Potpisi mitropolita Joanikija i predsednika opštine Nikole Jovanovića otvorili su put projektu koji spaja predanje i savremeni razvoj, uz planiranu donaciju od milion evra, izradu dokumentacije i uređenje prostora za buduću svetinju.
Budva se poslednjih dana okrenula temi koja nadilazi uobičajene rasprave o komunalnim pitanjima i infrastrukturi: mogućoj izgradnji novog pravoslavnog hrama posvećenog Svetom apostolu i jevanđelisti Marku. Namera da se započne ovaj poduhvat otvara prostor za razgovor o duhovnoj slici grada, njegovoj istorijskoj vezi sa pravoslavljem i mestu koje svetinje zauzimaju u životu jedne primorske zajednice.
Foto: Opština Budva
Mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije i predsednik Opštine Budva Nikola Jovanović
– Opština Budva obaveštava javnost da je danas u Cetinjskom manastiru potpisan Sporazum o izgradnji hrama Svetog Marka između Opštine Budva i Mitropolije crnogorsko-primorske. Sporazum su potpisali arhiepiskop cetinjski i mitropolit crnogorsko-primorski gospodin Joanikije i predsednik Opštine Budva gospodin Nikola Jovanović. Ovaj događaj predstavlja istorijski čin i jedan od prvih sporazuma ove vrste u Crnoj Gori, kojim se potvrđuje suštinska saradnja između lokalne samouprave i Mitropolije crnogorsko-primorske. Potpisivanjem ovog dokumenta, Opština Budva još jednom potvrđuje svoje opredeljenje da podržava projekte koji povezuju tradiciju, kulturu i duhovnost, kao temeljne vrednosti koje oblikuju identitet našeg grada i cele zajednice – navodi se na zvaničnom Fejsbuk profilu Opštine Budva i dodaje:
Sporazum vredan milion evra
– Ovim sporazumom se Opština Budva obavezala da finansira izradu kompletne projektno-tehničke dokumentacije, komunalno opremanje lokacije, kao i da Mitropoliji crnogorsko-primorskoj dodeli donaciju u iznosu od 1.000.000 evra, koja će biti planirana u budžetu Opštine za 2026. godinu. Takođe, Opština će učestvovati u finansiranju i izgradnji podzemnih garaža u okviru kompleksa budućeg hrama.
Foto: Opština Budva
Ugovor su potpisali mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije i predsednik Opštine Budva Nikola Jovanovi
Hram koji bi ujedinio prošlost i sadašnjost
Budva, čiji je prostor vekovima bio prožiman prisustvom pravoslavne tradicije, odavno nosi ideju o podizanju hrama Svetog Marka. Istoričari i sveštenstvo često podsećaju da je u starim zapisima pominjano postojanje rane crkve posvećene ovom jevanđelistu, zbog čega se ovaj projekat ne vidi kao gradnja „novog“, već kao oživljavanje duhovnog traga koji je vremenom izbledeo.
Planirano je da hram bude deo šireg uređenog prostora, sa sadržajima koji bi trebalo da služe vernicima, ali i da stvore mesto za okupljanje, molitvu i kulturna dešavanja u duhu pravoslavne tradicije. Prema navedenim informacijama, grad bi učestvovao u izradi tehničke dokumentacije i uređenju lokacije, dok bi sama izgradnja bila realizovana u saradnji sa Srpskom pravoslavnom crkvom.
Foto: Opština Budva
Glasovi koji podsećaju na suštinu: vera nije trošak, već prostor za obnovu
U javnom prostoru mogu se čuti različita mišljenja o tome da li je izgradnja hrama prioritet u trenutku kada grad ima brojne potrebe. Međutim, ovaj projekat dobija jasniju dimenziju: svetinja se ne posmatra kao građevina među drugima, već kao mesto koje preobražava čoveka i vraća mu osećaj uporišta u trenucima nestalnosti.
Sagovornici iz crkvenih krugova često ističu da podizanje hrama nije "luksuz", već dar budućim generacijama — duhovni dom koji će služiti krštenjima, venčanjima, molitvama, opelima, ali i tišini u kojoj čovek potraži odgovore na pitanja koja ne mogu da stanu u okvire svakodnevice.
Kako se rađala vizija budućeg hrama Svetog Marka
Zamisao o podizanju hrama Svetog apostola i jevanđeliste Marka u Budvi nije novijeg datuma. U zapisima bogoslovskih istraživača i svedočenjima starih meštana pominje se da je na prostoru Budve postojala rana crkva posvećena Svetom Marku, verovatno iz perioda ranog hrišćanstva na primorju. Tokom vekova nestala je iz urbanog tkiva grada, ali je njeno sećanje ostalo sačuvano u predanju.
Savo PRELEVIC/AFP/Profimedia
Mitropolit Amfilohije Radović
Ideja o obnovi hrama ponovo je oživela početkom 2000-ih godina, kada je mitropolit Amfilohije više puta govorio o potrebi da Budva dobije svetinju koja bi nosila ime jevanđeliste Marka, kao duhovni nastavak stare crkve. Od tada se ova namera postepeno oblikovala — najpre kao želja vernika, zatim kao arhijerejska vizija, a danas kao konkretan urbanistički i liturgijski projekat koji dobija svoje prve čvrste okvire.
