Potpisi mitropolita Joanikija i predsednika opštine Nikole Jovanovića otvorili su put projektu koji spaja predanje i savremeni razvoj, uz planiranu donaciju od milion evra, izradu dokumentacije i uređenje prostora za buduću svetinju.
Budva se poslednjih dana okrenula temi koja nadilazi uobičajene rasprave o komunalnim pitanjima i infrastrukturi: mogućoj izgradnji novog pravoslavnog hrama posvećenog Svetom apostolu i jevanđelisti Marku. Namera da se započne ovaj poduhvat otvara prostor za razgovor o duhovnoj slici grada, njegovoj istorijskoj vezi sa pravoslavljem i mestu koje svetinje zauzimaju u životu jedne primorske zajednice.
Foto: Opština Budva
Mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije i predsednik Opštine Budva Nikola Jovanović
– Opština Budva obaveštava javnost da je danas u Cetinjskom manastiru potpisan Sporazum o izgradnji hrama Svetog Marka između Opštine Budva i Mitropolije crnogorsko-primorske. Sporazum su potpisali arhiepiskop cetinjski i mitropolit crnogorsko-primorski gospodin Joanikije i predsednik Opštine Budva gospodin Nikola Jovanović. Ovaj događaj predstavlja istorijski čin i jedan od prvih sporazuma ove vrste u Crnoj Gori, kojim se potvrđuje suštinska saradnja između lokalne samouprave i Mitropolije crnogorsko-primorske. Potpisivanjem ovog dokumenta, Opština Budva još jednom potvrđuje svoje opredeljenje da podržava projekte koji povezuju tradiciju, kulturu i duhovnost, kao temeljne vrednosti koje oblikuju identitet našeg grada i cele zajednice – navodi se na zvaničnom Fejsbuk profilu Opštine Budva i dodaje:
Sporazum vredan milion evra
– Ovim sporazumom se Opština Budva obavezala da finansira izradu kompletne projektno-tehničke dokumentacije, komunalno opremanje lokacije, kao i da Mitropoliji crnogorsko-primorskoj dodeli donaciju u iznosu od 1.000.000 evra, koja će biti planirana u budžetu Opštine za 2026. godinu. Takođe, Opština će učestvovati u finansiranju i izgradnji podzemnih garaža u okviru kompleksa budućeg hrama.
Foto: Opština Budva
Ugovor su potpisali mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije i predsednik Opštine Budva Nikola Jovanovi
Hram koji bi ujedinio prošlost i sadašnjost
Budva, čiji je prostor vekovima bio prožiman prisustvom pravoslavne tradicije, odavno nosi ideju o podizanju hrama Svetog Marka. Istoričari i sveštenstvo često podsećaju da je u starim zapisima pominjano postojanje rane crkve posvećene ovom jevanđelistu, zbog čega se ovaj projekat ne vidi kao gradnja „novog“, već kao oživljavanje duhovnog traga koji je vremenom izbledeo.
Planirano je da hram bude deo šireg uređenog prostora, sa sadržajima koji bi trebalo da služe vernicima, ali i da stvore mesto za okupljanje, molitvu i kulturna dešavanja u duhu pravoslavne tradicije. Prema navedenim informacijama, grad bi učestvovao u izradi tehničke dokumentacije i uređenju lokacije, dok bi sama izgradnja bila realizovana u saradnji sa Srpskom pravoslavnom crkvom.
Foto: Opština Budva
Glasovi koji podsećaju na suštinu: vera nije trošak, već prostor za obnovu
U javnom prostoru mogu se čuti različita mišljenja o tome da li je izgradnja hrama prioritet u trenutku kada grad ima brojne potrebe. Međutim, ovaj projekat dobija jasniju dimenziju: svetinja se ne posmatra kao građevina među drugima, već kao mesto koje preobražava čoveka i vraća mu osećaj uporišta u trenucima nestalnosti.
Sagovornici iz crkvenih krugova često ističu da podizanje hrama nije "luksuz", već dar budućim generacijama — duhovni dom koji će služiti krštenjima, venčanjima, molitvama, opelima, ali i tišini u kojoj čovek potraži odgovore na pitanja koja ne mogu da stanu u okvire svakodnevice.
Kako se rađala vizija budućeg hrama Svetog Marka
Zamisao o podizanju hrama Svetog apostola i jevanđeliste Marka u Budvi nije novijeg datuma. U zapisima bogoslovskih istraživača i svedočenjima starih meštana pominje se da je na prostoru Budve postojala rana crkva posvećena Svetom Marku, verovatno iz perioda ranog hrišćanstva na primorju. Tokom vekova nestala je iz urbanog tkiva grada, ali je njeno sećanje ostalo sačuvano u predanju.
