U porti Crkve Svetog Dimitrija sada stoji bronzana skulptura mitropolita Amfilohija — visoka 2,3 metra, sa krstom i episkopskom patericom u rukama. Delo vajara Zorana Ivanovića.
U porti crkve Svetog Dimitrija u Kolašinu, u okviru duhovne manifestacije "Dani mitropolita Amfilohija" i uoči petogodišnjice njegovog upokojenja, svečano je osveštan i otkriven spomenik mitropolitu crnogorsko-primorskom Amfilohiju (Radoviću). Ovaj događaj, kome su prisustvovali mitropolit Joanikije, akademik Matija Bećković, sveštenstvo i brojni vernici, postao je saborno svedočanstvo ljubavi, vere i poštovanja prema duhovniku koji je obeležio jednu epohu Crne Gore.
Svečano bogosluženje predvodio je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije sa mnogobrojnim sveštenstvom i sveštenomonaštvom. Liturgija je bila čin zahvalnosti Bogu za život i delo mitropolita Amfilohija, koji je, kako je mitropolit Joanikije rekao, „obnovio hramove, ulepšao lice Crne Gore i vratio je Hristu Gospodu“.
Mitropolit je u svojoj besedi podsetio da se pravoslavni hrišćani sabiraju u ime Božije, oko Hrista, da bi se u ljubavi Njegovoj sjedinjavali, a kroz blagodat Svetoga Duha prosvetljavali i osnaživali.
- Ostavljamo brige ovoga sveta da bismo pred Lice Božje stali otvorenog srca i uma, da nas ozari Božja svetlost i milost, i da ono što primimo kroz Svete tajne nosimo u svom srcu, čineći dobro i umnožavajući ljubav u našim životima i zajednici - kazao je mitropolit, istakavši da se Amfilohijevo prisustvo i danas oseća u životu Crkve i naroda.
- Ovaj spomenik svedoči da je bio i da je ostao sa nama. Njegovom ljubavlju i žrtvom prema Bogu, Crkvi i narodu ušao je u srce svih verujućih ljudi i obogatio nas mudrošću, ljubavlju i očinskom brigom. On je Crnu Goru vratio njenim svetiteljima Svetom Savi, Svetom Vasiliju Ostroškom i Svetom Petru Cetinjskom - rekao je mitropolit Joanikije, naglasivši da je mitropolit Amfilohije „iznova krstio Crnu Goru“ i sabrao njen narod u veri i nadi.
SPC
Spomenik je postavljen u porti crkve Svetog Dimitrija u Kolašinu
“U srcu Kolašina stoji lik onoga koji nas je učio miru, blagosti i sabornosti”
Prisutnima se obratio i predsednik Opštine Kolašin Petko Bakić, koji je kazao da je postavljanje spomenika čin zahvalnosti i sabornog sećanja.
- U porti Crkve Svetog Dimitrija, između zvona i senke brijesta, stojimo da utihnemo i zahvalimo Gospodu. Danas ne otkrivamo samo spomenik — danas skidamo veo sa vlastitog srca i predajemo zahvalnost čoveku koji je mnogima bio iskra u mraku, ruka na ramenu i molitva u najtežem času - rekao je Bakić.
Podsetio je da je mitropolit Amfilohije bio čovek koji je u teškim vremenima pozivao na mir i sabornost, tražio da se poštuju svetinje, sloboda savesti i dostojanstvo svakog čoveka.
- Nije raspaljivao, nego smirivao, nije razdvajao, nego sabirao. Kao što su se mostovi gradili u tišini klesarskih ruku, tako je i on spajao obale da voda nosi naše razlike, a ne ljude rekao je predsednik opštine, dodajući da spomenik u srcu Kolašina stoji kao znak zahvalnosti i duhovne bliskosti naroda i svoga arhipastira.
Akademik Matija Bećković: “Ko do sada nije verovao u čuda, može danas da počne”
Duhovnu i emotivnu dimenziju događaja posebno je obeležilo nadahnuto slovo akademika Matije Bećkovića, koji je i sam, kao i mitropolit Amfilohije, rodom iz ovog kraja.
- Raduj se, Kolašine! Došao je dan da se i ti obraduješ - započeo je Bećković, istakavši da je Amfilohije svojim životom i službom pomirio, opojao i sahranio sve razdvojene glave Crne Gore, vraćajući narodu mir i jedinstvo.
Bećković je podsetio da je mitropolit Amfilohije bio prvi duhovnik kome je podignut spomenik u Kolašinu, dodajući da je njegov lik u bronzi svedočanstvo o čudu koje se dogodilo pred očima vernog naroda.
- Ko do sada nije verovao u čuda, može danas da počne - kazao je pesnik, zaključivši da se Amfilohije, poput kariatide tvrđe od kamena, zauvek nastanio pred Crkvom Svetog Dimitrija, da ostane tu kao čuvar i molitvenik svoga naroda.
Orden Svetog Petra II Lovćenskog Tajnovidca za Matiju Bećkovića
Na kraju svečanosti, mitropolit Joanikije uručio je akademiku Matiji Bećkoviću Orden Svetog Petra II Lovćenskog Tajnovidca prvog stepena, koji je ustanovio mitropolit Amfilohije. Odlikovanje je dodeljeno za „novi zamah srpskoj poeziji i borbu neprestanu za očuvanje Kosovskog i Njegoševog zaveta“.
Mitropolit Joanikije je tom prilikom istakao da je Matija Bećković pesnik koga srpski narod, a naročito u Crnoj Gori, uči napamet.
