Potpisi mitropolita Joanikija i predsednika opštine Nikole Jovanovića otvorili su put projektu koji spaja predanje i savremeni razvoj, uz planiranu donaciju od milion evra, izradu dokumentacije i uređenje prostora za buduću svetinju.
Budva se poslednjih dana okrenula temi koja nadilazi uobičajene rasprave o komunalnim pitanjima i infrastrukturi: mogućoj izgradnji novog pravoslavnog hrama posvećenog Svetom apostolu i jevanđelisti Marku. Namera da se započne ovaj poduhvat otvara prostor za razgovor o duhovnoj slici grada, njegovoj istorijskoj vezi sa pravoslavljem i mestu koje svetinje zauzimaju u životu jedne primorske zajednice.
Foto: Opština Budva
Mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije i predsednik Opštine Budva Nikola Jovanović
– Opština Budva obaveštava javnost da je danas u Cetinjskom manastiru potpisan Sporazum o izgradnji hrama Svetog Marka između Opštine Budva i Mitropolije crnogorsko-primorske. Sporazum su potpisali arhiepiskop cetinjski i mitropolit crnogorsko-primorski gospodin Joanikije i predsednik Opštine Budva gospodin Nikola Jovanović. Ovaj događaj predstavlja istorijski čin i jedan od prvih sporazuma ove vrste u Crnoj Gori, kojim se potvrđuje suštinska saradnja između lokalne samouprave i Mitropolije crnogorsko-primorske. Potpisivanjem ovog dokumenta, Opština Budva još jednom potvrđuje svoje opredeljenje da podržava projekte koji povezuju tradiciju, kulturu i duhovnost, kao temeljne vrednosti koje oblikuju identitet našeg grada i cele zajednice – navodi se na zvaničnom Fejsbuk profilu Opštine Budva i dodaje:
Sporazum vredan milion evra
– Ovim sporazumom se Opština Budva obavezala da finansira izradu kompletne projektno-tehničke dokumentacije, komunalno opremanje lokacije, kao i da Mitropoliji crnogorsko-primorskoj dodeli donaciju u iznosu od 1.000.000 evra, koja će biti planirana u budžetu Opštine za 2026. godinu. Takođe, Opština će učestvovati u finansiranju i izgradnji podzemnih garaža u okviru kompleksa budućeg hrama.
Foto: Opština Budva
Ugovor su potpisali mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije i predsednik Opštine Budva Nikola Jovanovi
Hram koji bi ujedinio prošlost i sadašnjost
Budva, čiji je prostor vekovima bio prožiman prisustvom pravoslavne tradicije, odavno nosi ideju o podizanju hrama Svetog Marka. Istoričari i sveštenstvo često podsećaju da je u starim zapisima pominjano postojanje rane crkve posvećene ovom jevanđelistu, zbog čega se ovaj projekat ne vidi kao gradnja „novog“, već kao oživljavanje duhovnog traga koji je vremenom izbledeo.
Planirano je da hram bude deo šireg uređenog prostora, sa sadržajima koji bi trebalo da služe vernicima, ali i da stvore mesto za okupljanje, molitvu i kulturna dešavanja u duhu pravoslavne tradicije. Prema navedenim informacijama, grad bi učestvovao u izradi tehničke dokumentacije i uređenju lokacije, dok bi sama izgradnja bila realizovana u saradnji sa Srpskom pravoslavnom crkvom.
Foto: Opština Budva
Glasovi koji podsećaju na suštinu: vera nije trošak, već prostor za obnovu
U javnom prostoru mogu se čuti različita mišljenja o tome da li je izgradnja hrama prioritet u trenutku kada grad ima brojne potrebe. Međutim, ovaj projekat dobija jasniju dimenziju: svetinja se ne posmatra kao građevina među drugima, već kao mesto koje preobražava čoveka i vraća mu osećaj uporišta u trenucima nestalnosti.
Sagovornici iz crkvenih krugova često ističu da podizanje hrama nije "luksuz", već dar budućim generacijama — duhovni dom koji će služiti krštenjima, venčanjima, molitvama, opelima, ali i tišini u kojoj čovek potraži odgovore na pitanja koja ne mogu da stanu u okvire svakodnevice.
