Nakon pomoći stradalima u Konjicu i Jablanici, muftija Salem ef. Dedović javno se obratio poglavaru SPC i njegov čin opisao kao poruku bez koje nema zajedničke budućnosti u Bosni i Hercegovini.
Solidarnost u nevolji ponekad govori jasnije od svake deklaracije. Upravo takvu poruku ponela je razmena između vrha Srpske pravoslavne crkve i Islamske zajednice u Hercegovini, povodom pomoći upućene stradalima u razornim poplavama koje su u jesen 2024. godine pogodile sever tog kraja.
Patrijarh srpski Porfirije krajem protekle 2025. godine uputio je novčanu i humanitarnu pomoć opštinama Konjic i Jablanica, mestima koja su pretrpela teške posledice poplava, od oštećenih domova do razorene infrastrukture. Taj gest nije ostao bez odjeka. Muftija mostarski dr Salem ef. Dedović uputio je patrijarhu pismo zahvalnosti, u kojem je njegovu podršku označio kao čin milosrđa, humanosti i istinske pažnje prema ljudima koji su se našli u nevolji.
Pomoć koja je stigla onda kada je bila najpotrebnija
U pismu se posebno naglašava način na koji je pomoć realizovana preko mitropolita zahumsko-hercegovačkog i stonsko-primorskog Dimitrija, i u saradnji sa lokalnim vlastima, kako bi stigla tamo gde je bila najpotrebnija.
Islamska Zajednica Bosne i Hercegovine/Mostar
Muftija mostarski Salem ef. Dedović
– Vaša pomoć, koja je pristigla preko mitropolita zahumsko-hercegovačkog i stonsko-primorskog Dimitrija, a putem nadležnih lokalnih vlasti implementirana za potrebe ugroženog stanovništva i uništene infrastrukture, ima veliki značaj i veća je od samog materijalnog iznosa – navodi se u pismu muftije Dedovića.
U nastavku pisma, muftija mostarski jasno stavlja do znanja da ovakvi gestovi prevazilaze jednokratnu humanitarnu pomoć i dobijaju znatno šire društveno značenje.
Poruka koja prevazilazi verske i istorijske podele
– Vašim činom poslali ste snažnu poruku afirmaciji bosansko-hercegovačkog komšiluka i negovanja dobrih međuverskih odnosa na kojima počiva budućnost ove zemlje i svih njenih naroda. Naši narodi, upućeni jedni na druge, iz prošlosti treba da uče i izvlače pouke kako bi se gradila bolja i izvesnija budućnost na dobrobit svih u zajedničkoj zemlji Bosni i Hercegovini – ističe se u pismu.
Završne reči zahvalnosti nose i izraženu duhovnu dimenziju, svojstvenu trenutku u kojem se ljudska solidarnost prepoznaje kao zajednička vrednost, bez obzira na verske razlike.
– Molimo Boga Stvoritelja da Vama i našim komšijama pravoslavnima podari mir, sreću i prosperitet – zaključuje muftija mostarski Salem ef. Dedović.
U zemlji u kojoj su međureligijski odnosi često opterećeni teškim nasleđem prošlosti, ovakve poruke i dela podsećaju da je pomoć u nesreći jedan od retkih jezika koji svi razumeju jednak
Nakon godina nejasnih sudskih upisa i institucionalnih borbi, federalni sud priznao je istorijsko vlasništvo nad Sabornom crkvom Presvete Bogorodice, što se tumači kao važan signal za rešavanje i drugih otvorenih imovinskih pitanja SPC u BiH.
Jedan apel poglavara Srpske pravoslavne crkve pretvara molitvu u konkretno delo: krv koja se daruje u beogradskim hramovima postaje nada za nečiji novi početak.
Svetogorski starac govorio je o čoveku koji se posle pada obraća Gospodu i otkrio šta, prema njegovom iskustvu, može da bude presudno za takvu molitvu.
Kremast, mirisan i bogat, ovaj namaz od nekoliko dostupnih sastojaka odlično se slaže sa vrućom projom, hlebom, ali i kao dodatak jutarnjem ili glavnom obroku.
Svetinja čiji su temelji osvećeni 2008. godine nalazi se nadomak četiri fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu, a u njoj se bogoslužbeni život odvija već više od deset godina.
Od neprestane potrage za sigurnošću i zadovoljstvom do tišine, molitve i prihvatanja sopstvenog Krsta, put izlaska iz unutrašnjeg nemira počinje tamo gde savremeni čovek najmanje očekuje.
Pred novim hramom Sabora Svetog arhangela Gavrila patrijarha srpskog dočekali mitropolit Hrizostom, arhijereji, sveštenstvo, monaštvo i brojni verni narod.
Sakralni objekat koji je u 19. veku bio jedno od važnih mesta opismenjavanja vozućkog kraja ponovo će dobiti svoju ulogu u okviru svetinje, zahvaljujući zajedništvu Crkve i vernog naroda.
Nakon teškog incidenta koji je ostavio porodicu u strahu i neizvesnosti, deci je uručena finansijska pomoć, a domaćinima ikona Gospoda Isusa Hrista kao znak utehe i podrške.
Svetinja čiji su temelji osvećeni 2008. godine nalazi se nadomak četiri fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu, a u njoj se bogoslužbeni život odvija već više od deset godina.
Pred novim hramom Sabora Svetog arhangela Gavrila patrijarha srpskog dočekali mitropolit Hrizostom, arhijereji, sveštenstvo, monaštvo i brojni verni narod.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
U knjizi "Kod starca Porfirija" Konstantinos Janicijotis beleži susret sa supružnicima kojima je svetitelj ukazao na posledice manjka ljubavi među roditeljima, koje mogu uticati na dete još pre rođenja.