Savo PRELEVIC/AFP/Profimedia
Mitropolit Amfilohije Radović
Ideja o obnovi hrama ponovo je oživela početkom 2000-ih godina, kada je mitropolit Amfilohije više puta govorio o potrebi da Budva dobije svetinju koja bi nosila ime jevanđeliste Marka, kao duhovni nastavak stare crkve. Od tada se ova namera postepeno oblikovala — najpre kao želja vernika, zatim kao arhijerejska vizija, a danas kao konkretan urbanistički i liturgijski projekat koji dobija svoje prve čvrste okvire.
Put koji sledi
Budva je grad čiji identitet često povezujemo sa turizmom, letnjim metežom i svetlima obale. Ali ispod te površine postoji sloj koji traje duže od bilo koje turističke sezone. Manastiri u okolini, stare crkve i vekovna pobožnost meštana govore da je duhovni život duboko ukorenjen u lokalno biće.
Izgradnja hrama Svetog Marka mogla bi da bude podsećanje upravo na tu dublju liniju istorije — da grad nije samo prostor prolaznih susreta, već i zajednica koja se prepoznaje u veri svojih predaka. Sledi izrada kompletne projektne dokumentacije i usaglašavanje svih koraka koji će omogućiti početak radova. Od toga koliko će pažljivo biti vođen proces zavisi da li će hram postati mesto sabranja, mira i žive duhovnosti.
U porti Crkve Svetog Dimitrija sada stoji bronzana skulptura mitropolita Amfilohija — visoka 2,3 metra, sa krstom i episkopskom patericom u rukama. Delo vajara Zorana Ivanovića.
U selu Višnjeva – Donji Grbalj, u obnovljenom hramu iz vremena Nemanjića, na praznik Svetog mučenika Nestora služena je prva liturgija posle više od jednog veka.
Ministarstvo Crne Gore usvojilo je inicijativu Mitropolije crnogorsko-primorske da se vrh Rumije ucrta kao prostor namenjen verskim objektima, čime je Crkva Svete Trojice dobila mogućnost da stekne pun pravni status.
Dok region obeležava 180 godina od objavljivanja njegovog kapitalnog dela, pitanje Njegoševe kanonizacije ponovo se vraća u fokus — zašto je inicijativa iz 2013. godine zaustavljena?
Od Velikog ponedeljka 6. aprila do Vaskrsa vodi kroz bogosluženja, molitvu i ličnu pripremu – vodič šta je važno, kada otići u hram i kako se pripremiti za Pričešće u danima najveće duhovne težine.
Kolone vernika iz Golupca i Kučeva slile su se u manastir, gde je jutro počelo Liturgijom, a potom nastavljeno krsnim hodom i molitvom pred moštima svetitelja.
Razlika u računanju vremena dovodi do toga da se datum Vaskrsa često ne poklapa, iako je suština praznika ista - proslava Hristovog vaskrsenja i pobede života nad smrću.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Nakon ukidanja pritvora i kućnog nadzora, crkveni velikodostojnik je svojim izjavama poslao jaku poruku o pravdi, dostojanstvu i moralnoj odgovornosti, izazivajući talas komentara u društvu.
Na odanije praznika Uspenja Presvete Bogorodice proslavljena je četvrta godišnjica od njegovog ustoličenja, a mitropolit je poručio da će temelj njegovog služenja ostati jevanđelska reč, bratsko pomirenje i posvećenost deci i omladini.
Povodom Pedesetnice i 220 godina Crkve Svete Trojice u budvanskom Starom gradu, vernici će uz liturgije, litiju, duhovnu akademiji i nastup crkvenog hora obeležiti ovaj duhovni praznik.
Na Starom aerodromu svečano obavljen čin koji je okupio stotine vernika i dece – buduća svetinja dobila vidljive znakove vere, a mitropolit poručio da zajedništvo Crkve i škole vodi narod putem Hrista i svetosavskog predanja.
Kolone vernika iz Golupca i Kučeva slile su se u manastir, gde je jutro počelo Liturgijom, a potom nastavljeno krsnim hodom i molitvom pred moštima svetitelja.
U poruci upućenoj mitropolitu Fotiju, poglavar SPC izražava duboku tugu zbog gubitka sveštenika i njegove supruge, upućuje molitve za njihovu decu i podseća na veru kao oslonac u najtežim trenucima.
Eparhija u saopštenju poziva vernike na razboritost i poštovanje crkvenog poretka, dok pojedinačni istupi ne odražavaju stav Crkve u celini i mogu narušiti jedinstvo među vernicima.
Kolone vernika iz Golupca i Kučeva slile su se u manastir, gde je jutro počelo Liturgijom, a potom nastavljeno krsnim hodom i molitvom pred moštima svetitelja.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Od uskršnjeg trodnevlja i noćnog bdenja do pisanica, blagoslova hrane i porodične trpeze – evo kako vernici obeležavaju ovaj veliki dan i šta svaki od tih običaja znači.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Cveti - Ulazak Gospodnji u Jerusalim i po starom i po novom kalendaru, katolici slave Uskrs, dok Jevreji obeležavaju dane Pashe, a muslimani nemaju veći opšti praznik.