Projekat ne donosi samo turistički preporod i ekonomski zamah već otvara nove mogućnosti vernicima i hodočasnicima i olakšava uspon do Crkve Svete Trojice, simbola sabornosti i zajedništva.
U godini kada se obeležava 20-godišnjica obnove Crkve Svete Trojice na vrhu Rumije, u javnosti se pojavila vest o planovima za izgradnju prve žičare koja bi povezala Bar sa Skadarskim jezerom. Projekat, pored infrastrukturnog i turističkog značaja, nosi i poseban duhovni pečat, otvarajući nove mogućnosti vernicima da lakše stignu do svetinje koja vekovima okuplja hodočasnike.
Put koji spaja obalu, jezero i planinu
Planirana trasa žičare obuhvata rutu od Bara preko Vlembusa, Mikulića i Starog Bara, a zatim se uspinje prema Crmnici, Šestanima i Ostrosu. Time bi se povezali more, jezero i planina - tri prirodna bogatstva Crne Gore - s potencijalom da podstaknu razvoj turizma, ožive ruralna područja i doprinesu lokalnoj privredi.
pravoslavna mitropolija crnogorsko-primorska
Crkva Svete Trojice na vrhu Rumije, prizor u zimskim mesecima
Crkva Svete Trojice - znak večnog prisustva
Podsećanje na duhovnu istoriju ovog kraja vodi ka Crkvi Svete Trojice na Rumiji. Obnovljena je 2005, nakon što je prethodna crkva porušena u 16. veku tokom osmanske vlasti. Taj čin obnove duboko je urezan u svest vernog naroda i predstavlja jedan od značajnijih događaja u duhovnom životu regiona. Danas crkva nije samo hram već i simbol sabornosti i mesto hodočašća.
Rumija - vekovno mesto susreta
Rumija je vekovima bila prostor gde su se preplitale različite kulturne i verske tradicije. Na ovu planinu hodočastili su pravoslavci, katolici i muslimani, noseći zajedničku molitvu i veru u snagu svetinje. Zbog toga projekat žičare prevazilazi okvir turističke atrakcije - on postaje prilika da se podsetimo jedinstvene misije Rumije kao planine susreta.
SPC
Crkva na Rumiji nekada i sada
Duhovna dimenzija kao osnova projekta
Autori inicijative naglašavaju da žičara ne bi smela da bude svedena na komercijalnu atrakciju, već da mora uključiti i duhovnu dimenziju. U tom smislu, ključnu ulogu ima Srpska pravoslavna crkva i Mitropolija crnogorsko-primorska, čuvar svetinje na vrhu Rumije, prenosi portal Saveza pravoslavnih novinara .savezpn.rs.
Podrška opštine i očekivanja vernika
Opština Bar istakla je spremnost da sarađuje s nadležnim državnim institucijama - ministarstvima, železnicom, energetskim sektorom i upravom nacionalnih parkova. Studija izvodljivosti, kako je najavljeno, biće sprovedena u skladu sa zakonskim i ekološkim standardima.
Prve reakcije građana na vest o projektu su uglavnom pozitivne. Očekuje se da će žičara doneti novu dimenziju turističke ponude, ali i omogućiti da hodočasnici lakše stignu do vrha Rumije, gde ih čeka svetinja koja čuva pamćenje i veru naroda.
Svetu arhijerejsku liturgiju na praznik Silaska Svetog Duha na apostole – Pedesetnicu u crkvi Svete Trojice na Rumiji sa sveštenstvom i vernim narodom služiće episkop dioklijski Pajsije sa početkom u 5 časova ujutro.
Sveti velikomučenik Dimitrije ostao je upamćen kao zaštitnik Soluna, ali i kao svetitelj kome se vernici obraćaju u trenucima straha, bolesti i životnih iskušenja.
Hrišćanin je pozvan da svoju savest oblikuje prema Jevanđelju, čak i onda kada ga to udaljava od stavova i načina života koji preovlađuju u njegovom okruženju.
Čovek ne može uvek da utiče na postupke drugih ljudi, da spreči neprijatnosti ili promeni ono što mu život donosi, ali može da se trudi da ne dozvoli da ga svaka reč, svađa ili prolazna teškoća udalji od spokojstva.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Peticija je predata crnogorskim državnim zvaničnicima, dok istorijski navodi i pismo mitropolita Amfilohija svedoče o starom hramu Svete Trojice i litijskoj tradiciji koja je vekovima okupljala vernike na vrhu Rumije.
Sveti velikomučenik Dimitrije ostao je upamćen kao zaštitnik Soluna, ali i kao svetitelj kome se vernici obraćaju u trenucima straha, bolesti i životnih iskušenja.
Hrišćanin je pozvan da svoju savest oblikuje prema Jevanđelju, čak i onda kada ga to udaljava od stavova i načina života koji preovlađuju u njegovom okruženju.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Peticija je predata crnogorskim državnim zvaničnicima, dok istorijski navodi i pismo mitropolita Amfilohija svedoče o starom hramu Svete Trojice i litijskoj tradiciji koja je vekovima okupljala vernike na vrhu Rumije.
Dok javnost osuđuje napad na monahe manastira Brčeli, reakcija arhijerejskog namesnika barskog otkriva koliko daleko mogu ići mediji i gde počinje granica poštovanja verskih svetinja.
Iz crkvenog vrha oštro su reagovali na javne prozivke, deo tvrdnji ocenili kao "potpuno neutemeljene i zlonamerne", a osvrnuli su se i na događaje iz 2020. i aferu "udar".
Pojedini mediji objavili da bi rad Mitropolije mogao da bude predmet posebne provere, dok izvor blizak mitropolitu Joanikiju tvrdi da nikakva zvanična najava nije stigla i da se takav potez za sada ne očekuje.
Sveti velikomučenik Dimitrije ostao je upamćen kao zaštitnik Soluna, ali i kao svetitelj kome se vernici obraćaju u trenucima straha, bolesti i životnih iskušenja.
Hrišćanin je pozvan da svoju savest oblikuje prema Jevanđelju, čak i onda kada ga to udaljava od stavova i načina života koji preovlađuju u njegovom okruženju.
Čovek ne može uvek da utiče na postupke drugih ljudi, da spreči neprijatnosti ili promeni ono što mu život donosi, ali može da se trudi da ne dozvoli da ga svaka reč, svađa ili prolazna teškoća udalji od spokojstva.
Njegovo stradanje dogodilo se u vreme kada su hrišćani bili izloženi strašnim progonima, a pred bezbožnim carem i njegovim zahtevima ostao je nepokolebljiv do poslednjeg trenutka života.
Među datumima koje pravoslavni vernici treba da zapamte nalaze se i neke od najpoznatijih srpskih slava, a kraj meseca donosi početak Božićnog posta, zbog čega će poslednja novembarska slavska trpeza biti posna.
Odnos prema majci i ocu zauzima posebno mesto u hrišćanskom učenju, a jedna od deset Božjih zapovesti upravo nalaže: "Poštuj oca svojega i mater svoju".