Ministarstvo Crne Gore usvojilo je inicijativu Mitropolije crnogorsko-primorske da se vrh Rumije ucrta kao prostor namenjen verskim objektima, čime je Crkva Svete Trojice dobila mogućnost da stekne pun pravni status.
Nakon gotovo dve decenije rasprava i neslaganja, Crkva Svete Trojice na Rumiji konačno je dobila pravni okvir koji potvrđuje njen status i značaj. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Crne Gore prihvatilo je inicijativu Mitropolije crnogorsko-primorske da se vrh Rumije uvrsti u Prostorno-urbanistički plan Bara kao prostor namenjen verskim objektima. Time je, po prvi put, država jasno prepoznala svetinju koja je duboko utkana u duhovni život pravoslavnog naroda.
Na osnovu izveštaja sa javne rasprave, primedba Mitropolije je „prihvaćena“, uz obrazloženje da će plan biti dopunjen tako da lokalitet Rumije ima namenu za verski objekat.
– Za predmetni lokalitet planirana je namena površine naselja u okviru koje se nalaze i verski objekti – navedeno je u odluci Ministarstva, prenosi portal aloonline.me.
Ova odluka, doneta nakon godina političkih tenzija, predstavlja važnu prekretnicu. Država je time, kako se navodi u saopštenju, „prepoznala realnost na terenu – da se na vrhu Rumije nalazi svetinja koja je za ogroman broj vernika simbol duhovnosti, tradicije i pravoslavnog identiteta u Crnoj Gori“.
SPC
Crkva na Rumiji pre i posle obnove
Crkva koja povezuje i čuva staru tradiciju
Podignuta 2005. godine, Crkva Svete Trojice od tada je postala mesto molitve, hodočašća i duhovnog sabranja. Iako je u početku bilo otpora, vreme je pokazalo da se hram ne može posmatrati kao predmet spora, već kao znak vere koji okuplja i povezuje. Rumija je, zahvaljujući svetinji na svom vrhu, ponovo oživela staru tradiciju nošenja krsta u čast Svetog Vladimira, podsećajući na vekovno zajedničko duhovno nasleđe Crne Gore i njenog naroda.
Put ka zakonskoj zaštiti i miru
Novi Zakon o legalizaciji bespravnih objekata predviđa da se verski objekti mogu ozakoniti ako su vidljivi na orto-foto snimku, upisani u katastar, imaju rešene imovinske odnose i ako su predviđeni urbanističkim planom. Sada, kada je vrh Rumije definisan upravo kao prostor za verske objekte, Crkva Svete Trojice ispunjava uslove da uđe u redovnu proceduru i dobije pun zakonski status – onako kako dolikuje svetinji kojoj narod godinama pritiče.
Ovim činom država je poslala jasnu poruku pomirenja: da više ne želi da održava podele, već da poštuje veru, istoriju i duhovni kontinuitet koji su duboko utkali Rumiju u identitet Crne Gore.
Nakon teksta objavljenog u „Vijestima”, Mitropolija je javno demantovala navode i ukazala na pogrešno tumačenje izjava sveštenika i — kako ističu — „sračunate neistine” koje se o Crkvi plasiraju.
U porti Crkve Svetog Dimitrija sada stoji bronzana skulptura mitropolita Amfilohija — visoka 2,3 metra, sa krstom i episkopskom patericom u rukama. Delo vajara Zorana Ivanovića.
U saopštenju koje odjekuje kao opomena Mitropolija crnogorsko-primorska poziva na razboritost, smirenost i vraćanje temeljnim hrišćanskim vrednostima, ističući da je nasilje uvek lični, a ne kolektivni greh.
Slučaj "Spomenika Pavlu Đurišiću" potresa Crnu Goru – dok sud vidi "bezbednosni rizik", vernici strahuju od novog talasa progona Srpske pravoslavne crkve.
Svetitelj objašnjava zašto se čovek i nakon izgovorenog praštanja vraća u vrtlog samoprekora i kako se iz tog začaranog kruga izlazi ka miru koji ne traži novo suđenje sebi.
Udruženje "Humani čovjek" apeluje na vernike da pomognu u izmirenju bolničkih troškova lečenja i prenosu njegovog tela u Bijeljinu, kako bi bio ispraćen u miru, molitvi i dostojanstvu koje je pratilo i njegov život.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Projekat ne donosi samo turistički preporod i ekonomski zamah već otvara nove mogućnosti vernicima i hodočasnicima i olakšava uspon do Crkve Svete Trojice, simbola sabornosti i zajedništva.
Na Starom aerodromu svečano obavljen čin koji je okupio stotine vernika i dece – buduća svetinja dobila vidljive znakove vere, a mitropolit poručio da zajedništvo Crkve i škole vodi narod putem Hrista i svetosavskog predanja.
U nedelju, 1. marta, biće osveštani krstovi i zvona hrama Svetog Save na Starom aerodromu, u prisustvu mitropolita Joanikija i brojnih vernika, čime izgradnja ulazi u posebno svečanu fazu.
Blaženopočivši mitropolit Amfilohije doneo je sa Svete gore pelcer svetinje koja vekovima rađa samo u carskoj lavri – sada čudotvorna loza cveta i u glavnom gradu Crne Gore.
Uz crkvene i državne počasti, dopremljene najdragocenije svetinje povezane sa Svetim Savom i Svetim Simeonom Mirotočivim, relikvije iz Hilandara i predmeti koji su vekovima čuvani daleko od očiju javnosti.
U prestonicu stižu relikvije neprocenjive vrednosti, vezane za Svetog Savu i najdublje slojeve srpske tradicije, uoči izložbe koja će trajati do sredine leta i koja se već najavljuje kao događaj koji prevazilazi uobičajene kulturne okvire.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
U kombinaciji testa i krompira krije se priča o pravoslavnim običajima, porodičnim okupljanjima i toplini domaće kuhinje koja se prenosi s kolena na koleno.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.