- Ušao je u svaku srpsku kuću i posle Njegoša niko drugi to nije uspeo. Zbog svoje poezije, ali i zbog doprinosa duhovnoj obnovi Crne Gore, odlikujemo ga ovim najvećim priznanjem Mitropolije - rekao je mitropolit.
Spomenik koji govori o trajnom prisustvu
U porti Crkve Svetog Dimitrija sada stoji bronzana skulptura mitropolita Amfilohija — visoka 2,3 metra, sa krstom i episkopskom patericom u rukama. Delo vajara Zorana Ivanovića, izliveno u umetničkoj livnici „Kuzman“, predstavlja lik arhijereja koji je trideset godina predvodio narod Crne Gore, svedočeći Hrista kroz služenje, ljubav i stradanje.
Spomenik je, kako su mnogi prisutni rekli, više od umetničkog dela — on je znak trajnog duhovnog prisustva mitropolita Amfilohija među njegovim narodom. Njegov lik, sada u bronzi, ali i u sećanjima vernika, stoji kao svedočanstvo da je Crna Gora, koju je on voleo, "vratila sebe samoj sebi" i da njegovo delo nastavlja da živi u svakom hramu, u svakoj molitvi i u svakom srcu koje čuva veru svojih otaca.
Mitropolit crnogorsko-primorski je vernicima otkrio istinu o hrabrosti svetitelja, mučenicima koji su menjali istoriju i tajnu koju svaki pravoslavac mora znati da bi sačuvao dušu
Na odanije praznika Uspenja Presvete Bogorodice proslavljena je četvrta godišnjica od njegovog ustoličenja, a mitropolit je poručio da će temelj njegovog služenja ostati jevanđelska reč, bratsko pomirenje i posvećenost deci i omladini.
Projekat ne donosi samo turistički preporod i ekonomski zamah već otvara nove mogućnosti vernicima i hodočasnicima i olakšava uspon do Crkve Svete Trojice, simbola sabornosti i zajedništva.
Dok javnost osuđuje napad na monahe manastira Brčeli, reakcija arhijerejskog namesnika barskog otkriva koliko daleko mogu ići mediji i gde počinje granica poštovanja verskih svetinja.
Nakon teksta objavljenog u „Vijestima”, Mitropolija je javno demantovala navode i ukazala na pogrešno tumačenje izjava sveštenika i — kako ističu — „sračunate neistine” koje se o Crkvi plasiraju.
U besedi za sredu 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto ni oganj, ni grob, ni protok vremena ne mogu osujetiti vaskrsenje, ali i zbog čega dobra dela ostaju trajno svedočanstvo čovekovog života pred Bogom.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da nijedno političko opredeljenje ne sme biti važnije od brata i sestre, upozorivši da mržnja, gnev i međusobne svađe vode ka tome da na kraju svi budu gubitnici.
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Iz srpske svetinje ukazuju na razliku između prvobitnih navoda o šest srušenih objekata i podataka sa terena o najmanje devet porušenih kuća, uz salu Svete Trojice koja je godinama bila mesto okupljanja meštana.
Sabrat Osovice upokojio se svega nekoliko sati nakon što je služio Svetu božanstvenu liturgiju, a njegov monaški i sveštenički put bio je neraskidivo vezan za ovu svetinju.
U pustinji Južne Australije srpski vernici podigli su jedinstveni podzemni hram sa ikonama na staklu i freskama isklesanim u kamenu, koji danas svedoči o snazi vere hiljadama kilometara daleko od otadžbine.
Razbijeni spomenici i fotografije pokojnika potresli su nekadašnje stanovnike Vučinića, dok sveštenik Darko Kujundžić upozorava da napadi traju godinama, a Međureligijsko veće BiH traži hitnu istragu.
U besedi za sredu 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto ni oganj, ni grob, ni protok vremena ne mogu osujetiti vaskrsenje, ali i zbog čega dobra dela ostaju trajno svedočanstvo čovekovog života pred Bogom.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Lukijana Antiohijskog po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svete mučenike Terencija, Neonilu i njihovu decu. Grčka pravoslavna crkva danas proslavlja i Pokrov Presvete Bogorodice. Katolička crkva slavi Svete apostole Simona i Judu Tadeja, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Pojedini mediji objavili da bi rad Mitropolije mogao da bude predmet posebne provere, dok izvor blizak mitropolitu Joanikiju tvrdi da nikakva zvanična najava nije stigla i da se takav potez za sada ne očekuje.
Posle novih tvrdnji o navodnom izdvajanju Boke Kotorske iz sastava Mitropolije crnogorsko-primorske, poglavar Srpske pravoslavne crkve otvoreno je govorio o celoj priči i upozorio na posledice širenja neproverenih informacija među pravoslavnim vernicima.
Francuski predsednik obišao je jednu od najznačajnijih pravoslavnih svetinja u regionu, a nakon razgovora sa mitropolitom Joanikijem usledio je gest koji je obeležio čitavu posetu.
U besedi za sredu 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto ni oganj, ni grob, ni protok vremena ne mogu osujetiti vaskrsenje, ali i zbog čega dobra dela ostaju trajno svedočanstvo čovekovog života pred Bogom.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da nijedno političko opredeljenje ne sme biti važnije od brata i sestre, upozorivši da mržnja, gnev i međusobne svađe vode ka tome da na kraju svi budu gubitnici.
Vernik može redovno da odlazi u crkvu, da se pridržava posta i da izgovara molitve, a da istovremeno u svakodnevnim odnosima bude opterećen nemirom, nezadovoljstvom i teškoćom da pronađe mir.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Iako je zbog svoje učenosti i duhovnosti bio veoma poštovan, u vreme progona hrišćana pod carem Maksimijanom, suočio se sa teškim mučenjima, koja je podneo ne odričući se Hrista.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.