svetom Petru Cetinjskom - rekao je mitropolit Joanikije, naglasivši da je mitropolit Amfilohije „iznova krstio Crnu Goru“ i sabrao njen narod u veri i nadi.
SPC
Spomenik je postavljen u porti crkve Svetog Dimitrija u Kolašinu
“U srcu Kolašina stoji lik onoga koji nas je učio miru, blagosti i sabornosti”
Prisutnima se obratio i predsednik Opštine Kolašin Petko Bakić, koji je kazao da je postavljanje spomenika čin zahvalnosti i sabornog sećanja.
- U porti Crkve Svetog Dimitrija, između zvona i senke brijesta, stojimo da utihnemo i zahvalimo Gospodu. Danas ne otkrivamo samo spomenik — danas skidamo veo sa vlastitog srca i predajemo zahvalnost čoveku koji je mnogima bio iskra u mraku, ruka na ramenu i molitva u najtežem času - rekao je Bakić.
Podsetio je da je mitropolit Amfilohije bio čovek koji je u teškim vremenima pozivao na mir i sabornost, tražio da se poštuju svetinje, sloboda savesti i dostojanstvo svakog čoveka.
- Nije raspaljivao, nego smirivao, nije razdvajao, nego sabirao. Kao što su se mostovi gradili u tišini klesarskih ruku, tako je i on spajao obale da voda nosi naše razlike, a ne ljude rekao je predsednik opštine, dodajući da spomenik u srcu Kolašina stoji kao znak zahvalnosti i duhovne bliskosti naroda i svoga arhipastira.
Akademik Matija Bećković: “Ko do sada nije verovao u čuda, može danas da počne”
Duhovnu i emotivnu dimenziju događaja posebno je obeležilo nadahnuto slovo akademika Matije Bećkovića, koji je i sam, kao i mitropolit Amfilohije, rodom iz ovog kraja.
- Raduj se, Kolašine! Došao je dan da se i ti obraduješ - započeo je Bećković, istakavši da je Amfilohije svojim životom i službom pomirio, opojao i sahranio sve razdvojene glave Crne Gore, vraćajući narodu mir i jedinstvo.
Bećković je podsetio da je mitropolit Amfilohije bio prvi duhovnik kome je podignut spomenik u Kolašinu, dodajući da je njegov lik u bronzi svedočanstvo o čudu koje se dogodilo pred očima vernog naroda.
- Ko do sada nije verovao u čuda, može danas da počne - kazao je pesnik, zaključivši da se Amfilohije, poput kariatide tvrđe od kamena, zauvek nastanio pred Crkvom Svetog Dimitrija, da ostane tu kao čuvar i molitvenik svoga naroda.
Orden Svetog Petra II Lovćenskog Tajnovidca za Matiju Bećkovića
Na kraju svečanosti, mitropolit Joanikije uručio je akademiku Matiji Bećkoviću Orden Svetog Petra II Lovćenskog Tajnovidca prvog stepena, koji je ustanovio mitropolit Amfilohije. Odlikovanje je dodeljeno za „novi zamah srpskoj poeziji i borbu neprestanu za očuvanje Kosovskog i Njegoševog zaveta“.
Mitropolit Joanikije je tom prilikom istakao da je Matija Bećković pesnik koga srpski narod, a naročito u Crnoj Gori, uči napamet.
- Ušao je u svaku srpsku kuću i posle Njegoša niko drugi to nije uspeo. Zbog svoje poezije, ali i zbog doprinosa duhovnoj obnovi Crne Gore, odlikujemo ga ovim najvećim priznanjem Mitropolije - rekao je mitropolit.
Spomenik koji govori o trajnom prisustvu
U porti Crkve Svetog Dimitrija sada stoji bronzana skulptura mitropolita Amfilohija — visoka 2,3 metra, sa krstom i episkopskom patericom u rukama. Delo vajara Zorana Ivanovića, izliveno u umetničkoj livnici „Kuzman“, predstavlja lik arhijereja koji je trideset godina predvodio narod Crne Gore, svedočeći Hrista kroz služenje, ljubav i stradanje.
