Vest o navodnim planovima za izdvajanje Boke Kotorske iz crkvene jurisdikcije izazvala je burne reakcije u crkvenim krugovima i otvorila pitanje odnosa istorijskog nasleđa i savremenih glasina koje se pojavljuju u javnosti. Povod za reagovanje bio je tekst portala Vijesti, zasnovan na nezvaničnim izvorima i bez zvanične potvrde iz crkvenih institucija.
- Redakciji iz više izvora upućenih u dešavanja u Patrijaršiji i Mitropoliji rečeno je da u SPC-u postoje priče o izdvajanju Boke - objavio je portal Vijesti.me, uz napomenu da iz kabineta patrijarha Porfirije i Informativne službe Srpske pravoslavne crkve nije stigao odgovor na pitanje da li je planirano odvajanje Boke od Mitropolije crnogorsko-primorske i, ukoliko jeste, iz kojih razloga.
Ova formulacija – zasnovana na nezvaničnim izvorima i bez zvanične potvrde – bila je neposredan povod da Mitropolija crnogorsko-primorska reaguje objavljivanjem celovitog odgovora koji je, kako navode, već bio upućen redakciji Vijesti.
Mitropolija: "Ova ideja nema nikakvo uporište ni u Crkvi ni među vernicima"
- Povodom teksta objavljenog danas u štampanom izdanju i na portalu Vijesti, a povodom glasina o izuzimanju Boke iz nadležnosti Mitropolije crnogorsko-primorske, objavljujemo originalni odgovor poslat novinaru Vijesti. Smatramo da je ovo neophodno učiniti zbog činjenice da je objavljeni novinski tekst kolaž raznih mišljenja, neprovjerenih informacija i novinarskih komentara.
Tema izdvajanja Boke Kotorske iz sastava Mitropolije crnogorsko-primorske nije bila tema na zasedanjima Svetog arhijerejskog sabora Srpske Pravoslavne Crkve, niti u okviru Mitropolije. Ne znamo odakle potiče takva glasina, ali čini se da ona ima prvenstveno političke motive, jer svakako nije utemeljena u raspoloženju i volji mesnog sveštenstva i vernog naroda - navodi se u saopštenju.
Mitropolija time odbacuje samu pretpostavku da postoji crkvena inicijativa za promenu jurisdikcije i tvrdi da takve ideje nemaju uporište ni u crkvenim telima ni među vernicima.
- Vekovno sedište drevne Episkopije zetske, blagosloveno Svetim Savom, prvim arhiepiskopom srpskim, bilo je na Prevlaci kod Tivta. Upravo od te episkopije je nastala Mitropolija crnogorsko-primorska i naziv „primorska“ je prisutan u njenom imenu, ne samo zbog savremene jurisdikcije, nego i radi činjenice da je njeno prvo sjedište bilo u Boki.
Kada su sredinom XV vijeka Mlečani grubom silom potisnuli Mitropoliju sa Primorja, mitropoliti zetski/crnogorski su se na svaki način, nasuprot pretenzijama mletačkih vlasti, borili da zadrže jurisdikciju nad Bokom, a u čemu su imali odanost i podršku tamošnjeg srpskog naroda.
U saopštenju se posebno insistira na istorijskom kontinuitetu, kroz koji se veza između Boke i Mitropolije predstavlja kao temeljna i višestoljetna.
Zašto bi izdvajanje Boke predstavljalo udar na istorijski kontinuitet
- Kada je Austrougarska uspostavila vlast u Boki Kotorskoj, ona je, već u Njegoševo vreme, skoro u potpunosti onemogućila jurisdikciju crnogorskih mitropolita nad Bokom. Da bi se smanjio politički uticaj Beča, od strane pravoslavnog stanovništva je zatraženo da se osnuje bokokotorska episkopija, čemu je austrougarska vlast, posle dužeg perioda otpora, izašla u susret.
Posle oslobođenja i ujedinjenja, čim su to dopustile objektivne okolnosti, Boka Kotorska je ubrzo vraćena u jurisdikciju Mitropolije. Na takav način je ispravljena istorijska nepravda učinjena Mitropoliji, čime su ukinute i crkvene posledice mletačke i austrougarske okupacije.
Ovim istorijskim pregledom Mitropolija poručuje da bi svako novo izdvajanje predstavljalo prekid kontinuiteta koji je obnovljen nakon političkih promena u XX veku.
- Danas ne postoje nikakvi crkveni i pastirski razlozi za izdvajanje Boke Kotorske iz sastava Mitropolije, osobito imajući u vidu da je njen najdublji korijen upravo u Boki, u manastiru Prevlaci.
Izuzimanje Boke ispod nadležnosti Mitropolije i time faktičko obnavljanje austrougarske tvorevine bio bi svojevrstan udar na istorijski kontinuitet, vjekovno nasljeđe i integritet Mitropolije, jer takav potez ne bi bio vođen razlozima za unapređenje crkvenog života, kojih, bez ikakve sumnje, nema u ovom istorijskom trenutku - stoji u saopštenju Mitropolije.
Zaključak saopštenja ostavlja malo prostora za različita tumačenja: glasine o izdvajanju Boke Mitropolija vidi kao politički motivisane konstrukcije bez crkvenog osnova, dok svako eventualno razdvajanje ocenjuje kao narušavanje istorijskog i kanonskog poretka koji traje vekovima.
Slučaj tivatskog paroha, vezan za Morinj i javne istupe, prerastao je u političko-crkveni spor koji otvara stare rane i nova pitanja u odnosima Zagreba i Podgorice.
Vernici u strahu dok paroh otkriva političku pozadinu i govori o ličnom progonu koji traje već godinama.
Odluka gradske vlasti i Mitropolije otvorila je put ka izgradnji crkve posvećene Ostroškom Čudotvorcu, kao trajnom mestu sabiranja i nade u Podgorici.
Od manastira Visoki Dečani i Kovilj do Patrijaršije – put arhijereja koji oblikuje duhovni život Srbije.