Kako se rađala vizija budućeg hrama Svetog Marka
Zamisao o podizanju hrama Svetog apostola i jevanđeliste Marka u Budvi nije novijeg datuma. U zapisima bogoslovskih istraživača i svedočenjima starih meštana pominje se da je na prostoru Budve postojala rana crkva posvećena Svetom Marku, verovatno iz perioda ranog hrišćanstva na primorju. Tokom vekova nestala je iz urbanog tkiva grada, ali je njeno sećanje ostalo sačuvano u predanju.
Savo PRELEVIC/AFP/Profimedia
Mitropolit Amfilohije Radović
Ideja o obnovi hrama ponovo je oživela početkom 2000-ih godina, kada je mitropolit Amfilohije više puta govorio o potrebi da Budva dobije svetinju koja bi nosila ime jevanđeliste Marka, kao duhovni nastavak stare crkve. Od tada se ova namera postepeno oblikovala — najpre kao želja vernika, zatim kao arhijerejska vizija, a danas kao konkretan urbanistički i liturgijski projekat koji dobija svoje prve čvrste okvire.
Put koji sledi
Budva je grad čiji identitet često povezujemo sa turizmom, letnjim metežom i svetlima obale. Ali ispod te površine postoji sloj koji traje duže od bilo koje turističke sezone. Manastiri u okolini, stare crkve i vekovna pobožnost meštana govore da je duhovni život duboko ukorenjen u lokalno biće.
Izgradnja hrama Svetog Marka mogla bi da bude podsećanje upravo na tu dublju liniju istorije — da grad nije samo prostor prolaznih susreta, već i zajednica koja se prepoznaje u veri svojih predaka. Sledi izrada kompletne projektne dokumentacije i usaglašavanje svih koraka koji će omogućiti početak radova. Od toga koliko će pažljivo biti vođen proces zavisi da li će hram postati mesto sabranja, mira i žive duhovnosti.
U porti Crkve Svetog Dimitrija sada stoji bronzana skulptura mitropolita Amfilohija — visoka 2,3 metra, sa krstom i episkopskom patericom u rukama. Delo vajara Zorana Ivanovića.
U selu Višnjeva – Donji Grbalj, u obnovljenom hramu iz vremena Nemanjića, na praznik Svetog mučenika Nestora služena je prva liturgija posle više od jednog veka.
Ministarstvo Crne Gore usvojilo je inicijativu Mitropolije crnogorsko-primorske da se vrh Rumije ucrta kao prostor namenjen verskim objektima, čime je Crkva Svete Trojice dobila mogućnost da stekne pun pravni status.
Dok region obeležava 180 godina od objavljivanja njegovog kapitalnog dela, pitanje Njegoševe kanonizacije ponovo se vraća u fokus — zašto je inicijativa iz 2013. godine zaustavljena?
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
Iz srpske svetinje ukazuju na razliku između prvobitnih navoda o šest srušenih objekata i podataka sa terena o najmanje devet porušenih kuća, uz salu Svete Trojice koja je godinama bila mesto okupljanja meštana.
Sabrat Osovice upokojio se svega nekoliko sati nakon što je služio Svetu božanstvenu liturgiju, a njegov monaški i sveštenički put bio je neraskidivo vezan za ovu svetinju.
U vatrenoj stihiji na Vračaru dugogodišnji upravnik Patrijaršijskog dvora zadobio je opekotine na oko 30 odsto tela i teško oštećenje pluća usled udisanja dima
Nakon smrti patrijarha Aleksandra, verni narod je birao njegovog naslednika, a na njegovom mestu želeo je da vidi upravo Pavla, poznatog po vrlinama i pravoslavnom ispovedanju vere.
I pored vere u vaskrsenje i život posle smrti, mnogi ljudi se plaše trenutka kada će morati da napuste ovaj svet, ali po svoj prilici, za to nemaju razloga.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Pojedini mediji objavili da bi rad Mitropolije mogao da bude predmet posebne provere, dok izvor blizak mitropolitu Joanikiju tvrdi da nikakva zvanična najava nije stigla i da se takav potez za sada ne očekuje.
Na svečanosti u budvanskom Starom gradu govorio je o njenom mestu u duhovnosti i kulturi, od Miroslavljevog jevanđelja i dela Svetog Save do Njegoša, svetih hramova, pravnih spomenika i velikih srpskih naučnika.
Posle novih tvrdnji o navodnom izdvajanju Boke Kotorske iz sastava Mitropolije crnogorsko-primorske, poglavar Srpske pravoslavne crkve otvoreno je govorio o celoj priči i upozorio na posledice širenja neproverenih informacija među pravoslavnim vernicima.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.