Put koji sledi
Budva je grad čiji identitet često povezujemo sa turizmom, letnjim metežom i svetlima obale. Ali ispod te površine postoji sloj koji traje duže od bilo koje turističke sezone. Manastiri u okolini, stare crkve i vekovna pobožnost meštana govore da je duhovni život duboko ukorenjen u lokalno biće.
Izgradnja hrama Svetog Marka mogla bi da bude podsećanje upravo na tu dublju liniju istorije — da grad nije samo prostor prolaznih susreta, već i zajednica koja se prepoznaje u veri svojih predaka. Sledi izrada kompletne projektne dokumentacije i usaglašavanje svih koraka koji će omogućiti početak radova. Od toga koliko će pažljivo biti vođen proces zavisi da li će hram postati mesto sabranja, mira i žive duhovnosti.
U porti Crkve Svetog Dimitrija sada stoji bronzana skulptura mitropolita Amfilohija — visoka 2,3 metra, sa krstom i episkopskom patericom u rukama. Delo vajara Zorana Ivanovića.
U selu Višnjeva – Donji Grbalj, u obnovljenom hramu iz vremena Nemanjića, na praznik Svetog mučenika Nestora služena je prva liturgija posle više od jednog veka.
Ministarstvo Crne Gore usvojilo je inicijativu Mitropolije crnogorsko-primorske da se vrh Rumije ucrta kao prostor namenjen verskim objektima, čime je Crkva Svete Trojice dobila mogućnost da stekne pun pravni status.
Dok region obeležava 180 godina od objavljivanja njegovog kapitalnog dela, pitanje Njegoševe kanonizacije ponovo se vraća u fokus — zašto je inicijativa iz 2013. godine zaustavljena?
Govoreći nad odrom upokojene monahinje, arhiepiskop šumadijski podsetio je na njen podvig, šest i po decenija provedenih u monaškom činu i pozvao okupljene na molitvu, pokajanje i pripremu za susret sa Gospodom.
Tokom praznične Liturgije u hramu Svetog pravednog Josifa u Hjustonu primili su Svetu tajnu krštenja i miropomazanja, a njihov dolazak u Pravoslavnu crkvu bio je deo samog bogosluženja.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Posle novih tvrdnji o navodnom izdvajanju Boke Kotorske iz sastava Mitropolije crnogorsko-primorske, poglavar Srpske pravoslavne crkve otvoreno je govorio o celoj priči i upozorio na posledice širenja neproverenih informacija među pravoslavnim vernicima.
Mitropolit crnogorsko-primorski osveštao je zvono za obnovljeni hram Svetog Georgija u Gorovićima, poručivši da ono okuplja narod na molitvu i donosi duhovni mir.
Francuski predsednik obišao je jednu od najznačajnijih pravoslavnih svetinja u regionu, a nakon razgovora sa mitropolitom Joanikijem usledio je gest koji je obeležio čitavu posetu.
Nakon ukidanja pritvora i kućnog nadzora, crkveni velikodostojnik je svojim izjavama poslao jaku poruku o pravdi, dostojanstvu i moralnoj odgovornosti, izazivajući talas komentara u društvu.
Govoreći nad odrom upokojene monahinje, arhiepiskop šumadijski podsetio je na njen podvig, šest i po decenija provedenih u monaškom činu i pozvao okupljene na molitvu, pokajanje i pripremu za susret sa Gospodom.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o Hristovoj svetlosti na gori Tavor i podsetio vernike da vera nije samo svedočanstvo o prošlom događaju, već poziv da dopustimo Božjoj ljubavi da preobražava, izbavlja i isceljuje naš život.
Iz manastira odbacuju tvrdnje o lošim uslovima, navode da su osnovne potrebe obezbeđene i objašnjavaju šta se zapravo dešava sa novim priključkom za pumpu i reorganizacijom parohije.
Nove pesme mitropolita zvorničko-tuzlanskog posvećene su svetiteljima, Presvetoj Bogorodici, monaškom životu, veri i duhovnom podvigu, a nastale su prema njegovim autorskim stihovima.
Pevačica je tokom privatne posete manastiru Varlam provela tri sata, upoznala se sa monaškim životom i zatražila savet o duhovnim pitanjima od starešine ovog drevnog središta Pravoslavne crkve.
Kada su se Mihajlo i Ana izgubili u šumi, neobičan drveni krstić i zvuk crkvenog zvona poveli su ih putem na kojem su otkrili da pomoć ponekad stiže onda kada joj se najmanje nadamo.
Tumačeći proročanske reči Isaije, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o prolaznosti telesnog izgleda, ali još više upozorava na ono što se događa sa dušom kada je čovek zapostavi zarad raskoši, gordosti i telesnih uživanja.
Probajte tikvice punjene pirinčem po receptu iz „Pravoslavnog posnog kuvara“, pročitajte molitvu Presvetoj Bogorodici za četvrtak i duhovno se nadahnite poukom Svetog Jovana Šangajskog.