Spomenik je, kako su mnogi prisutni rekli, više od umetničkog dela — on je znak trajnog duhovnog prisustva mitropolita Amfilohija među njegovim narodom. Njegov lik, sada u bronzi, ali i u sećanjima vernika, stoji kao svedočanstvo da je Crna Gora, koju je on voleo, "vratila sebe samoj sebi" i da njegovo delo nastavlja da živi u svakom hramu, u svakoj molitvi i u svakom srcu koje čuva veru svojih otaca.
Mitropolit crnogorsko-primorski je vernicima otkrio istinu o hrabrosti svetitelja, mučenicima koji su menjali istoriju i tajnu koju svaki pravoslavac mora znati da bi sačuvao dušu
Na odanije praznika Uspenja Presvete Bogorodice proslavljena je četvrta godišnjica od njegovog ustoličenja, a mitropolit je poručio da će temelj njegovog služenja ostati jevanđelska reč, bratsko pomirenje i posvećenost deci i omladini.
Projekat ne donosi samo turistički preporod i ekonomski zamah već otvara nove mogućnosti vernicima i hodočasnicima i olakšava uspon do Crkve Svete Trojice, simbola sabornosti i zajedništva.
Dok javnost osuđuje napad na monahe manastira Brčeli, reakcija arhijerejskog namesnika barskog otkriva koliko daleko mogu ići mediji i gde počinje granica poštovanja verskih svetinja.
Nakon teksta objavljenog u „Vijestima”, Mitropolija je javno demantovala navode i ukazala na pogrešno tumačenje izjava sveštenika i — kako ističu — „sračunate neistine” koje se o Crkvi plasiraju.
Jedan od najvećih crkvenih učitelja objasnio je kako se ova unutrašnja slabost ne zadržava samo na čoveku koji je nosi, već se širi i na njegove odnose.
Iako se razlikuju po obredima, istoriji i teološkim učenjima, hrišćanstvo, islam i judaizam dele vrednosti koje vekovima oblikuju živote miliona ljudi: mir, milosrđe, porodicu, praštanje i brigu za bližnjeg.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Ovaj spomenik čuva sećanje na Markovdansku litiju i susrete ispred kuće Đečevića, koji godinama povezuju vernike i potvrđuju tradiciju međusobnog poštovanja u gradu.
Blaženopočivši mitropolit Amfilohije doneo je sa Svete gore pelcer svetinje koja vekovima rađa samo u carskoj lavri – sada čudotvorna loza cveta i u glavnom gradu Crne Gore.
Posle dugog čekanja i bezbrojnih obraćanja, gradska skupština je konačno donela odluku kojom je ispunjena višegodišnja želja stanovnika podgoričkog naselja Konik.
U razgovoru za radio emisiju „Iz perspektive večnosti“, poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o pritiscima, klevetama i reakcijama tokom velikog sabranja vernika u Hramu Svetog Save.
Osvećenje Himelstira zakazano je za oktobar 2026. godine, a mitropolit nemački veruje da bi ova svetinja mogla da preraste u duhovno i kulturno središte Srba u Nemačkoj i mesto koje će ih učiniti vidljivijim u javnom životu.
U paraklisu Svetog Luke Krimskog služena je arhijerejska liturgija, obeleženo unapređenje u čin protonamesnika i upućene poruke o spoju medicine, vere i služenja čoveku u jednoj od najvažnijih zdravstvenih ustanova u Srbiji.
Arhimandrit Jefrem govori o duhovnoj radosti nakon boravka u Srbiji, zahvaljuje na prijemu i najavljuje konkretne stipendije za bogoslovske škole, uz poruku o značaju dolaska Pojasa Presvete Bogorodice.
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.
Na Vračaru, pred odlazak Časnog pojasa Presvete Bogorodice, emotivni prizori i molitvena tišina obeležili su ispraćaj koji je, uz suze patrijarha i sabranost vernika, zatvorio 17 dana hodočašća kroz Hram Svetog Save.
U besedi za subotu 2. sedmice po Duhovima, sveti Nikolaj Ohridski i Žički kroz Jevanđelje i poslanicu apostola Jakova otkriva shvatanje u kojem ulje postaje sredstvo blagodati i mesto susreta ljudske nemoći i božanske pomoći.