Projekat ne donosi samo turistički preporod i ekonomski zamah već otvara nove mogućnosti vernicima i hodočasnicima i olakšava uspon do Crkve Svete Trojice, simbola sabornosti i zajedništva.
U godini kada se obeležava 20-godišnjica obnove Crkve Svete Trojice na vrhu Rumije, u javnosti se pojavila vest o planovima za izgradnju prve žičare koja bi povezala Bar sa Skadarskim jezerom. Projekat, pored infrastrukturnog i turističkog značaja, nosi i poseban duhovni pečat, otvarajući nove mogućnosti vernicima da lakše stignu do svetinje koja vekovima okuplja hodočasnike.
Put koji spaja obalu, jezero i planinu
Planirana trasa žičare obuhvata rutu od Bara preko Vlembusa, Mikulića i Starog Bara, a zatim se uspinje prema Crmnici, Šestanima i Ostrosu. Time bi se povezali more, jezero i planina - tri prirodna bogatstva Crne Gore - s potencijalom da podstaknu razvoj turizma, ožive ruralna područja i doprinesu lokalnoj privredi.
pravoslavna mitropolija crnogorsko-primorska
Crkva Svete Trojice na vrhu Rumije, prizor u zimskim mesecima
Crkva Svete Trojice - znak večnog prisustva
Podsećanje na duhovnu istoriju ovog kraja vodi ka Crkvi Svete Trojice na Rumiji. Obnovljena je 2005, nakon što je prethodna crkva porušena u 16. veku tokom osmanske vlasti. Taj čin obnove duboko je urezan u svest vernog naroda i predstavlja jedan od značajnijih događaja u duhovnom životu regiona. Danas crkva nije samo hram već i simbol sabornosti i mesto hodočašća.
Rumija - vekovno mesto susreta
Rumija je vekovima bila prostor gde su se preplitale različite kulturne i verske tradicije. Na ovu planinu hodočastili su pravoslavci, katolici i muslimani, noseći zajedničku molitvu i veru u snagu svetinje. Zbog toga projekat žičare prevazilazi okvir turističke atrakcije - on postaje prilika da se podsetimo jedinstvene misije Rumije kao planine susreta.
SPC
Crkva na Rumiji nekada i sada
Duhovna dimenzija kao osnova projekta
Autori inicijative naglašavaju da žičara ne bi smela da bude svedena na komercijalnu atrakciju, već da mora uključiti i duhovnu dimenziju. U tom smislu, ključnu ulogu ima Srpska pravoslavna crkva i Mitropolija crnogorsko-primorska, čuvar svetinje na vrhu Rumije, prenosi portal Saveza pravoslavnih novinara .savezpn.rs.
Podrška opštine i očekivanja vernika
Opština Bar istakla je spremnost da sarađuje s nadležnim državnim institucijama - ministarstvima, železnicom, energetskim sektorom i upravom nacionalnih parkova. Studija izvodljivosti, kako je najavljeno, biće sprovedena u skladu sa zakonskim i ekološkim standardima.
Prve reakcije građana na vest o projektu su uglavnom pozitivne. Očekuje se da će žičara doneti novu dimenziju turističke ponude, ali i omogućiti da hodočasnici lakše stignu do vrha Rumije, gde ih čeka svetinja koja čuva pamćenje i veru naroda.
Svetu arhijerejsku liturgiju na praznik Silaska Svetog Duha na apostole – Pedesetnicu u crkvi Svete Trojice na Rumiji sa sveštenstvom i vernim narodom služiće episkop dioklijski Pajsije sa početkom u 5 časova ujutro.
Spor u parohiji Sabornog hrama Svetog Save u Klivlendu prerastao je u višemesečni sukob zbog smene sveštenika i pitanja finansijske odgovornosti u Eparhiji istočnoameričkoj.
Osvećeno znamenje koje je potonulo pre plivanja pronađeno je dan kasnije i sada se čuva u hramu Svete Trojice, gde mu vernici prilaze na poklonjenje i celivanje.
Bez pompe i velikih reči, u molitvi i sabranosti, Sabor Svetog Jovana Krstitelja u ostroškoj svetinji protekao je kao retka prilika da se vera ne objašnjava - već doživi.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Ministarstvo Crne Gore usvojilo je inicijativu Mitropolije crnogorsko-primorske da se vrh Rumije ucrta kao prostor namenjen verskim objektima, čime je Crkva Svete Trojice dobila mogućnost da stekne pun pravni status.
Posle dugog čekanja i bezbrojnih obraćanja, gradska skupština je konačno donela odluku kojom je ispunjena višegodišnja želja stanovnika podgoričkog naselja Konik.
Saopštenje Mitropolije crnogorsko-primorske otvorilo je teška pitanja o "savremenom aparthejdu", zloupotrebi navodne zabrinutosti građana i granici iza koje administrativne odluke prestaju da budu neutralne.
Potpisi mitropolita Joanikija i predsednika opštine Nikole Jovanovića otvorili su put projektu koji spaja predanje i savremeni razvoj, uz planiranu donaciju od milion evra, izradu dokumentacije i uređenje prostora za buduću svetinju.
Osvećeno znamenje koje je potonulo pre plivanja pronađeno je dan kasnije i sada se čuva u hramu Svete Trojice, gde mu vernici prilaze na poklonjenje i celivanje.
Dok Jovanjdan u mnoge domove dolazi i kao krsna slava, Crkva podseća na molitvu koja se ne čita iz navike, već kao iskrena potreba da se čovek vrati sebi, veri i pokajanju.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Preteča Gospodnji jedini je svetac koji se u Pravoslavnoj crkvi proslavlja čak sedam puta godišnje – kroz praznike koji prate njegov život, služenje, stradanje i čudesnu istoriju njegove najveće svetinje.
Dok Jovanjdan u mnoge domove dolazi i kao krsna slava, Crkva podseća na molitvu koja se ne čita iz navike, već kao iskrena potreba da se čovek vrati sebi, veri i pokajanju.